MJERENJE VREMENA MJERAMA VOLUMENA


Vrijeme koje mjere Piramida i Sveto pismo cesto je prikazano volumenom nekog prostora ili volumenom nekih stvari. Kako se vrijeme mjeri volumenom? Ovaj nacin mjerenja vrijedi samo za razumijevenje Piramide i stvari Svetog Pisma.

Vec je receno da se vrijeme Piramide i Svetog Pisma moze mjeriti i mjerama duzine: 1 dan je kao duzina od 2,466586266 cm.

Jedan dan vremena iskazan volumenom je 2,466586266 cm³:

2,466586266 x 2,466586266 x 2,466586266 = 15,006828 cm³

Tako je jedna godina kao 5,481123872 litara.

Primjer:
a) Velika piramida oznacava ukupno 12.069,88167 godina = 4.408.427,721dana = 66.156,51656 litara.
Solomon je po Bozijem planu pred svojim hramom postavio bronzani bazen (more) volumena 3.000 vata (efa):

66.156,51656 : 3.000 = 22,05217219 litara = 1 biblijska efa

Sad pazljivo pratite sljedece odnose mjera vremena, duzine i volumena u prakticnoj primjeni modernog vremena:

a) 22,05217219 litara zlata = 426,0479667 kg zlata (specificna tezina zlata je 19,32 g/cm³).

Kovceg Kraljeve odaje svojim vanjskim mjerama (89,65157346 x 38,55139503 x 41,23149865 inchi) daje volumen od 2.335,221681 litara:

2.335,221681 : 426,0479667 = 5,481123872 litara = 365,242 dana (1 godina).

c) 2.335,221681 litara = 155.610,6114 dana = 426,0479667 godina

d) Osa ulaza u Veliku piramidu pomjerena je istocno od glavne osa 286,4690182 (inchi)

- 2.335,221681 litara = 155.610,6114 dana
- 155.610,6114 dana = 383.826,997 cm
- 383.826,997 cm = 151.112,9909 inchi:

151.112,9909 : 286,4690182 = 527,5020381 inchi = 21,10008152 svetih lakata.



Kod Velike piramide: jedan sveti lakat ( 1 SL ) ima duzinu 63,5 cm. Ova mjera je cod za izracunavanje mjera prostora i vremena po Velikoj piramidi: sveti lakat izrazen u centimetrima mnozi se sa 40.000 - tim dijelom Zemljinog precnika sjever - jug, tj. mnozi se sa brojem 31.798,06102 cm(ovo vazi za izracunavanje i vremena i prostora).

21,10008152 svetih lakata = 426,0479667 godina

d) 1 efa = 22,05217219 litara:

22,05217219 godina = 8.054,379474 dana = 120,8706874 litara

120,8706874 litara zlata tesko je 2.335,221681 kg = volumen vanjskih mjera kofera Kraljeve odaje V. piramide (1 litar ciste vode na 4º C tesko je 1 kg).

evo piramide

ne znam kako im je poslo za rukom, al se isplati

Dobra tema!
Neverovatno poklapanje nekih stvari, to nam je izgleda usadjeno u krv, kao oblik nosa ili usiju, ne moze se nesto tako prenositi "pesadijski" kroz istorijske epohe, predodredjenost nas kao ljudi.

Ima li ovaj vazeci SI "metarski" sistem mera vezu sa starim merama u numerickim simbolima, npr litar - galon i sl.

ZNACENJE MJERA SOLOMONOVOG MORA

Znacenje Solomonovog mora  pred jerusalimskim hramom bilo je misterija, ali , hvala Bogu, evo se ta misterija otvara pred nama.

" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata.
A podnjim bijahu likovi volovski, koji stajahu svuda u naokolo, po deset na jednom laktu, te okruzavahu more; dva reda bijase tijeh volova, salivenijeh s morem.
I stajase more na dvanaest volova, tri gledahu na sjever, a tri gledahu na zapad, a tri gledahu na jug, a tri gledahu na istok, a more stajase ozgo na njima, i zadnja strana svijeh njih bijase unutra.
Debljina mu bijase s podlanice, a kraj mu bijase kao kraj u case, kao cvijet ljiljanov, a primase tri hiljade vata. " ( 2. Dn. 4, 2 - 5 )


Priblizan izgled  Solomonovog mora (bazena)

Da vidimo mjere mora:
" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "


