Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 23. Apr 2024, 22:01:48
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Planina Tara - kraljica srpskih planina  (Pročitano 30295 puta)
06. Nov 2006, 17:25:02
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Planina Tara


Masiv planine Tare nalazi se u zapadnoj Srbiji, u severozapadnom delu oivičen dubokim kanjonom reke Drine, dok mu se ogranci spuštaju ka kremanskoj dolini i dolini reke Đetinje, gde se oslanja na ogranke Zlatibora. Područje planine Tare sačinjava najzapadniju skupinu iz grupe Starovlaških planina i, u širem smislu, sastoji se od tri podeone celine, donekle izdvojene rečnim dolinama, prevojima ili sedlima.

    *Tara u užem smislu – Ravna Tara – deo masiva sa Kaluđerskim barama i krečnjačkom visoravni između sledećih reka: Drina , Rača , Konjska reka , Beli Rzav i Derventa (vrh Zborište 1.544 metara nadmorske visine).

    * Crni vrh – između suve granice Srbije i Bosne te između sela Zaovine i Rastište. U vezi je sa Ravnom Tarom na prevoju Čemerište, a sa Zvezdom na sedlu Predov Krst (vrh Koziji Rid 1.591 metara nadmorske visine).

    * Zvijezda – u trouglu između sela Rastište i Jagoštica i kanjonskog dela Drine (vrh Veliki kraj 1.444 metara nadmorske visine).

                                                                      
                    Tara pogled sa brane Đurići                              Planina Tara Mitrovac Decije Letovaliste zimi

Sa ovim delovima jedinstveno fizičko-geografsko područje sačinjava i Veliki Stolac (1.675 metara nadmorske visine) koji je u Bosni i istovremeno najviši vrh čitavog područja.

Na osnovu dugogodišnjih proučavanja i istraživanja ovog područja, a radi zaštite izuzetnih prirodnih vrednosti koje ono poseduje Skupština Srbije je 1981 posebnim Zakonom područje Tare proglasila za Nacionalni park.

Planina Tara je poznato i tradicionalno letnje i zimsko rekreativno područje. Povoljni klimatski uslovi, veliki broj sunčanih dana, srednja visina oko 1000 metra nadmorske visine.

Ispod severnih padina Tare leži varošica Bajina Bašta.

Planinu Taru su proučavali mnogi naučnici. Prvi je bio Josif Pančić. Poznati planinar Dr Kuno Vidrić, koji je prepešačio skoro sve važnije planine Evrope, je naviše vremena proveo na Tari obeležavajući planinarske staze i prikupljajući građu za više knjiga o ovoj prelepoj planini.

Nacionalni park Tara obuhvata površinu od 22.000 hektara i nalazi se na teritoriji opština Bajina Bašta i Užice u Republici Srbiji.

Na podlozi od krečnjaka reke kao što su Beli Rzav, Rača, Derventa su napravile duboke klisure i kanjone. Pored toga se javljaju vrtače, pećine i uvale. Na taj način su stvorena pribežišta u kojima se sve do danas očuvao bogat biljni i životinjski svet. Velika heterogenost reljefa, raznovrsnost geološke podloge, vlažnija klima i topla krečnjačka staništa, uslovili su stvaranje brojnih šumskih ekosistema veoma složeng sastava sa velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta koje predstavljaju prave prirodne vrednosti i retkosti.

Nainteresantniji endemoreliktni predstavnik nacionalnog parka Tara je Pančićeva omorika koja je na ovoj lokaciji sve od Tercijara, koju je inače pronašao i opisao Josif Pančić. Na Tari su prisutni jela, smrča, bor, ali i listopadi kao što su jasika, javor, breza, bukva . Na Tari je takođe registrovano 53 vrsta sisara i 153 vrsta ptica. Pod posebnom zaštitom su medved, divokoza i srna.

Izvor:Wikipedia








IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
O Tari
kraljica srpskih planina

Tara - mistično i moćno ime
snula u gustim sumama posutim nenadnim cistinama i livadama, ostrim liticima i mnogim pecinama nadvija se nad Bajinom Bastom jedna od najlepsih planina u Jugoslaviji planina Tara sa visininom od 1000 do 1500 metara...
Tara
Tara je deo nacionalnog parka proglasenog 1981. godine. To je podrucje zapadne Srbije koje obuhvata planine Taru i Zvezdu do reke Drine. Park je na povrsini od oko 22,000 hektara i sastoji se od planinskih vrhova i dubokih klanaca od kojih je najatraktivniji Drinski klanac. Nezaboravno iskustvo i jedinstvena turisticka atrakcija je obilazak klisure brodom. Najocuvanije i najboljeg kvaliteta sume u Nacionalnom parku Tara su bogate endemskim biljkama od kojih je napoznatija Panciceva omorika.
Uprava parka se nalazi u Bajinoj Basti. U park je moguce stici iz Bajine Baste na Kaludjerske Bare ili preko Perucca na Mitrovac. Takodje moguc pristup preko Kremana za Kaludjerske Bare.

Postoje dve turisticke lokacije u nacionalnim parku: Kaludjerske Bare i Mitrovac. Postoje izvrsni uslovi za ljetni i zimski turizam.

