Zasto se kod beba mijenja boja ociju?                 
Bebe, tek rodjene, cesto imaju izvjesno vrijeme plave oci. Ali, zasto se kasnije boja ociju mijenja?

Zapravo tek rodjene bebe nemaju boju u svojim ocima. Njihove oci posjeduju jako malo pigmenata boje. Svjetlost koja se reflektira iz njihovih ociju sjaji u svijetlo plavoj boji.

Tek kasnije se pigmenti boje upotpunavaju u njihovim ocima, i otprilike na njihov prvi rodjen oni su dobili konacnu boju ociju - smedju, zelenu, "stvarnu" plavu ili itd.

Pigmenti boje u ocima djeluju slicno kao naocale sa tamnim staklima: Oni nas stite od sunca. Stoga su bebe jos jako osjetljive na svijetlost i ne bi smjele da se izlazu jakoj svijetlosti.

Za sta nam sluzi orgazam?                 
"Nepotrebni visak Evolucije", tako orgazam naziva profesor Stephen Jay Gould sa univeriziteta Harvard. On nije planiran od prirode, i s time je - bioloski gledano - potpuno suvisan, tvrdi on. Vecina biologa je pri tome suprotnog misljenja. Orgazam sluzi kao podsticaj za razmnozavanje, kazu oni.

Samo zbog stalne potraznje za orgazmom covjek i covjekoliki majmuni se pare. I psiholoski orgazam podrzava cilj oplodnje. Sto intenzivnije muskarac uziva, to vise i jace njegova sperma izlazi iz njegovog uda. Tako spermici brze dospijevaju do jajnika. I kod zena orgazam pospjesuje oplodnju. One trebaju malo duze vremena za isti, te ne prekida cin oplodnje prijevremeno. U suprotnom ona bi mozda prekinula koitus, i njegova sperma (plodnja) ne bi dospjela gdje treba... vec mozda negdje pored, gdje ionako cesto zavrsava. A nakon njenog orgazma ona ne ustaje odmah, vec ostaje vecinom da lezi... da uziva u dozivljenom. S time sperma muskarca ne izlazi odmah iz njene vagine... vec ostaje dovoljno vremena za prevazilazenje puta do njenih jajnika. Dodatno tome, misicne koncentracije pri orgazmu spermu usmjeravaju u pravcu jajnika. I s time se povecava uspjeh oplodnje.

Romanticari mozda to jednostavnije objasnjavaju, nesto kao: Orgazam je dobar za ljubav... obostranu. I potvrdu tome nalaze kod psihologa: Istrazivanja pokazuju da zajednicki dozivljaji orgazama emocionalno tjesnje vezu parove, da stvaraju povjerenje i zelju za ponavljanjem. Ispunjena erotika nije garancija za monogamiju - ali je njena osnova.

Da li topla voda brze zamrzne od hladne?                 
Na ovo pitanje cesto se odgovori sa "Da", ali i isto tako cesto sa "Ne" - oba navoda su tacna: To ovisi o nacinu ekspirimenta.

Ekspiriment 1: Dvije flase iste velicine, punimo sa istom kolicinom vode. Zatim zacepimo te flase i stavimo ih u zamrzivac. U jednoj flasi je topla voda, u drugoj je hladna voda.

Ishod: Hladna voda se prva zamrzne. Toploj vodi treba odredjeno vrijeme dok se ohladi na nivo pocetne temperature hladne vode.

Ekspiriment 2: Umjesto flasa, ovaj puta uzimamo dvije posude koje nemaju poklopac.