10 svetih lakata ( SL ) = 6,35 m
5 SL visoko = 3,17 m
30 SL unaokolo = 19,05 m


Ovih 10 svetih lakata ili 6,35 m je precnik mora pri samom vrhu, jer je na vrhu malo prosireno kao cvijet ljiljanov ili kao casa ( pehar )ili kao izvrnuto zvono. Obim kruga ovog precnika je 19,9490965 m ili 0,019949096 km.
Ako bi se jedan objekat kretao brzinom 0,019949096 km/sek., za jednu godinu ( 365,242 dana ) presao bi 629.531,8189 km.
Podijelimo ovaj broj kilometara sa duzinom Zemljinog ekvatora:

629.531,8189 : 40.077,27418 = 15,70795 ( 1/2 od 10 Pi )

Podijelimo broj 629.531,8189 sa polovinom Zemljinoig ekvatora:

629.531,8189 : 20.038,63709 = 31,14159 ( 10 Pi )

629.531,8189 : 3,14159 = 200.386,3709 km ili 10 polovina duzine Zemljinoig ekvatora.

Gospod Bog odredio je da se Crkvi daje ne sedmi, ne dvanaesti ili neki drugi dio, vec DESETI DIO: 200.386,3709 : 10 = 20.038,63709 km.

" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "

" ... pet lakta visoko, a unaokolo mu bjese trideset lakata. "

Visina mora od 5 lakata odgovara visini od 317,5 cm ili 0,003175 km:
sa brzinom od 0.003175 km/sek. jedan objekat bi za godinu presao 100.193,1854 km i ovo je 5 duzina polovine Zemljinog ekvatora ili 2,5 duzine cijelog ekvatora.

Trideset svetih lakata je 0,01905 km. Ovo je precnik unutrasnjeg dijela mora na njegovom vrhu ( deset lakata bijase precnik sa onim dijelom kao u ljiljana, tj. malo savijen napolje ).
Sa brzinom od 0,01905 km/sek. jedan objekat bi za jednu godinu presao
601.159,1126 km i broj ovih kilometara je 30 duzina polovine Zemljinog ekvatora ( 20.038,63709 km ) ili 15 duzina cijelog ekvatora.

Vrh mora ( kao ljiljan ) je precnika 10 lakata, a 30 lakata je okolo po tijelu bazena a ne rubom vrha.

Sta se iz svega ovoga da zakljuciti? Da se zakljuciti da je sveti lakat         ( 63,5 cm ) osnovna mjera po kojoj je Gospod stvorio i Zemlju i covjeka, te da su kasnije iz svetog lakta izvedene ostale mjere duzine.
Sta se jos da zakljuciti?
Jos se da zakljuciti da su mjere Zemlje povezane sa mjerama vremena i sa mjerama covjeka.


Sada malo vise o vrijednosti 31,14159 svetih lakata: to je obim od onih 10 lakata precnika, tj. obim vanjskog rubnog dijela mora, onog dijela koji je podsjecao na ljiljanov cvijet ( a ne onog dijela kazana ili bazena ciji je obim bio 30 lakata ).

Krecuci se brzinom 31,14159 svetih lakata jedan objekat bi za jedan dan presao 2,714.333,76 svetih lakata.

Ekvatorski obim Zemlje u svetim laktima iznosi 63.113.817,61 lakata.
Ako podijelimo 63.113.817,61 lakata sa 2.714.333,76 dobicemo deseti dio originalne visine Velike piramide: 23,25204754 SL ili 1.476,505019 cm.

Orginalna visina Piramide je 14.765,05019 cm ili 0.1476505019 km: krecuci se brzinom 0.1476505019 km/sek. za jedan dan odredjeni objekat presao bi Zemljin ekvatorski precnik: 12.757,00339 km.

I tako Solomonovo more svojom velicinom ima dvojako znacenje: svojim mjerama upucuje na mjere Zemlje, a volumenom od 3.000 vata (efa) Piramidinim nacinom upucuje na mjere vremena: 66.156,51656 litra = 440.8427,721 dana = 12.069,88167 godina. Posto su biblijski dani stvaranja svijeta do stvaranja Adama na Piramidi prikazani  ko hiljadu godina, tako je od pocetka stvaranja do stvaranja Adama 5,718 dana po Piramidi prikazano kao 5.718 godina.
Ako  ovih 5.718 godina oduzmemo od 12.069,88167 godina preostaje ukupno 6351,88167 godina od Adama do kraja vremena.
Oduzmemo li jos 4282 godine od Adama do hriscanske ere, do kraja vremena preostaje 2.069,88167 godina (sada je 2006. godina).
Medjutim Hristos rece da ce se vrijeme skratiti zbog velike sile bezboznosti:
"I da se oni dani ne skrate, niko ne bi ostao; ali izabranijeh radi skratice se dani oni." (Mat. 24, 22)

Ko ima usi da cuje, neka cuje!