Tara - lepotica Srbije i letnja idila
Na osnovu arheoloskih ostataka, moze se tvrditi i potvrditi kontinuitet zivota na Tari, od neolita ( vincanska kultura ) do
Omorika
gvozdenog doba ( starcevacka kultura ), da je prisutna na ovoj planini.
Poznato je takodje da je na planini Tari, duz gornjeg srednjeg toka Drine, boravilo ilirsko pleme Autarijata, iz kojeg se doba i danas vode i primenjuju imena planine i reke Tare, reke Drine, Cigota i drugo.
U vreme vizantinske prevlasti na Balkanskom poluostrvu, podrucja planine Tare, kanjona reke Drine i Race, predstavljali su odbrambenu najseverniju prirodnu i nepristupacnu granicu.
Sloveni su dolaskom na ovo podrucje, doneli nove obicaje kao i novu organizaciju zivota, te stvaranjem nove prve srpske drzave u Raskoj, pocetkom XII veka, postali hrabri branioci severne granice.
U drugoj polovini XII veka, kralj Dragutin je podigao u ovim krajevima, tacnije na reci Raca, pre ulaska u kanjon Race ( radi sigurnosti) manastir Racu, koji je u narednim vekovima postao izvor pismenosti ovog kraja. Znacaj manastira Raca je dobio jos vise, padom ovog dela Srbije pod tursku vlast; jer je nastavio da se bavi prepisivackom delatnoscu, a radom u kulturi formirao u 'racansku skolu'.
Zbog ratova, naravno odbrambenih, ( austro-ugarskih ) kasnije ustanaka protiv Turaka, manastir je razaran i paljen dva puta, te je kulturno blago u to vreme premesteno u fruskogorske manastire tadasnjoj Ugarskoj ( danasnja Vojvodina ). Kada je drzava Srbija, bila oslobodena 1835 godine, manastir je u celosti obnovljen u stilu raske skole sa ikonostasom Djorda Bakalovica. U porti manastira je trospratna kula sa zvonikom, konaci, spomen ploca Hadzi-Melentiju, arhimandrata manastira. Njegova zastava cuva se u riznici manastira, kao jedan od retkih barjaka srpskih ustanaka toga vremena.
U savremeno doba pre 10-ak godina na Kaluderskim Barama, izgradjen je nov velelepni manastir Stanovi, sa svim pratecim potrebnim delovima a koji se nalazi nedaleko od planinarskog doma, 1 cas lagane setnje.
Ovaj brdsko planinski kraj Tare, naseljavaju srpski zivalj, iz Hercegovine, Crne Gore, i istocne Bosne, a posle oslobodenja od Turaka, doseljava se zivalj iz Starog Vlaha, duz srpsko-turske granice na Tari, gde se podizu karaule u Joagostici, Mokroj Gori i Sarganu.
Granica prirodna, prema Bosni je reka Drina sa svojim kanjonima i liticama, koja je po cuvenju u svetu poznata po stradanjima srpskih ratnika u I Svetskom ratu, ali i po dobijenim bitkama za slobodu protiv tadasnjih osvajaca Austro-Ugarske i nemacke monarhije, kao i u II Svetskom ratu protiv tadasnjih zavojevaca.

Reka Drina je prebogata brzom vodom, slapovima, a sve to pogoduje za jos bolji razvitak sporta na vodi ( kajakastvo ), spustanje splavovima, kao privrednu granu preradu drveta, otvaranje strugara, spustanje oble grade, a sve to datira jos od daleke 1856 godine, kada je Knjaz Milos Obrenovic formirao Zakonom prve lugare ( 1820 ), i strugare, ali u isto vreme i Zakonom zastitio sume i ostalo prirodno bogatstvo, od vece sece.
Masiv planine Tare nalazi se u zapadnom delu Srbije, oivicen rekom i kanjonom Drine sa severozapada, a jugoistocnim delom i ograncima se spusta prema kremanskoj ravni doline Djetinje, oslanjajuci se na ogranke planine Zlatibora.
Planina Tara se sastoji od 3 predeone celine i to: Tara u uzem smislu Kaluderske Bare ( krecnjacka visoravan: reka Drina, Raca, Belog Rzava, i Dervente, a najvisi vrh ovog dela je Zboriste 1544 m ) Crni Vrh izmedu sela Zaovine ( iznad koga je sada veliko reverzibilno jezero i u njemu ribnjak sa uzgojom kalifornijske pastrmke ) i Rastista, najvisi vrh je Kozji vrh 1591 m Zvezda u trouglu: selo Rastiste i Jagostica, kanjona i reke Drine, sa najvisim vrhom Veliki Kraj 1444 m.
Planinski tereni su valoviti ( Kaluderske Bare i sljivovica ) strmi i krseviti ( kanjon Race, Zvezda, Crni Vrh) sa prelepim dolinama Drine, Race, Dervente, Belog Rzava, koje stvaraju u pojedinim svojim tokovima predivne kanjone, klisure, vrtace, pecine i uvale, a koje su idealni predeli sa pogodnim uslovima za zivot zivotinja ( narocito medveda i divokoze ).

Tara - lepotica Srbije i zimska idila
Klimatski uslovi: zbog povoljnih klimatskih uslova, Tara je preko godine kako u zimskim tako i
Tara
letnjim mesecima vrlo pogodna za razvoj turizma po svim nivoima. U letnjem periodu ima mnogo suncanih dana, u zimskom periodu ima dosta sneznih dana, te uz vec izgradene hotelske objekte ( kapaciteta oko 2500 mesta ), stvara mogucnost, sa dobrocudnim karakterom domaceg stanovnistva, prijatnog boravka.
Kada su klimatske prilike u pitanju, treba napomenuti da je ovde prisutna umereno kontinentalna klima sa umereno toplim letima, i zimama, i da je prelazni period ovih godisnjih doba, dosta blag i postepen , a jesen je toplija od proleca. Iznad planine Tare je ( sto je i presudno ) granica izmedu toplih vazdusnih struja sa juga i hladnih struja sa severa sto utice na kontinentalnost klime. Merenja, koja se koriste preko godine sa meteoroloske stanice na Mitrovcu 1082 m nadmorske visine, su: srednja temperatura u toku godine je 5 stepeni C, prosek padavina 977,3 mm.
Zivotinjski svet: posebna paznja se poklanja vec niz godina unazad, ocuvanju, negovanju i razvoju zivotinjskog sveta, o cemu brine sumsko gazdinstvo. Ovaj vid rada se sastoji u pravljenju oaza za hranu, kontrolnih ceka za lovce, zabrana lova u odredenim , lov iskljucivo sa vodicima gazdinstva, broj lova i drugo. U ovaj vid se ulaze i ulagano je dosta imetka, ali je zato sada Tara bogata zivotinjama. Registrovano je 53 vrste sisara, 153 vrste ptica. Tara se moze pohvaliti, sto je redak primer ( zbog veceg broja ) da na svojim lovistima ima medveda i divokoza i drugih redih vrsta. Uz ovakvu strucnu i bogatu negu, medvedi i divokoze se razvijaju u svojim rezervatima ( kanjonima, vrletima i pecinama ), pa i uz ljudsku brigu, te premasuju sve rezultate postignute u Evropi i Svetu.
Medved, koji je ujedno i zastitni znak Tare, moze dostici duzinu do 2,40 m, visinu 1,30 m, a tezinu od 250 do 300 kgr.
Biljni svet: Na ovom podrucju, biljnog sveta, Tara ima vrlo znacajnu prednost, jer na svojim podrucjima ima rezervat Zakonom zasticene Panciceve omorike koja je endemoreliktni predstavnik, postoji jos od tercijera pa sve do danas i u punom razvoju. Omoriku je otkrio nas covek, 1877 godine, prirodnjak svetske klase doktor Josif Pancic, po kojem nosi i ime. Panciceva Omorika je postala centar svetske pažnje i ponos Srbije i planine Tare, a sa tim je usmerena svetska paznjana ove prostore.
Svi postojeci rezervati Panciceve Omorike obelezeni su na planinarsko turistickoj karti a to su: Zvezda, Brusnica, Karaula, Ljuti Breg, Bilo, Crvene Stene, Racanska sljivovica kao i drugi rezervati.
Kada je u pitanju ostali deo sume i njihove vrste, zastupljene su jela, smreka i bukva, sa pojedinim grupama ostalih cetinara kao bor i zimzelenih: javor, jasika, breza. U ovim sumama sa jednom pravilnom preraspodelom i kvalitetnim strucnim nadzorom i zastitom obezbeduje visoko kvalitetna prerada drveta u strugarama.