Ishod: Topla voda se brze zamrzne od hladne. Razlog tome je isparavanje tople vode, pri cemu ona moze da izgubi cak i cetvrtinu svoje kolicine. Isparavanje ubrzava zamrzavanje tecnosti na dva nacina: Prvi nacin je da se manja kolicina vode mora zamrznuti, a drugi je taj da molekuli pri isparavanju

Koliko dugo traje zaljubljenost?                 
Tko na ovo pitanje zeli odgovoriti, taj treba mnogo truda, vremena i strpljenja uloziti u potrazi za odgovorom. Ted Huston i njegove kolege sa univerziteta u Texas-u su 1981. godine dobili 168 parova spremnih na znastveno proucavanje i posmatranje u vremenskom periodu od 20 godina.

Oni su mogli, takoreci, gledati kako isprva najzaljubljeniji parovi su se najbrze i razdvajali. Jer, sto jaca je zaljubljenost, to vise realni problemi bivaju potisnuti u pozadinu - i onda u svakodnevnici ti problemi postaju bure baruta. Parovi kod kojih zaljubljenost nije bila toliko izrazena, odnosno nije ih cinila slijepim, imali su manje problema. Drugim rijecima: Brakovi sto sklapani su u sedmom nebu, na zemlji su se brzo razdvajali. Suprotno tome brakovi sto su svjesno i promisljeno sklopljeni relativno duze traju.

Cindy Hazan, sa Cornell univerziteta u New York-u, ispitala je preko 5.000 parova iz 37. razlicitih zemalja. I njeno ispitivanje potvrdilo je gore pomenute navode. Njena istrazivanja su takodje pokazala da zaljubljenost traje vecinom od 18-30 mjeseci.

Biolosko objasnjenje tome: 18-30 mjeseci je sasvim dovoljno vremena da se sretnemo, oplodimo i potomak dobijemo. Nakon toga ne postoji bioloski razlog za vlazne dlanove, luda otkucavanja srca i trncad u stomaku. Ni nakana za produciranje drugog djeteta ne stvara taj koktel poludjelih hormona.

Drugim rijecima: Nakon izvjesnog vremena zaljubljenost nestaje, dolazi navika. A kod te navike parovi odlucuju dali ce da zadju u dublju, drugaciju medjusobnu povezanost, koju zovemo ljubav, - ili ce da se razdvoje, jer im treba novi koktel poludjelih hormona...

Dali je 40°C duplo toplije od 20°C?                 
Nije. Prvo moramo znati da toplina i temperatura su dvije razlicite stvari. Toplina je energija; sa temperaturom oznacavamo koliko je ta energija topline koncentrisana na jednom objektu.

Pri tome moramo jos obratitit paznju da su jedinice Fahrenheit i Celzius proizvoljno odredjene, npr. 0° Celziusa je relativna odrednica. Da bi mogli reci da na mjestu A je duplo toplije nego na mjestu B, moramo poci od jedinice apsolutne nule. A ona lezi kod nula Kelvina ili minus 273° Celziusa, tj. tu koncentrisana energija topline je ravna nuli.

Vratimo se pocetnom pitanju: 20°C identicno je 293 Kelvina. Duplo toplije je 586 Kelvina - a to je onda 313° Celziusa.

Mozemo li preko noci osijediti?                 
Bili plavo, smedjo, crveno ili crnokosi, - sa godinama nasa kosa postaje sijeda. Vecinom je to proces koji godinama i traje. Mada, u literaturi i istoriji uvijek se pojavljuju pripovjedanja o ljudima koji su iznenada, takoreci preko noci, osijedili. No, da li je to moguce?

U biografiji o Karl Marks-u mozemo procitati da je on doslovno preko noci osijedio. Uzrok tome je vijest o smrti njegovog osmogodisnjeg sina Edgarda. Takodje se spominje i Marie Antoinette kojoj su kose, noc prije njenog pogubljenja, osijedile.

