Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Sledeći veći rat mogao bi da izbije između Azerbejdžana i Jermenije  (Pročitano 6789 puta)
18. Avg 2006, 13:17:20
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.5.0.6
mob
Apple iPhone SE 2020
Sledeći veći rat mogao bi da izbije između Azerbejdžana i Jermenije

Spor koji tinja 14 godina

Jermenske snage i dalje odbijaju da se povinuju rezolucijama UN i povuku se s okupirane azerbejdžanske teritorije

Specijalno za Glas javnosti
- Bili smo u žestokoj borbi s jermenskim trupama baš nedaleko od mog rodnog sela Lačina, kad je granata pogodila rov u kojem je bio moj drug. Kad sam došao do njega, video sam da mu je šrapnel rasporio stomak. Vrištao je u samrtnim bolovima. Umro mi je na rukama dok sam pokušavao da mu uguram creva nazad u stomak - s mukom priča Gurhan Ilijev (37), koji je u vreme jermensko-azerbejdžanskog rata 1992. imao samo 23 godine.

U to vreme je pažnja svetskih medija bila usmerena na raspad bivše Jugoslavije i na genocid u Ruandi, pa je jedva ko zabeležio granični spor u kavkaskoj oblasti. Ali to je bio užasan dvogodišnji rat u kojem je poginulo 30.000 osoba, uglavnom civila, 100.000 je povređeno a 800.000 Azera je prognano.

Jermenija i Azerbejdžan su bivše republike SSSR koje su, uz Gruziju, nezavisnost dobile Sporazumom iz Taškenta u maju 1992. Tim sporazumom svim trima republikama ostavljena je ista količina sovjetskoj naoružanja, kao baza za formiranje njihovih armija. U sastavu Azerbejdžana je planinska oblast Nagorno Karabah u kojoj živi povelika jermenska manjina. Koristeći se previranjima na političkoj sceni Azerbejdžana posle sticanja nezavisnosti i koristeći jermensku manjinu u Nagorno Karabahu kao izgovor, jermenska armija je 1992. upala na tu azerbejdžansku teritoriju.

- Uzvratili smo, ali naš lokalni odbrambeni bataljon nije imao teško naoružanje - samo dva tenka i 650 vojnika - priča Ilijev. - Jermeni su bili dobro opremljeni i pomagala im je ruska 366 motorizovana regimenta. Imali smo ogromne žrtve - kaže on.

Pošto su osvojili oblast, Jermeni su obezbedili kopneni koridor do svoje zemlje i nastavili da prodiru na teritoriju Azerbejdžana da bi stvorili tampon zonu. Azersko stanovništvo silom je očišćeno s novookupiranih teritorija. Tadašnji predsednik Azerbejdžana Hajdar Alijev uspeo je 1993. da učvrsti vlast i naredio je da se oformi armija koja će rešiti krizu u Nagorno Karabahu. - To je bio težak zadatak jer smo već podržavali civilnu odbranu koja se borila. Pozvali smo u vojsku 3.800 Azera koji su još služili u ruskoj sovjetskoj armiji i 2.600 se odazvalo. Postali su nukleus naše nove vojske - priča general Ramiz Nadžafov. Dve sukobljene vojske postale su ravnopravne, a 1994. postignut je mirovni sporazum.

I posle toga su jermenske snage nastavile da utvrđuju svoje pozicije na okupiranim azerbejdžanskim teritorijama, a Azeri su oko sporne oblasti iskopali rovove. Svet je uskoro zaboravio taj rat, ali njegovi koreni su ostali.

Sa Gurhanom Ilijevim razgovarao sam na železničkoj stanici u Satliju na jugu Azerbejdžana. Nekih 2.000 izbeglica još živi u vagonima u Satliju, po dve porodice u jednom vagonu. Još 10.000 njih živi u obližnjem logoru sastavljenom od kućica napravljenih od blata. - Svaka izbegla osoba dobija mesečno sledovanje brašna, pirinča, šećera i ulja. Povrh toga, dobijaju nekih sedam američkih dolara za ostale potrebe - kaže Senan Hasejnov, zvaničnik nadležan za izbeglice.