Povrsine koje ne pripadaju sumama, su livade, cvetne i mirisne prosarane prirodnim livadskim cvecem, pogodne za gajenje pcela, vise nego kvalitetne proizvodnje meda ( sumski crni i livadski ) radi ocuvanja zdravlja. Ove livade se smenjuju sa predelima suma , u kojima je visina cetinara od 25 - 30 metara. Ovi predeli kao i planina Tara su veoma retko naseljeni, jedino ceo, centar Kaluderskih Bara, gde se nalaze kompleksi hoteli.
Turizam: Na Tari su izgradeni mnogi putevi, asfaltirani, sa nesto nedovrsenim utabanim i cvrstim makadamom putevima. Ovakav putni cvor pored jezera na Peruccu, zatim po Mitrovcu pa sve do Kadinjace preko Kremne, omogucuje prijatan boravak, obilazak svih lepota, kao koriscenje lova i ribolova. Ovde treba napomenuti jezera i brane: brane Kruscica, na reci Belom Rzavu odakle je izgraden savremeni vodovod koji napaja celu Taru, zatim iduci levom stranom stize se do Zaovina gde je u blizini jezero. Na pratecem delu kataloga vidno su prikazani hoteli, za koriscenje leta i zimskih uslova sa uspinjacom kod Belog Bora. Zimi su idealni uslovi za skijanje, trcanje na skijama, setnje za polaznike, uz prijatne piknike sa trubacima, uz domacu vrucu rakiju, domaci sir, kajmak, proju, pecenu jagnjetinu i jarece, domacu prsutu i sl.
Tu je pored hotelskog smestaja, i privatni smestaj kod domacih seljaka, naravno pun komfor.
Iako je covek vec vekovima prisutan na planini Tari, sacuvana je priroda u celini. Nije se gradilo, vec ostavljalo prirodi, obnavljana je suma, sacuvani su njeni kvaliteti, koji danas daju itekako dobre uslove za zivot uz zdravu hranu, zdravu vodu, cist vazduh, pa ako je to samo i za godisnji odmor.
Posle provedenih vikenda, ili jos bolje i vise vikenda, covek kada se vrati kuci, oseca prazninu, jer se vrlo brzo adaptira na planinske setnje, na vecernje sedaljke uz pesmu i gitare, u domu ili hotelu uz orkestre, diskoteku, nacionalni restoran sa specijalitetima, druzenje sa domacima gde se stvara dugovecno prijateljstvo.


Sve su ređe ovakve oaze netaknute prirode, a jedna od njih je planina Tara u zapadnoj Srbiji. Planinska goropad, reka Drina, gledana sa brojnih vidikovaca liči na tanku, zelenu liniju uvučenu u kanjonski masiv. Prozračno bistra, zelena voda, u kanjonima zastrašujuća, u dolinama pitoma privlači lepotom svojih obala i bogatstvom vodenog sveta ljubitelje prirode i ribolova.
Radi očuvanja retkih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, očuvanja i unapređenja prirodne sredine i posebnih prirodnih vrednosti, očuvanja i zaštite kulturno-istorijskih spomenika, istraživanja i korišćenja za potrebe razvoja kulture

"Ja ovako zamišljm raj", reči su direktora Evropske federacije za zaštitu prirode i nacionalnih parkova, gospodina Etkina Klarka prilikom posete nacionalnom parku Tara, a jedna slovenska legenda kaže kako je planinu Taru, zbog svojih brojnih i neponovljivih prirodnih lepota, izabrao, da na njoj proživi svoj božanski život dobri bog Tar po kome ova planina i dobi ime.

Planinski tereni su valoviti (Kaluderske Bare i Šljivovica) strmi i krševiti (kanjon Rače, Zvezda, Crni Vrh) sa prelepim dolinama Drine, Rače, Dervente, Belog Rzava, koje stvaraju u pojedinim svojim tokovima predivne kanjone, klisure, vrtače, pećine i uvale, a koje su idealni predeli sa pogodnim uslovima za život životinja.

FLORA
Delovanje prirodnih faktora uslovilo je postojanje veoma raznolikog živog sveta na Tari. Brojne šumske fitocenoze, veoma složenog sastava, floristicki veoma bogate, s velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta biljaka predstavljaju prave prirodne retkosti kao sto su: monumentalna Panciceva omorika, tisa, božikovina, maslinica, jeremicak, zlatna paprat, ciklama, šumska lincura i dr.
Nalazišta ovih vrsta ukazuju na to da su mnogi delovi Tare, a pre svega klisure i kanjoni, jedinstvena planinska pribežista, gde su se do danas, u potpunosti ili u vecoj meri sa svojim izvornim iskonskim karakteristikama ocuvale mnoge životne zajednice reliktnih staništa

FAUNA
Posebna paznja se poklanja vec niz godina unazad, ocuvanju, negovanju i razvoju zivotinjskog sveta. Ovaj vid rada se sastoji u pravljenju oaza za hranu, kontrolnih ceka za lovce, zabrana lova u odredenim, lov iskljucivo sa vodicima gazdinstva, broj lova i drugo. Registrovano je 53 vrste sisara, 153 vrste ptica. Tara se moze pohvaliti, sto je redak primer ( zbog veceg broja ) da na svojim lovistima ima medveda i divokoza i drugih redih vrsta. Uz ovakvu strucnu i bogatu negu, medvedi i divokoze se razvijaju u svojim rezervatima ( kanjonima, vrletima i pecinama ), pa i uz ljudsku brigu, te premasuju sve rezultate postignute u Evropi i Svetu.
Medved, koji je ujedno i zastitni znak Tare, moze dostici duzinu do 2,40 m, visinu 1,30 m, a tezinu od 250 do 300 kgr.