Danas znamo da osijediti preko noci ili u dva tri dana nije moguce. Najkraci period bi bio par sedmica. Naime, sijedu kosu dobivamo u dvije faze: Isprva nam izrastaju sijede dlake koje i nisu toliko upadljive, da bi sa vremenom ih sve vise bivalo. Nakon toga nam ostale dlake izumiru i opadaju. Ukoliko to opadanje se desi iznenadno, tada dermotolog spominje "kruzno opadanje" kose (Apolecia areata). Pri tom fenomenu gubimo veci dio kose sto je jos "normalne" boje, i tada preovladavaju sijede dlake. Fenomen apolecia areata je jako rijedak, a i tada taj proces traje par sedmica. Stoga slobodno mozemo reci da osijediti doslovno preko noci je samo opticka varka.

Sta je Pearl-Index?                 
Potraga za najsigurnijom zastitom od trudnoce je stara koliko i covjecanstvo. Najsigurnija zastita je sterilizacija muskarca. Vjerovatnoca da zena tada zatrudni je 0,0. To zapravo tvrdi Perl-Index. Tako se zove promasajna kvota, koja se za svaki nacin zastite izracunati moze.

Ime je dobila od americkog biologa Raymond Perl (1879-1940). Jednostavno objasnjeno, Perl-Index se izracunava tako sto 100 parova jednu godinu koristi istu zastitu od trudnoce. Promasajna kvota je broj ipak nastalih trudnoca. Kod Intra-Uterin-Pessar,a (UIP) Perl-Index je 2. Sto znaci, dvije od stotinu zena sto jednu godinu su nosile UIP, su zatrudnjele.

Kao jako sigurne zastite se smatraju one, ciji Perl-Index se nalazi ispod 1. U njih brojimo hormonelne kontraceptive: Pilule. Njihov Perl-Index je 0,7. Mini pilule: 0,9 do 2,5. Kondomi: 2-3. Pjenusave tablete: 5-10. Coitus interuptus (u stilu: Dusho, ja cu pazit´! Ne brini... ): do 38.

Kao sto smo naveli, sterilizacija muskarca je 0,0... dok sterilizacija kod zene ima Perl-Index od 0,0 do 0,3. Greske pri upotrebi zastite (kondom pukao, zaboravila pilulu itd.) nisu izracunate putem Perl-Index,a.

Ko je prvi precizno izracunao obim Zemlje?                 
Grcki matematicar i astronom Eratostenes (284-202 p.n.e.) iz Assuan-a je prvi precizno izracunao obim nase planete. Njegovi proracuni su se zasnivali na procjeni da tijelo nema sjenke kada je sunce tacno iznad njega. 21. juna uocio je da on, kao i bunar pored kojeg je stajao, nemaju sjenku kada je sunce tacno iznad njih.

Na isti dan, godinu dana kasnije, kada je boravio u Aleksandriji (800 km juznije od Assuan-a), vidio je da objekti imaju sjenku. Ustanovio je da razlika u oba ugla iznosi otprilike 50-ti dio jednog kruga - otprilike 7 stupnjeva, i iz toga je zakljucio da udaljenost izmedju Assuan-a i Aleksandrije iznosi 50-ti dio obima Zemlje.

40.000 km, koje je tada izracunao kao obim Zemlje, skoro je identicno modernom izracunu koje danas imamo, naime 40.008 km.

Sta se krije iza izreke: Svijet je mali! ?                 
Svi smo vec slicno dozivjeli: Odemo na godisnji odmor; more, plaza... setnja gradom. Hiljade stranih lica oko nas. S nekima od njih stupamo u razgovor i onda se zacudimo: "Hej,... pa i ja ga znam!" Drugim rijecima: Sa nama nepoznatom osobom, dijelimo poznastvo druge osobe. "Stvarno je svijet mali", tvrdimo tad.

Tako mali, da dovoljno je poznastvo sest osoba preko kojih mozemo do bilo kojeg od ostalih 6 milijardi stanovnika, ove nase planete, dostici. To tvrde US-naucnici.