Kad je mirovni sporazum postignut, Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju osnovala je Grupu Minsk da nadgleda njegovo sprovođenje. Do sada su UN usvojile četiri rezolucije kojima se zahteva povlačenje jermenskih snaga s okupiranih teritorija, kao preduslov za rešavanje krize u Nagorno Karabahu, a zatim i povratak izbeglih. Ali Jermeni, ohrabreni činjenicom da u region nisu poslane mirovne snage koje će obezbediti da se rezolucije sprovedu, odbijaju da se povuku. Komisije za utvrđivanje stanja i Oebs stalno upozoravaju da Jermeni nastavljaju da uništavaju azersku infrastrukturu i da izgrađuju sopstvenu na okupiranim teritorijama, što je flagrantno kršenje mirovnog sporazuma.

Azerbejdžan je, u međuvremenu, počeo da jača vojsku. - Do sledeće godine udvostručićemo budžet za odbranu do 1,2 miliona dolara. Samo na odbranu utrošićemo onoliko koliko Jermeni izdvajaju za kompletan budžet - kaže general Nadžafov. - Većinu para potrošili su na povećavanje sopstvenih plata, a ne za povećanje vojnih kapaciteta. Za sada ne kupuju borbene helikoptere, ali ako počnu, znaćemo da imaju ozbiljnu nameru da ovo reše vojnim sredstvima - kaže jedan diplomata baziran u Bakuu.

Treba reći da međunarodna zajednica ne shvata olako situaciju u Nagorno Karabahu. Isti diplomata kaže da je greška misliti da je reč o zamrznutom konfliktu. - Više desetina hiljada vojnika, naoružanih tenkovima, kopa rovove i povremeno razmenjuje vatru. Kad ljudi stradaju, teško je reći da je konflikt zamrznut - ocenjuje on.
Skot Tejlor, Espri de kor

SPORAN REFERENDUM O STATUSU NAGORNO KARABAHA

Jedan od osnovnih problema u postizanju diplomatskog rešenja krize je to što Azerbejdžan i Jermenija neće da odustanu od svojih stavova u pogledu sprovođenja referenduma o statusu Nagorno Karabaha. Jermeni traže da se o tome izjasne samo stanovnici te oblasti i zato ne dozvoljavaju povratak azerskim izbeglicama - kad bi se vratili, bili bi duplo brojniji od jermenske manjine. Stav Azerbejdžana je da o statusu oblasti mora da odlučuje svih 8,5 miliona stanovnika zemlje, koji zasigurno ne bi dozvolili otcepljenje svoje teritorije. Šef diplomatije Elmar Mamadjarov nedavno je rekao da bi Azerbejdžan dao Nagorno Karabahu "najveću autonomiju u zamenu za hitno povlačenje" jermenske vojske.
   


Izvor: Glas Javnosti
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Tihi protest!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 5131
Zastava Majevica
OS
Linux
Browser
Mozilla (jaunty)
mob
Ericsson T28
 Jerevan
11.09.2009
Dragan Štavljanin
Nakon rata u Gruziji u avgustu prošle godine, započela je takozvana “fudbalska diplomatija”, dolazak turskog predsednika Gula u Jerevan na utakmicu reprezentacija njegove zemlje i Jermenije. To je označeno kao istorijski zaokret u njihovim odnosima, imajući vidu optrećenja iz prošlosti, pre svega stradanje Jermena za vreme Prvog svetskog rata. Obe zemlje imaju ekonomske kao i geostrateške interese da uspostave diplomatske odnose. Takođe, ukoliko Turska otvori granice prema Jermeniji, to može doprineti normalizaciji odnosa na celom južnom Kakvazu i olakšati pronalaženje za Nagorno Karabah.

O tome je sa Harijem Tamrazijanom, direktorom jermenskog servisa Radija Slobodna Evropa razgovarao Dragan Štavljanin.
 
RSE: Da li je napravljen pomak od tog simboličnog prvog koraka u normalizaciji odnosa dveju zemalja?