POLOŽAJ
Lorem ipsum dolor sit amet, consetetur sadipscing elitr, sed diam. 

Izvor: www.bajinabasta.com
        www.planinatara.com/

« Poslednja izmena: 06. Nov 2006, 17:54:18 od goranse »
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Za pobede,za miran san,za titule,za Partizan !

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 4579
Zastava Vrnjacka Banja
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
Qtek HP h6300
Mitrovac je sranje nevidjeno !!!  Diskoteka se zove zabavna vrteska , nema osvetljenje sve sam noge polomio u njoj a po zidovima su Miki Maus , Silja i ostale nebuloze...Hrana je  Smile a nista nisu bolje ni sobe po paviljonima !!! Ne znam kako je u glavnom hotelu ali mislim da nije nista bolje...
IP sačuvana
social share


Sta je pesnik hteo da kaze ?

e ovi svi sto ljude treniraju fudbal,kosarku,ragbi i tako dalje bar neki sport recimo fudbal da trenira ronaldinjo mi bi isto bili kao drugi timovi al bi  bili malo losiji od drugix

muskarac je sam po sebi erogena zona   Smile
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Nacionalni park Tara

Tara je jedna od najlepših planina Srbije, pod gustim cetinarskim i listopadnim šumama protkanim pašnjacima i livadama.

Sve su rede ovakve oaze netaknute prirode, a jedna od njih je planina Tara u zapadnoj Srbiji. Planinska goropad, reka Drina, gledana sa brojnih vidikovaca lici na tanku, zelenu liniju uvucenu u kanjonski masiv. Prozracno bistra, zelena voda, u kanjonima zastrašujuca, u dolinama pitoma privlaci lepotom svojih obala i bogatstvom vodenog sveta ljubitelje prirode i ribolova.

 Radi ocuvanja retkih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, ocuvanja i unapredenja prirodne sredine i posebnih prirodnih vrednosti, ocuvanja i zaštite kulturno-istorijskih spomenika, istraživanja i korišcenja za potrebe razvoja kulture, obrazovanja, nauke i rekreacije, 1981 godine podrucje Tare je proglaseno za Nacionalni park.

Podrucje Nacionalnog parka Tara nalazi se na 19.200 ha, dok se pod šumama nalazi oko 13.000 ha. Ceo prostor Nacionalnog parka obuhvata: planinu Taru, Crni vrh, Zvezdu, Stolac, kanjon Drine sa Peruccem i okolinu Bajine Bašte.
POLOŽAJ
Nacionalni park Tara pokriva najveci deo planine Tare koja se nalazi na krajnjem zapadu Srbije i zahvata podrucje ograniceno laktastim tokom Drine izmedu Višegrada i Bajine Bašte. te pripada delu starovlaških planina (Starovlaško-Raška visija).
Podrucje se nalazi izmedu 43° 52' i 44° 02' severne geografske širine i 19° 15' i 19° 38' istocne geografske dužine.

DOLAZAK DO TARE
Pristup u Nacionalni park je relativno dobar i moguc iz tri pravca:
putem Bajina Bašta – Kaluderske bare (16 km)
putem Bajina Bašta – Perucac - Mitrovac (27km)
putem Kremna – Kaluderske bare (9 km)
Bajina Bašta je asfaltnim saobracajnicama povezana sa magistralnim pravcima:
Beograd- Valjevo- Bajina Bašta – Kremna – Višegrad
Beograd- Cacak- Užice – Kremna – Mokra Gora – Višegrad
Šabac- Loznica – Ljubovija – Bajina Bašta
Nacionalni park raspolaže bogatom mrežom kvalitetnih šumskih puteva sa makadamskom podlogom i jednom središnjom asfaltnom saobracajnicom kao i asfaltiranim pravcem od Predovog Krsta prema akumulaciji HE “Bajina Bašta”.
Putevi su radeni za potrebe šumarstva uz težnju za povezivanje naseljenih i turistickih lokaliteta. Osim toga kanjon Drine moguce je obici brodom ploveci jezerom koje pocinje kod Perucca, što je poseban doživljaj.

BILJNI SVET
Delovanje prirodnih faktora uslovilo je postojanje veoma raznolikog živog sveta na Tari. Brojne šumske fitocenoze, veoma složenog sastava, floristicki veoma bogate, s velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta biljaka predstavljaju prave prirodne retkosti kao sto su: monumentalna Panciceva omorika, tisa, božikovina, maslinica, jeremicak, zlatna paprat, ciklama, šumska lincura i dr.

Nalazišta ovih vrsta ukazuju na to da su mnogi delovi Tare, a pre svega klisure i kanjoni, jedinstvena planinska pribežista, gde su se do danas, u potpunosti ili u vecoj meri sa svojim izvornim iskonskim karakteristikama ocuvale mnoge životne zajednice reliktnih staništa u kojima se sacuvala tercijarna vegetacija sa fitocenozama prašumskog karaktera veoma bogatog i složenog sastava.

Na Tari preovladava mešovita šumska zajednica jele, smrce i bukve, uz pojedinacne primerke ili manje grupe drugih cetinara kao što je bor i lišcarskih vrsta kao što su javor, jasika, breza i dr
Zbog bogatstva vrsta kompleks Tare predstavlja pravi živi arhiv biljnog sveta karakteristican za veci deo Balkanskog poluostrva i rezervat genetskog fonda evropskog i planetarnog znacaja.
Znacaj refugijalnih staništa na Tari cini što se u izrazito mešovitim životnim zajednicama javljaju zajedno mnoge vrste koje na drugim staništima i pod drugim uslovima ne idu zajedno.