Matematicari sada pokusavaju "Small-World-Hypothese" dokazati. Hipotezu, koju je prvi puta 1960-tih spomenuo psiholog sa Harvard-a: Stanley Milgram. On je podijelo 300 pisama njemu nepoznatih osoba na zapadnoj obali americkog kontinenta, koja su upucena bila osobama na istocnoj obali. Probandi su znali ime primaoca, ali su smjeli samo prijatelju ili poznaniku koji je zivio u pravcu odredista poslati to pismo. Taj prijatelj ili poznanik na istin nacin je smio postupiti. Ishod: Nakon, u prosjeku 6 stanica, 60 pisama je stiglo na odrediste.

Jedan naucni tim, okupljen oko sociologa Duncan Wats-a, pokusava preko jedne internet stranice Columbia University New York ( http://www.smallworld.sociology.columbia.edu/invitation.html ) sto vise ucesnika za jedan ekspiriment pridobiti:

Oni trebaju da pokusaju sa sto kracim eMail-lancem od jednog do 20 primaoca u cijelome svijetu dostici. Tako Watts zelis doznati, da li Milgrams-ova hipoteza stvarno funkcionise. Na zalost, tri cetvrtine posiljki ostaju ne odgovorene, jer mnogi korisnici nepozeljnu eMail odmah ponistavaju. Stoga mora stotine hiljada ucesnika biti, da bi tu teoriju mogli na globalnom nivou provjeriti.

Casna sestra je bila uspjesan Konkvistador?                 
Zivotna prica spanjolke Katilina de Erauso (vjerovatno 1592 god. rodjena) pripada onim najneobicnijim pricama u istoriji. Kada je imala 4 godine, njeni roditelji su je ostavili u samostanu za casne sestre "San Sebastian el Antiquo". Prije nego je polozila zavjet kao casna sestra, pobjegla je iz samostana.

Odbacila je zensku odjecu i zivjela je dalje kao muskarac pod imenom Alonso Diaz Ramirez. Kao takav, od 1612 imala je uspjesnu karijeru u spanskoj vojsci na drugoj strani Atlantika - znaci, kao konkvistador. Imala je dobar glas kao hrabar vojnik, ali i kao kockar i nasilnik: Pored manjih tuca, ona se nije ustrucavala ni ubistvo´uciniti.

Nezgode bi nastupile kada su se druge zene zaljubljivale u nju, i kada bi je htjeli drugi ozeniti s tim zenama. Ona je voljela zene - preodjevena kao muskarac, svoje lezbijske sklonosti je mogla upraznjavati u potpunosti - no, vezivati se nije htjela. Kada je opet, u Peruu, ubila covjeka i morala da bjezi, spas je nasla kod biskupa Fray Agustin de Carvajal nakon sto mu je priznala da je zena. Njega je samo zanimalo da li je ona djevica. Nakon sto je to potvrdila, svijet je opet bio u redu.

Morala je otici ponovo u samostan za casne sestre, no nakon dvije godine boravka u njemu, opet je pobjegla odatle. Ovaj puta je nastavila zivot u Spaniji, opet kao muskarac. Nakon odlaska u zasluzenu penziju kao konkvistador, ona se zali kod Pape (Urban VIII) zbog premale penzije koju je dobila od kralja. Takodje i on je htio samo da zna, da li je ona djevica. Nakon potvrdnog odgovora, dozvoljen joj je nastavak zivota provesti kao muskarac, pod uslovom da ocuva svoje djevicanstvo. Takodje joj je odobrena veca penzija. Ostatak svojeg zivota ona opet provodi kao tipicni muskarac slobodnjak tog doba: povremene tuce, stalne promjene ljubavnica - ali, sve to pod ocuvanjem svojeg djevicanstva.

Poneki historicari tvrde da ta zena konkvistador nikada nije zivjela, jer njena biografija jako lici na kazalisno djelo "La Monja Alferez" od Juan Perez de Montalvan. Drugi opet tvrde da je njena biografija bila uzor to kazalisnom djelu. Bilo kako da bilo, prica je zanimljiva. Zar ne?