Tamrazijan: Mislim da je normalizacija dveju zemalja koje su rivali, pa i neprjatelji vekovima, već počela. To se može zaključiti na osvnovu programa turske i jermenske televizije. Mediji u obe zemlje veoma opširno pišu o potrebi normalizacije odnosa Turske i Jermenije. Istovremeno, čuju se i glasovi da bi to značilo izdaju nacionalnih interesa. Razumiljivo je što je debata tako žučna imajući u vidu veoma teško nasleđe prošlosti u njihovim odnosima. Mislim da će predsednik Jermenije Serž Sarkisijan otići u Istanbul 14. oktobra da gleda fudbalsku utakmicu dveju reprezentacija, mada je rekao da će odustati od posete ako Turska ne otvori granicu sa Jermenijom i ne bude vidljivih znakova progresa u njihovim odnosima. Smatram da će se do ove utakmice nešto desiti na diplomatskom planu, odnosno da će biti saopštena neka odluka koja će mu omogućiti da ode u Istanbul čistog obraza, bez straha da će biti kritikovan kod kuće zbog tog poteza.
 

RSE: Već jedan vek dve zemlje se spore oko tragičnih događaja tokom Prvog svetskog rata. Jermenija tvrdi da je Turska izvršila genocid ubivši milion i po Jermena, dok Turska to energično odbacuje tvrdeći da je stradalo nekoliko stotina hiljada Jermena kao deo šireg svetskog sukoba. Kako se taj spor može razrešiti, odnosno da li je to nepremostiva prepreka za normalizaciju odnosa.

Tamrazijan: To pitanje je bilo tabu u Turskoj. Niko nije smeo da javno kritikuje njenu ulogu u tim tragičnim događajima
Sve veći broj turskih intelektualaca dovodi u pitanju istorijsku verziju događaja na kojoj insistira zvanična Ankara.
a kamoli da ih nazove genocidom. Zato se završavalo u zatvoru. Situacija se menja tako da sve veći broj turskih intelektualaca dovodi u pitanju istorijsku verziju događaja na kojoj insistira zvanična Ankara. Nisam siguran, ali oko 30 hiljada intelektualaca je potpisalo pismo u kome se traži od vlade da preispita ovo pitanje, među njima i nobelovac Orhan Pamuk. Dolaze nove generacije koje žele mir. Pojedini mlađi Turci polako saznaju da su im preci zapravo bili Jermeni i zato žele da se njihova zemlja suoči sa istinom. Čak su i turski državnici veoma oprezni kada putuju u inostranstvo da ne ospore javno genocid. Na primer, u Francuskoj je usvojen zakon po kome je kažnjivo negiranje genocida protiv Jermena. Turska treba da prizna da su masovno ubijani njeni lojalni građani jermenske nacionalnosti, deportovani. Jermenija očekuje da se Turska suoči sa svojom prošlošću, da se pokrene dijalog, otvori granice.

Interesi Rusije i SAD

RSE: Šta je u pozadini tog vidvljivog progresa u poslednjih nekoliko meseci u odnosima dve zemlje koji ste pomenuli. Jermenija očito ima interes da Turska otvori granicu, jer preko Gruzije kao maltene jedine linije komunikacije sa svetom ide više od 70 odsto njene ekonomske razmene. Tokom intervencije Rusije prošle godine u Gruziji i Jermenija je osetila posledice. Koji je interes Turske, da li je samo u pitanju njeno nastojanje da postane članica Evropske Unije?