U sastavu prizemne flore javlja se 1019 vrsta od kojih je 13 pronadjeno i determinisano u novije vreme.
ZAŠTIĆENE BILJNE VRSTE
Panciceva omorika
Panciceva omorika je endemo-reliktna vrsta naših krajeva, potomak iskonskih vrsta koje su u Evropi za vreme tercijara pre ledenog doba pokrivale velike prostore i povezivale evropske vrste cetinara sa vrstama koje danas žive u severoistocnoj Aziji i na severozapadu Severne Amerike.
Zahvaljujuci posebnim uslovima na Balkanskom poluostrvu, omorika je mogla da se održi do danas, kao predstavnik izumrle vegetacije.
Naziv Panciceva omorika dobila je po istaknutom jugoslovenskom velikanu prirodnih nauka, Josifu Pancicu, koji je najzaslužniji za otkrice omorike.
Panciceva omorika kao reliktni biser autohtonih šumskih vrsta drveca Srbije, predstavljala je i dalje predstavlja predmet interesovanja svetskih istraživaca ne samo zbog njene izuzetne lepote vec i zbog njenih bioloških i drugih osobina.
Omorika zahvata uski areal u srednjem toku reke Drine, gde se javlja na vrlo strmim, kamenitim obroncima.
Kao pravi stanovnik stenjaka, svojim uskim habitusom i vitkim stablom ukrašava litice Tare i predstavlja u prirodno-naucnom smislu jednu od najvažnijih vrsta drveca u Evropi.
Kao drvo omorika dostiže visinu do 30 pa cak i 40 metara, a u precniku debljine je 60 m. Ima pravo i vitko stablo sa piramidalnom krošnjom.
Omorika raste na vrlo stenovitim i siromašnim terenima . Sem na krecnjaku raste i na drugim tipovima zemljišta. Razvija se podjednako dobro na suvim i mocvarnim zemljištima, podnosi mraz, kao i suva leta.
Biljne zajednice Panciceve omorike javljaju se
na veoma razlicitim tipovima zemljišta.
Šume omorike i smrce su uglavnom rasprostranjene na krecnjaku i to vecinom na velikim nagibima i to najcešce na hladnijoj ekspoziciji.. Pored smrce omorika može da opstaje sa jelom, belim i crnim borom i bukvom.
Omorika je glavna odlika kako flore tako i vegetacije planine Tare.
Panciceva omorika je najinteresantniji endemoreliktni predstavnik Tare, kojoj je na ovom planinskom masivu, od tercijera pa sve do danas, bio obezbeden kontinuitet postojanja. Ova vrsta i njena staništa postala su predmet nacionalnog ponosa, ali i predmet interesovanja citave svetske naucne javnosti.
U sastav flore ulazi 1013 determinisanih vrsta. Usled povoljnih ekoloskih uslova mnoge od njih predstavljaju prirodne vrednosti kao što su:
Centaura Derventana, derventanski razlicak izuzetno atraktivna biljna vrsta sa ljubicastim cvetom cije je prirodno nalazište u klisuri Dervente u kanjonu Drine. Spada u endemicnu vrstu.
Jeremicak je takode endemicna vrsta, opojnog mirisa, stavljena pod zaštitu države. Moguce ga je pronaci u svim borovim zajednicama, crnog, belog bore i crnjuši i to najcešce na lokalitetima Kaluderske Bare, Miloševac, Gavran, Brus, Pasak i dr. On je tercijarni relikt.
Zelenika (božikovina) zimzeleni žbun ili do 10 m nisko drvo mediteranskog i atlanskog rasprostranjenja. Moguce ga je naci na prelazima izmedu potiske subalpske klime od 850 do 900 m nadmorske visine na severoistocnoj strani masiva Tara. Takode tercijarni relikt zakonom zašticena vrsta.
Žuta lincura vrlo retka gotovo iscrpljena vrsta na ovom podrucju. Kao omiljeni narodni lek masovno je vaden koren tako da je blizu potpunog išcezavanja zbog cega je stavljen pod strogu žastitu. Ima je na lokalitetima Miloševac, Zborište, Gavran, Dikava, Đurdevo brdo.
Velika plava lincura je takode vrlo retka i sada je ima samo na višim istaknutim krecnjackim stenacima. Ima je na svim sastojinama smrce i jele i to na Mitrovcu, Baturi i Zvezdi. Takode zakonom zašticena vrsta.
Paprat rebraca veoma redak relikt. Ima je u bukovim šumama strmih padina Tare.
Crna cemerika je vrlo retka a na Tari se nalazi na Zvezdi, Dugom dolu, Stocu.
Tisa hiljadu godisnje drvo cija pojedinacna i retka stabla dosezu i do 25 m. Predstavlja antropološki endem. Moye se naci u kanjonskim nepristupacnim mestime Grlca (Nevesinjski potok), Brusnice, Džanici, Kanjon Belog Rzava. Zbog svojih karakteristika zakonom zašticena.
Šume prašumskog tipa - u nekim delovima kanjona nalaze se nepristupacna mesta gde covek nije mogao da eksploatiše drvece i one su iskonski takve i ne menjaju se.
Reliktne zajednice oraha koji je iskonski živeo i ostatak je istorijske prošlosti. Može se naci na likalitetima Kanjon Race, Derventa, Aluški potok. Polidominantna yajednica Crveni potok i svi kanjoni.
Na obroncima šuma zastupljeno je preko 250 jestivih i 3 otrovne pecurke (zelena pupavka).

TURIZAM
Kao privredna delatnost koja najmanje od svih uništava prirodne resurse turizam je jedina izricito prihvacena delatnost na Tari. U planinskim uslovima turizam je zainteresovan da cuva i unapreduje prirodne resurse jer su im njegova “sirovina” uslov za sticanje dohotka.

Nacionalni park Tara ima izvanredne uslove za razvoj skoro svih oblika rekreativne aktivnosti, odnosno turizma. Nacionalni park Tara je poznato i tradicionalno letnje i zimsko rekreativno podrucje. Povoljni klimatsli uslovi, veliki broj suncanih dana, srednja visina oko 1000 m i prirodne lepote pružaju sve uslove za prijatan boravak, šetnje i planinarenje; veliko jezero na Drini i u dolini Rzava za sportove na vodi; brdske padine i valovoti tereni za zimske sportove, a bogatstvo raznovrsnom divljaci za lovni turizam.
Veci broj odmarališta, planinarskih i lovackih kuca, smeštaj u domacoj radinosti omogucava boravak razlicitim kategorijama posetilaca. Za njih na Tari postoje i sportski tereni, bazeni i šetališta, a za planinare i osatle ljubitelje prirode obeležene planinarske i šetne staze.
Kada priroda jednom mestu podari ovoliko lepote onda je ono predodredeno za ocuvanje covekovog zdravlja, lepote i radosti življenja.

