Umjetno inteligentni sateliti


Landsat snimka vulkana Talang

Vulkan Talang na otoku Sumatri mirovao je stoljećima, da bi se u travnju 2005. iznenada počeo buditi. Stup dima digao se kilometar visoko, a obližnja su sela prekrivena pepelom.

Bojeći se velike erupcije, lokalne su vlasti počele evakuaciju 40.000 ljudi, a UN je u međuvremenu poslao poziv u pomoć: tražili su da vulkanolozi momentalno počnu pratiti indonezijski Talang.

Malo je ljudi tada znalo da je, visoko iznad Zemlje, mali satelit već pratio vulkan. A da mu nitko nije rekao da to radi. EO-1 (skraćeno za Earth Observing 1) uočio je dimne signale i sam od sebe počeo pratiti što radi Talang.

"Zapravo, u vrijeme kad su mnogi vulkanolozi čitali UN-ove e-mailove, EO-1 je već imao precizne podatke", rekao je Steve Chien, šef JPL-ovog Artificial Intelligence Groupa.

EO-1 je nova vrsta satelita, koji zna misliti za sebe.

"Programirali smo ga da uoči stvari koje se mijenjaju, kao što je iznenadna pojava dima iz vulkana i poduzme odgovarajuću akciju", objašnjava Chien.

EO-1 može reorganizirati svoje osnovne zadatke tako da proučava vulkane, grmljavinske oluje, šumske požare, otapanje leda, ukratko – sve neočekivano.

Je li to prava inteligencija? "Apsolutno", misli Chien. "EO-1 je prošao temeljni test: stavite li sustav u kutiju i gledate ga izvana, bez spoznaje kako donosi odluke, biste li rekli da je inteligentan?"

A sad ta inteligencija još raste. "Učimo EO-1 da koristi senzore na drugim satelitima. Naprimjer, Terra i Aqua dva su NASA-ina satelita koji nadlete svaki dio Zemlje dvaput dnevno. Svaki od njih opremljen je senzorima MODIS. To je infracrveni spektrometar koji osjeća toplinu šumskih požara i vulkana. Ukratko: svih stvari koje EO-1 obožava proučavati.

"Učinili smo podatke s MODIS-a vidljivim za EO-1", kaže Chien. "Tako može regirati kad Terra ili Aqua vide nešto zanimljivo."

EO-1 se može uštekati i na senzore na površini Zemlje, kao što su vulkanski opservatoriji USGS-a na Havajima, Washingtonu i Antarktiku. Senzori s tla i satelita zajedno tvore senzorsku mrežu kojoj je EO-1 središte za skupljanje podataka i poduzimanje odgovarajućih akcija.

To je moćni novi alat za proučavanje Zemlje.

Chien predviđa da će senzorske mreže dobro doći i na drugim planetima, a najprije na Marsu.

"Imamo četiri satelita koji kruže oko Marsa i dva rovera na tlu. Svi oni mogu raditi zajedno", kaže Chien. "Pretpostavimo da jedan satelit primijeti nastanak pješčane oluje. On može uputiti druge da prate oluju prilikom preleta tog područja i upozore rovere ili astronaute."

Što se tiče Mjeseca, Chien tamo u bliskoj budućnosti vidi rojeve rovera koji se kotrljaju naokolo, kod kojih se može primijeniti isti princip.

Što ako jedan od rovera pronađe bogato nalazište minerala? Trebao bi i druge pozvati u pomoć, da dođu s bušilicama i drugim specijaliziranim alatima. S autonomijom umjetne inteligencije, tim bi roverima trebalo malo nadzorne pomoći od njihovih ljudskih gospodara.

Evo i drugi primjer – Sunce. Tamo ima sedam, osam svemirskih letjelica koje nadgledaju aktivnost Sunca. Među njima su SOHO, ACE, GOES-12 i 13, Solar-B, TRACE, STEREO i drugi. Buduće će misije taj broj dodatno povećati.

"Mogu li se te letjelice organizirati u senzorsku mrežu, mogle bi koordinirati operacije kako bi proučavale Sunčeve oluje i bile u mogućnosti dati preciznija upozorenja astronautima na Mjesecu ili Marsu", kaže Chien.

Za sada je inteligencija ograničena na Zemlju. Ostatak Sunčevog sustava čeka.

Izvor: NetPortal