Tamrazijan: Najpre, kada je reč  o Turskoj, stvari nisu tako crno-bele. Ona uviđa da bez dobrosusedskih odnosa sa Jermenijom nije moguće da bude ključni politički činilac u ovom regionu i stoga ovakvo stanje ne može da traje unedogled. To nije preduslov za članstvo u EU, ali je napisano u svakom dokumentu u kome se ocenjuje napredak Turske da je veoma nužno uspostavljanje dobrosusedskih odnosa. Evropska unija ne može da razume i ne prihvata činjenicu da jedna zemlja zatvori granicu prema drugoj. To je u suprotnosti sa evropskim konceptom politike.Drugo,
I u interesu Rusije da se otvore granice između Turske i Jermenije, jer je, ako se ne varam, Turska posle Nemačke verovatno njen najveći trgovinski partner.
svako mora da se suoči sa svojom prošlošću. To je takođe deo evropskog koncepta, odnosno sistema vrednosti. U prošlosti je bilo mnogo animoziteta između evropskih zemalja, pre svega Francuske i Nemaćke. Međutim, to je sada stvar prošlosti. To znači da je Turska izložena pritisku da poboljša odnose sa Jermenijom. Postoji i ekonomski moment. Turski regioni koji se graniče sa Jermenijom, kao što je Kars, trpe veliku ekonomsku štetu zbog zatvorene granice prema Jermeniji i stoga traže da se ona što pre otvori kako bi se uspotavila privredna saradnja. Tako guverner oblasti Kars vodi kampanju kako bi se granica što pre otvorila čime bi se znatno povećala sadašnja trgovinska razmena od milijardu dolara koja se obavlja posredno preko Gruzije. Tu je i uloga Rusije. Bez njenog pristanka i podrške svakako ne bi započeo process normalizacije odnosa Jermenije i Turske. Moskva je ključni deoničar u energetskom sektoru Jermenije. Dakle, i u interesu Rusije da se otvore granice između Turske i Jermenije, jer je, ako se ne varam, Turska posle Nemačke verovatno njen najveći trgovinski partner. U pitanju su desetine milijarde dolara. Tu je gasovod “Plavi tok”. Turska uvozi više od 60 odsto gasa iz Rusije. I slučaju novog zatezanja odnosa Rusije i Gruzije, i Jermenija bi bila ekonomski pogođena. Zato Moskva želi da ima alterantivni pravac, jer u Jermeniji ima i dve vojne baze.

RSE: Pretpostavljam da Jermenija ima iste razloge za normalizaciju odnosa sa Turskom.
Tamrazijan: Jermenija je veoma zainteresovana da Turska otvori granicu, jer je ona u velikoj meri ekonomski izolovana. Jedina linija komunikacije prema svetu je Gruzija, kao i Iran ali koji je takođe prilično izolovan od zapadnih zemalja. Turska je veliko ekonomsko i komunikacijsko čvorište i otvaranje granica prema njoj, prema proceni Svetske banke, podstakao bi rast jermenske ekonomije za 30 odsto.

RSE: Osim ekonomskog, da li postoje i geopolitički razlozi za normalizaciju odnosa Turske i Jermenije. Imam pre svega u vidu još uvek nerešeno pitanje Nagorno Karabaha.

Tamrazijan: Postoji veliki interes Sjedinjenih Američkih Država da se otvore granice između dve zemlje. Turska je veoma važna za operacije američkih snaga na Bliskom istoku. Takođe, poboljšanje odnosa između Turske i Jermenije bi umanjio ruski uticaj u ovom regionu. Jermenija je sada zbog zatvorenih granica u velikoj meri zavisna od Rusije. Ukoliko se granice otvore, ojačao bi uticaj Turske, jer bi se drastično povećala njena ekonomska razmena sa Jermenijom. Jermeni su, takođe, veoma vešti u biznisu i jednostavno čekaju da im se ukaže ta prilika.

RSE: Pomenuo sam pitanje Nagorno Karabaha.

Jermeni su još sumnjičavi

Tamrazijan: To je veoma važan razlog. Bez rešenja tog pitanja nije moguće održati operativnim postojeće kao i realizovati različite energetske projekte koji treba da prođu preko južnog Kavkaza. Jermenija bi mogla da bude veoma dobar koridor za transport energije iz Centralne Azije i Azerbejdžana.
 
RSE: Da li se može zamisliti da ukoliko se uskoro otvori granica između Jermenije i Turske, to takođe doprinese rešavanju pitanja Nagorno Karabaha, na način da vlasti u Jerevanu budu spremnije na kompromis.

Tamrazijan: Posmatrano psihološki, spuštanje tenzija u odnosima između Turaka i Jermena bi istovremeno doprinelo i
Spuštanje tenzija u odnosima između Turaka i Jermena bi istovremeno doprinelo i smanjenju animoziteta između Jermena i Azera.
smanjenju animoziteta između Jermena i Azera. Ponekad Jermeni izjednačavaju Azere i Turke. Za pojedine Jermene, naročito u Nagorno Karabahu ili izbeglice, to je isto. Oni nazivaju Azere “Turcima”. Animozitet u tom trouglu ima zajednički koren. Stoga, smanjenje tenzija u odnosima Jermena i Turaka imali bi dalekosežne pozitivne posledice na odnose Bakua i Jerevana, kao i na ceo region. Naravno, pod pretpostavkom da Turska ima iskrene namere. Jermeni su još uvek sumnjičavi da će Turska biti objektivan učesnik u političkoj igri na južnom Kavkazu. Jermeni se pitaju, kakve su stvarne namere Turaka jer su Azeri njihova braća. Čak i jermenski lideri kažu za Azere i Turke da je reč o jednom narodu i dve države.