Izvor:YUTA
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Mitrovac je sranje nevidjeno !!!  Diskoteka se zove zabavna vrteska , nema osvetljenje sve sam noge polomio u njoj a po zidovima su Miki Maus , Silja i ostale nebuloze...Hrana je  Smile a nista nisu bolje ni sobe po paviljonima !!! Ne znam kako je u glavnom hotelu ali mislim da nije nista bolje...
Aj se suzdrzi ovakvih komentara dalje,ok Smile
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Omorika - Kraljica planine Tare I
Prica o Tari i usamljenoj omorici je ustvari u isto vreme i prica o velikom prirodnjaku
bor
Josifu Pancicu (1814 - 1888). Rodjen je 17. aprila 1814 u selu Ugrine kod Bribira na Hrvatskom primorju (tadasnja Austro-Ugarska). Skolovanje je zapoceo prvo u Gospicu, gde mu je stric bio zupnik. Zatim nastavio u Rijeci, Zagrebu i Pesti (Ugaraska). Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Pesti 1842. godine sa disertacijom napisanom na latinskom jeziku.
U Srbiju je dosao 1846. godine. Radio je kao lekar (fisicus) u Negotinu, Jagodini i Kragujevcu. Tih prvih godina boravka u Srbiji prihvatio je pravoslavlje (sto je bilo povezano i sa njegovom zeljom da dobije otpust iz drzavljanstva Austrugarske monarhije da bi zatrazio srpsko drzavljanstvo) i promenio krsteno ime Josip u Josif. Godine 1849. ozenio se Ljudmilom-Milkom (usled nepostojanja katolicke crkve dobio je dozvolu od beogradske Mitropolije da se moze vencati po pravoslavnom obicaju u crkvi u Kragujevcu) i izrodio sa njom sedmoro dece. Kao veoma uvazeni i postovani naucnik i pedagog 1853. godine postavljen je za profesora na Katedri za jestastvenicu pri Liceju u Beogradu. (u to vreme jestasvenica obuhvatala sve prirodne nauke). Godine 1878. izabran je za predsednika Srpskog ucenog drustva. Kada je 1886. osnovana Srpska kraljevska akademija za prvog presednika postavljen je Josip Pancic.

 Iz mnogih prirodnjackih disciplina napisao je prve radove sa teritorije Srbije: o pticama, ribama i skakavcima na primer, kao i o sokobanjskom meteoritu. Ipak, Panciveva najveca ljubav i oblast kojim se bavio samo u Srbiji tokom 42 godine, bila je botanika. Najznacajnija dela su:
# Sumsko drvece i siblje u Srbiji, 1871

# Flora knezevine Srbije, 1874

# Dodatak flori knezevine Srbije, 1884

# Gradja za floru knezivine Bugarske, 1883

# Flora u okolini Beogradskoj, 1865-1892 (6 izdanja od kojih je poslednje posmrtno)
Kao profesor napisao je veliki broj udzbenika po stranim, koje je preveo i prilagodio uslovima i potrebama nastave u Srbiji. Imao je zivu prepisku sa najpoznatijim botanicarima tog vremena (kao Roberto de Viziani - napisali su neke radove zajedno). Tokom vise od 40 godina rada objavio je kao nove za nauku 121 vrstu, 50 varijeteta, 7 formi. Od toga je danas priznato 64 vrste.

Prica o Josipu Pancicu i omorici pocinje u Bajinoj Basti 1855. godine. Prilikom te posete cuo je od ljudi da tu negde u okolini raste cetinar koji ne lici ni na jedan drugi i koji oni zovu OMORIKA. Godine 1865. dobio je dve grane od omorike ali mestani Bajine Baste opet nisu uspeli da mu pokazu mesto gde omorika raste. Ipak na osnovu uzoraka koje je imao video je da ne lici ni na jedan drugi cetinar. Tek 1875. godine uspeo da dodje do stabala omorike na Tari. Nakon toga 1876. godine objavio je na nemackom jeziku rad o novoj vrsti Pinus Omorika smatrajuci je vrstom bora. Tek kasnije veliki prirodnjak Purkynę prebacio je pancicevu omoriku u rod Picea (tj. smrca), sto ne umanjuje znacaj Pancicevog otkrica. Inace panciceva omorika, osim u srednjem toku Drine, danas ne raste nigde u svetu, a ima daleke rodjake u Aziji. Ovaj predivni tercijarni relikt je jako visoko i usko drvo. Endemicna omorika raste na malom prostoru na tromedji Srbije, Crne Gore i Bosne, a jedna populacije je nedavno otkrivena u kanjonu reke Milesevke.
Prica je ispricana uz pomoc:
Olja Vasic (Master of the botanical sciences)
Kustos, istrazivac-saradnik (Custodian, Research assistant)
Prirodnjacki muzej (Natural History Museum)

Omorika - Kraljica planine Tare II
Pre nekoliko desetina miliona godina, u vreme toplog tercijera, imala je daleko veci
panciceva omorika
areal. Pred naletom nepovoljnih uslova u vreme ledenih doba, jedino utociste na celom svetu, nasla je u srednjem toku reke Drine. Vitka i graciozna, dostojanstveno gospodari strmim krecnjackim liticama planine Tare. Mada se lako prepoznaje po karakteristicnoj uskoj i elegantnoj krosnji, dugo je ostala skrivena od ociju botanicara. Istorija otkrivanja ove vrste je vrlo interesantna. Nas najcuveniji botanicar, JOSIF PANCIC, sakupljajuci biljke u okolini planine Tare, daleke 1855. godine, cuo je pricu o jednom neobicnom cetinaru. Mestani su to drvo nazivali omorika. Medjutim niko nije znao da Pancica odvede na mesto na kome drvo raste. Deset godina kasnije, Pancic je dobio dve grane omorike. Bio je sada siguran, ne samo da omorika zaista negde zivi, vec i da se razlikuje od svih cetinara koje je do tada video. Pokusao je da pronadje drvo sa koga su grane ubrane. Nazalost, opet niko nije znao da pokaze mesto sa koga su grane donete. Pancic nije odustao, i konacno 1875. posle punih dvadeset godina traganja, uspeo je da pronadje nekoliko stabala omorike. Ispostavilo se da je ova biljka ne samo nova vrsta, do tada u nauci nepoznata, vec i tercijerni relikt i lokalni endemit. (Vasic, O. (1977): Flora Srbije 120-121. In: Jovanovic Z. T. (ed.): Srbija. - Eko Plus, Beograd.).
Otkrice drvenaste vrste na teritoriji Evrope, do tada nepoznate nauci, izazvalo je prilicno
Josif Pancic
nepoverenje kod vidjenih botanicara toga doba. Naime smatralo se da je to nemoguce, odnosno da je dendroflora Evrope vec dobro poznata i da tu nema sta novo da se nadje. Pancica je stalo dosta napora da neoborivim argumentima dokaze da je u pravu. I uspeo je. U vezi Panciceve omorike postoji i jedna nomenklaturna 'zavrzlama', koja kod nekih botanicara stvara neopravdani osecaj da je Pancic pokraden. U vreme kada je ziveo i radio Pancic klasifikacija i taksonomija biljaka nisu bile na danasnjem nivou saznanja. Mnoga tadasnja saznanja su tokom vremena dozivela nova ili drugacija tumacenja, sto u vecini slucajeva ne umanjuje ona prvobitna otkrica. Opisujuci omoriku kao novu za nauku, Pancic joj je dao ime Pinus omorika, sto znaci da ju je svrstao u rod borova (Pinus). Medjutim, po svojim karakteristikama panciceva omorika pripada rodu Picea, sto je uocio i shodno tome izvrsio reviziju Purkynę, pa je pravilno napisano naucno ime sledece: Picea omorika (Pancic) Purkynę. Svakom taksonomski obrazovanom botanicaru ce biti jasno da je autor vrste omorika Pancic, koji je umeo da sagleda kompleks osobina i da proceni stepen po kome se ova vrsta razlikuje od srodnih, a da je Purkynę samo izvrsio nomenklaturnu reviziju. Prema tome sva i to nepomucena slava pripada Pancicu.