RSE: Međutim, Azerbejdžan ne gleda baš blagonaklono na mogućnost otvaranja granica između  Turske i Jermenije.

Tamrazijan: Zato što Azerbejdžan smatra da je držanje zatvorene granice prema Jermeniji najjača poluga, odnosno sredstvo pritiska na nju da prihvati kompromis oko Nagorno Karabaha.

RSE :Ali to je kontraproduktivno, jer će na taj način izolovana Jermenija biti još manje spremna na kompromis.

Tamrazijan: Čak i kritičari u Turskoj ističu da je njena spoljna politika postala taoc azerbejdžanskih vlasti, tačnije da one utiče na poteze Ankare na južnom Kavkazu.

RSE: Ako izuzmemo predstojeću utakmicu Jermenije i Turske u Istanbulu kao povod, kada se generalno mogu očekivati konrektni potezi u normalizaciji odnosa dveju zemalja, kao što su uspostavljanje diplomatskih odnosa, otvaranje granica.
 
Tamrazijan: Očekujem uspostavljanje diplomatskih odnosa tokom ove godine. Međutim, granice će se otvarati postepeno. To će zavisiti od spremnosti Jermenije da vrati Azerbejdžanu deo okupiranih teritorija. Ne mislim na sam Nagorno Karabah, nego na 5 susednih okruga. Očigledno je da Turska neće otvoriti granice prema Jermeniji ukoliko ona ne pokaže spremnost na kompromis oko Nagorno Karabaha.

RSE: Kažete da će spremnost Turkske otvaranje granica prema Jermeniji zavisiti od njenog pristanka da vrati deo teritorija, mada su svih pet distrikta plus Lačin koridor veoma strateški važni za Jerevan i pitanje je da li će ih se odreći. Generalno govoreći, kada i u kom kontekstu se može očekivati rešenje za status Nagorno Karabaha ili je moguć i novi rat.

Tamrazijan: Ja uopšte nisam optimista u mogućnost rešenja pitanja Nagorno Karabaha. Ne mogu da zamislim da je to moguće učiniti ove ili sledeće godine. Postoje mnogi dokumenti u kojima je veći deo pitanja usaglašen ali su ostala sporna ključna pitanja. Na primer, postoji pomalo nejasna odrednica da se u principu stanovnici Nagorno Karabaha mogu izjasniti na referendumu ali se ne precizira kada. Možda za 10 godina. Ali ko zna šta u međuvremenu može da se desi. Veoma je važna i uloga Rusije. Ukoliko bi digla ruke od Nagorno Karabaha u smislu da se ova oblast vrati pod okrilje Azerbejdžana, onda bi predočila Jermeniji da mora pristati na kompromis. Treba, međutim, imati u vidu da Rusija ima u Jermeniji vojne baze, sa ciljem da se uspostavi strateška ravnoteže prema Azerbejdžanu i Turskoj. Dakle, veoma je važno pitanje šta zapravo Rusija želi u ovom slučaju. Kako Kremlj može da zadrži uticaj u ovoj regiji ukoliko se reše svi etnički sporovi?

RSE: Slučaj Nagorno Karabaha, kao i Kosovo, jeste neka vrsta ‘nulte igre’. Jermenija insistira na nezavisnosti te regije, dok Azerbejdžan traži da bude vraćena pod njeno okrilje. Da li je moguće postići sporazum oko toga.

Tamrazijan: Oko nekih pitanja biće postignut sporazum, ali će ključna biti odložena da se rešavaju u budućnosti. To u suštini znači da će u suštini problem ostati nerešen. Na taj način Rusija može da zadrži svoj uticaj i na Jermeniju i Azerbejdžan i u svakom trenutku sukob može ponovo da izbije.

Radio Slobodna Evropa

Zanimljivo je da svijet tada nije obrćao pažnju na njih i da je težište bilo na raspadu Jugoslavije, a i tamo su se ubijali i tamo su vjerovatno vršeni zločini.