 Autor:
Olja Vasic (Master of the botanical sciences)
Kustos, istrazivac-saradnik (Custodian, Research assistant)
Prirodnjacki muzej (Natural History Museum)

Izvor:www.bajinabasta.com
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Mitrovac

Mitrovac se nalazi na oko 1080 m nadmorske visine. Mitrovac se posebno izdvaja po povoljnim klimatskim uslovima sa velikim brojem sunčanih dana. Na samom Mitrovcu se nalazi lovački dom i objekti Centra dečijih letovališta i oporavilišta iz Beograda. Kompleks je urađen u tipično planinskom stilu sa centralnim objektom i 6 paviljona sa visokim krovovima.
Na Mitrovcu se nalazi i savremena pošta, više samoposluga i ugostiteljskih objekata.Postoje i ski-staze sa žičarom.
Na području Nacionalnog parka ''Tara'', na potezu Mitrovac na Tari – Tisovo drvo, na površini od 40 do 50 hektara, biće izgrađen poligon za zimske sportove sa četiri ski – staze, stazom za snoubord, velikim klizalištem i svim pratećim objektima.
Za radove, koji će trajati nekoliko godina i u više faza, biće utrošeno oko dva miliona evra. Polovinu te sume obezbediće vlasnik zemljišta Nacionalni park ''Tara'' sečom i prodajom stabala, a ostatak uložiće druge zainteresovane firme, pre svih Dečje odmaralište grada Beograda na Mitrovcu na Tari.
Lokacija na kojoj će biti izgraćen poligon za zimske sportove na Mitrovcu na Tari pogodna je za rekreativce i decu.Visinska razlika je oko 250 do 300 metara a najduža do kilometar.
Dečije odmaralište, paviljoni planinske arhitekture, kapaciteta 600 ležaja. Ovo odmaraliste posluje u sastavu Centra dečijih odmarališta iz Beograda, a izgrađeno je 1979.god. na mestu gde se ranije nalazile radničke barake. Svaki paviljon ima po 98 ležajeva u višekrevetnim sobama ( 6-10 ) i na svakoj etaži postoji soba za smeštaj pratilaca.U sastavu odmarališta posluje i etno restoran ‘’ Kačara ‘’. U centralnom paviljonu nalazi se zatvoreni bazen, kantina, restoran i televizijska sala, a kompleks poseduje i ambulantu.
Na Mitrovcu ima dosta uređenih pešačkih staza koje vode do "Tepih livade", vidikovca "Bilješka stena'' ...
Na deset kilometara od mitrovca nalazi se veštaško jezero u Zaovinama i mesto gde je Pačić prvi put pronašao Omoriku

Izvor: www.bbasta.org.yu
« Poslednja izmena: 06. Nov 2006, 18:23:30 od goranse »
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Perućac

 Perućac je turističko naselje na desnoj obali reke Drine i udaljeno od Bajine Bašta 13 km. Najpoznatije je po HE Bajina Bašta odnosno po jezeru koje je napravljeno zarad ove hidroelektrane ( v.  Drina ).

U Perućcu na lokalitetu ‘’ Mramorje ‘’ postoji srednjevekovno groblje koje je ispunjeno nadgrobnim spomenicima-stećcima. Najstariji potiču iz XIV i XV veka, a ima ih različitih po veličini i načinu obrade, od krečnjačkih sarkofaga dužine 2 m a širine i visine 1m do položenih nadgrobnih ploča. Ispitivanja 50-tih XX utvrđeno je da je od nekada zabečeženih 200 sada je sačuvano svega 93 spomenika. Samo nekoliko primeraka je ukrašeno klesanjem ( mač, štit, krug i polumesec ). Zbog svoga značaja lokalite Mramorje je 1968.god. zaštićen kao spomenik kulture od  izuzetnog značaja za Srbiju. Slični stećci postoje i u selu Rastištima.

Sezona  kupanja  traje  dva  meseca ( jul  i  avgust ).Na jezeru je izgrađena  plaža  na  splavovima, koja  je  privezana  za  obalu  i  može  se  po  potrebi  pomerati  ka  većim  dubinama. Veliko uživanje pruža vožnja brodom po jezeru. Nekada su bila dva broda u Perućcu sa po 60 mesta, koja su saobraćala kanjonom Drine od Višegrada do Perućca. Danas je ponovo aktuelna vožnja brodom do vodne granice sa Republikom Srpskom.
Pored restorana koji se nalazi na reci Vrelo  postoji I istoimeni auto – kamp.
Hotel "Jezero" u Perućcu, na samoj obali jezera, sa restoranom, banket salom, bungalovima, sa plazom i bifeom, pored divnog pogleda na jezero omogućava pecanje i vožnju po jezeru. Hotel je renoviran 2005.god. od strane EPS-a u čijem vlasništvu se nalazi.