Zanimljivo je to da Jermeni Azere smatraju Turcima i da je to za njih jedan narod koji živi u dvije države.

Šta znači ovo granica zatvorena? Između Turaka i Jermena nema ama baš nikakve razmjene dobara i usluga?

Rusija tu hoće da zadrži svoju sferu uticaja, to je evidentno.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Подавите либерале

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 3937
Zastava Србија,Београд,Звездара
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.3
mob
SonyEricsson k530i
Азери су доста слични Турцима.

Што се Јермена тиче,нека су и војно слабији,имају изузетно јаку дијаспору + подршку Русије.Азери лако могу да прођу ко Грузија ако се залете,ипак је то руско двориште.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 9605
Zastava Beograd
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.3
Апсолутно, то је поље руског војног и геополитичког утицаја...
Територија Нагорно Карабаха је у Азербејџану али је под контролом јерменске војске и већинско становништво су Јермени, прогласили су независност још 1991 године, мада их нико још није признао.

Занимљиво је да и Азербејџан има део своје територије као ексклаву између Јерменије и Ирана на западу, која није компактна са целином...
Сличних случајева има у свету попут калињинградске области у саставу Русије или појас Газе у Израелу... Обично се такви конфликти не решавају деценијама и то ће бити горући проблем јужног Кавказа још дуго...

Што се тиче посете турског председника Јеревану, мислим да је било питање времена када ће се то десити, али ето наводно је разлог утакмица репрезентације, ако којим случајем Турци признају геноцид извршен над Јерменима с почетка двадесетог века могућа је нормализација односа.
« Poslednja izmena: 15. Sep 2009, 20:23:47 od Srpska Sparta »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan

Ма......

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 10661
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.14
mob
Samsung 
Турска од распада совјетског савеза настоји придобити те нове државе и државице, чији народи су им сродни.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Tihi protest!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 5131
Zastava Majevica
OS
Linux
Browser
Mozilla (jaunty)
mob
Ericsson T28
A kako objašnjavate to da Jermenija ima interesa sa Rusijom, a susjedna Gruzija sa Amerikom? Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Подавите либерале

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 3937
Zastava Србија,Београд,Звездара
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.3
mob
SonyEricsson k530i
A kako objašnjavate to da Jermenija ima interesa sa Rusijom, a susjedna Gruzija sa Amerikom? Smile

Главни амерички савезник на том подручју је Турска,а узевши у обзир односе Јерменије и Турске,једини природан ослонац Јерменима је Русија.Опет и јерменска дијаспора у САД-у је јако утицајна(чим су прогурали резолуцију о геноциду)али мислим да кад би било стани пани,Амери би стали уз Турке.Грузини са друге стране имају проблем са отцепљеним областима које подржавају Руси,и откако су добили америчку марионету на власти срљају из глупости у глупост.

Не би требало испустити из вида ни Иран,они су ту трећи јак играч,а Азери су им друга по величини етничка групација(чини ми се скоро 20 милиона у Ирану,наспрам 8,5 у матици).
« Poslednja izmena: 16. Sep 2009, 00:27:04 od vl4d4 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Tihi protest!

Zodijak Aries
Pol Muškarac
Poruke 5131
Zastava Majevica
OS
Linux
Browser
Mozilla (jaunty)
mob
Ericsson T28
Sve komplikovanije i komplikovanije.  Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Подавите либерале

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 3937
Zastava Србија,Београд,Звездара
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.3
mob
SonyEricsson k530i
Sve komplikovanije i komplikovanije.  Smile

Кавказ ти дође нешто као Балкан...не знаш ко пије а ко плаћа,а и кад мислиш да знаш,избије туча око рачуна  Smile
« Poslednja izmena: 16. Sep 2009, 00:57:14 od vl4d4 »
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Legenda foruma

You'll never see me fall from grace

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 48490
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.5.3
Sve komplikovanije i komplikovanije.  Smile

Кавказ ти дође нешто као Балкан...не знаш ко пије а ко плаћа,а и кад мислиш да знаш,избије туча око рачуна  Smile

Лепо речено ... него дај да се нешто попије за плаћање ће се договоримо  Smile
IP sačuvana
social share

It's all a fucking joke anyway


       Tim: You never say please. You never say thank you.
Frank: Please don't be an idiot. Thank you.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.074 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.