 Najkraća reka na svetu

U naselju Perućac, desetak kilometara od Bajine Bašte, teče verovatno najkraća reka u svetu. Duga je ravno 365 metara, pa mnogi kažu da je reka Vrelo, bistra kao oko, duga - godinu dana. Ova reka koja se posle kraćeg toka i predivnog vodopada uliva u Drinu, ima sve što imaju i one mnogo veće svetske reke - veliki, moćni izvor iz koga kulja beličasta voda, jedan ribnjak na desnoj obali, vodenicu na levoj, jednu levu pritoku u vidu bistrog potočića, naselje na levoj obali, dva mosta…
Hidroakumulacija Perućac je dobijena pregrađivanjem Drine betonskom branom dužine 461 m i visine 90 m sa akumulacijom od 340 hm³ vode. Tako je ceo tok Drine u jednom delu, kroz ceo Nacionalni park, prestao da bude tok i postao jezero dugo 52 km ( do mosta kod Višegrada iz XVI veka-koga je Ivo Andrić opisao u svom čuvenom romanu ). Površina jezera je 12.4 km2 i dubine dosežu do 70 m a instalisana snaga HE je 368 MW i predstavlja najveći hidroenergetski objekat na reci Drini. Kanjonski deo uslovio je uzane delove jezera  i do 50 m. Brana je započeta 1957, a završena 1967. godine.


Ukoliko se odlučite da provedete odmor u Perućcu u periodu: kraj jula i početak avgusta, možete doživeti nešto zaista nezaboravno: SPUŠTANJE ČAMCIMA NIZ REKU DRINU - odnosno možete učestvovati u velikoj Drinskoj regati koja se tradicionalno održava u ovom periodu. Uz zvuke trubača, stotine čamaca povezanih jedan za drugi, organizovano uz sve mere bezbednosti, spuštaju se niz reku Drinu i svoj put završavaju u mestu Rogačica - 30 km nizvodno od Perućca.

ROŠTILj, PA NIZ DRINU
U kadama ili gumama, na buradima, čamcima i drvenim splavovima hiljade ljubitelja reke plovilo putevima drinskih splavara
Više od petsto svakojakih plovila i u njima nekoliko hiljada zaljubljenika u Drinu plovilo je 22. jula ovom rekom od Perućca do Rogatičke reke, na popularnoj ''Drinskoj regati''. U kadama ili gumama, na buradima, čamcima i drvenim splavovima, kako se ko snašao. Putevima nekadašnjih čuvenih drinskih splavara, ali na moderan i zabavan način.

 - Obala reke bila je premala da primi sve one koji su sa svih strana, ne samo iz naših već i inostranih gradova, došli da zaplove niz ovu biserno čistu lepoticu. Nikad nije bilo masovnije, više od 500 brojeva za čamce je izdato – kaže Jovan Đurić, predstavnik organizatora, Sportsko – turističkog  centra Bajna Bašta, koji se jedva probijao u opštoj gužvi na startu ispod hidrocentrale u Perućcu.

I onda se začuo pucanj, ka nebu je poletela raketa koja je označila  početak regate. Krenuli su niz brzu i opasnu reku sva plovila, zašarenela se njihovim bojama zelena voda, zaorila svirka trubača koji su bili i na početku i na kraju povorke, začuo se ''Marš na Drinu''. Valjalo je ipak, upkos provodu i zabavi, biti pažljiv, jer su opasne stene značile stalnu pretnju za nevešte kormilare.

I svako se na svoj način ovde provodio. Na nekim čamcima potpalili su roštilje čiji je dim vetar svuda raznosio, kao ''ćirina'' parnjača da dimi. Drugi lepo raspoloženje posticali su gajbama piva, neki u žutim majicama natpisima su poručivali (na engleskom) da ''Život nema reprizu''. Sa drugog kraja reke, slučajno u skladu s tim, odjekivala je pesma trubačkog sastava ''Uzmi sve što ti život pruža''.

Kod mosta kraj Rače, na pola plovidbenog puta dugog 26 kilometara, traje pauza, da se prikupi snaga za veslanje – i pridoda pića. A onda nastavak uživanja na reci na kojoj se žega ne oseća, opet uz veselje, pesmu, piće i meze, prskanje vodom... Sve do cilja kraj Rogatičke reke i zajednički ručak. Drina je i ovog puta, na 13. ''Drinskoj regati'', bila prelepa i izazovna.


Izvor: http://www.bbasta.org.yu/
                                                   
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Predov krst

Predov krst je turistički centar koji se nalazi u neposrednoj blizini najvrednijih prirodnih i lovnih rezervata pa tako ima posebnu turističku funkciju. Ovaj kompleks je pod upravljanjem Nacionalnog parka Tara. Predstavlja najlepše mesto za odmor s obzirom da se nalazi na predelu izolovanom od zivog svetaokružen čistom prirodom. Predov krst predstavlja "srce"Nacionalnog parka Tara  i njegov glavni šumarski i lovački centar.


Izvor: www.tara.org.yu/
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 13241
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0
mob
Sony 
Vojna ustanova Tara

Vojna ustanova Tara  ima sve uslove za potpun odmor i rekreaciju u svojim objektima visoke kategorije: hotel "Omorika", depadans Javor koji su smešteni na najlepšem delu planine Tare na nadmorskoj visini od 1059 metara.

Poseduje raznovrsne sadržaje: zatvoreni bazen za plivanje, automatsku kuglanu, trim kabinet, stoni tenis, bilijar, disko-klub, TV sale, terene za male sportove, trim staze duge 1600 metara i više od 10 km uređenih šetnih staza.
Hotel Omorika ima nekoliko posebnih sala i bioskopsku dvoranu sa 200 mesta koja je opremljena i veoma pogodna za održavanje seminara, simpozijuma, kongresa.
Hotel Beli Bor je takođe u okviru VU Tara i smešten je na mestu zvanom Radmilovac, udaljenom 4,5 km od hotela Omorika.Međutim povezan je sa hotelom "Omorika" modernim putem i uređenom pešačkom stazom. Sem restorana, hotel "Beli Bor" ima opremljenu kafanu sa 250 mesta, dva aperitiv-bara, disko klub, biblioteku, bioskopsku dvoranu sa 200 mesta.
Postojeci kapaciteti rade čitave godine.



Izvor: http://www.tara.org.yu/
IP sačuvana
social share


Sreca ne postoji u zivotu... postoje samo momenti srece        just strawberry                   Gde volite da letujete/zimujete,putujete uopste?...posetite novi pod forum
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 23. Apr 2024, 22:01:48
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.136 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.