Ma uvek sam ja govorio - jebo zemlje koja piramide nema

http://www.piramidasunca.com/   

piramide poticu sa atlantide. Judeo-hricanska religija ih je pokrala tu cinjenicu kao cinjenicu o potopu ..toliko starih religija na sve strane govori o tom potopu koji je zapravo bio potop Atlantide

smatram ovo dezinformacijom, jer su piramida i svinga izgradjeni posle potopa .. kada su Atlantidjani koji su preziveli potop pobeglu u egipat.

Slojevi morske soli debljine i po nekoliko inchi nadjeni po zidovima odaja Velike piramide jasno pokazuju da je to bilo pod potopom morske vode.

ZNACENJE NOJEVOG KOVCEGA

U duhovnom smislu Nojev kovceg simvolise Crkvu Hristovu, spasonsni brod Bozijeg vjernog naroda.
U opisu kovcega date su mjere duzine i sirine i visine, te visine krova. Data je vrsta materijala od kojeg ce kovceg biti naprevljen. Da li je sve ovo nabrajanje mjera i materijala potrebno nama da budemo upoznati da je bio potop? Nije, no su svi ovi podaci dati ne bismo li iskoristili razum i znanje te pronasli svrhu tih mjera i datog materijala.

Evo ovako rece Gospod Noju:

" Nacini kovceg od drveta gofera, i nacini pregratke u kovcegu; i zatopi ga smolom iznutra i spolja.
I nacini ga ovako: u duzinu neka bude 300 lakata, u sirinu 50 lakata, i u visinu 30 lakata;
Pusti dosta svjetlosti u kovceg; i krov mu svedi ozgo od lakta;..." ( 1. Moj. 6, 14 - 16 )

Mjere kovcega:

duzina..........300 svetih lakata = 19050 cm
sirina............. 30 " " = 1905 "

Zapremina, volumen, ovih mjera je ili 115.221.543,8 litara.

Izracunajmo i volumen krovnog dijela sa visinom 1 lakta ( 63,5 cm ):
3.840.718,125 litara.

Krov je bio visok 1 lakat tacno iznad sredine kovcega. Strane krova su svedene, tj. padaju koso na kovceg kao dvovodni krovovi na kucama. To je razlog da stvarni volumen krovnog dijela kovcega iznosi jednu polovinu od 3.840.718,125 litara i to je 1.920.359,063 litara.

Sad je ukupni volumen kovcega sa krovnim dijelom 117.141.902,9 litara.
I sta sad?

Sad dolazi na red vrsta materijala, tj. vrsta drveta: gofer. Gofer je cempres. Specificna tezina cempresovog drveta je 5,1 g/cm3:

Volumen 117.141.902,9 litara materijala sa specificnom tezino 5,1 (cempresom) ima tezinu 597.423.704.136 kg i ovo je tezina Zemlje u odredjenoj razmjeri, jer je tezina Zemlje 59.742.370.413.600.000.000.000.000.000.000 kg.


[/b][b]

E Boze sta ti je muka kad svako moze digitron da kupi. 

ZNACENJE MJERA SOLOMONOVOG MORA

Znacenje Solomonovog mora  pred jerusalimskim hramom bilo je misterija, ali , hvala Bogu, evo se ta misterija otvara pred nama.

" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata.
A podnjim bijahu likovi volovski, koji stajahu svuda u naokolo, po deset na jednom laktu, te okruzavahu more; dva reda bijase tijeh volova, salivenijeh s morem.
I stajase more na dvanaest volova, tri gledahu na sjever, a tri gledahu na zapad, a tri gledahu na jug, a tri gledahu na istok, a more stajase ozgo na njima, i zadnja strana svijeh njih bijase unutra.
Debljina mu bijase s podlanice, a kraj mu bijase kao kraj u case, kao cvijet ljiljanov, a primase tri hiljade vata. " ( 2. Dn. 4, 2 - 5 )


Priblizan izgled  Solomonovog mora (bazena)

Da vidimo mjere mora:
" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "


10 svetih lakata ( SL ) = 6,35 m
5 SL visoko = 3,17 m
30 SL unaokolo = 19,05 m


Ovih 10 svetih lakata ili 6,35 m je precnik mora pri samom vrhu, jer je na vrhu malo prosireno kao cvijet ljiljanov ili kao casa ( pehar )ili kao izvrnuto zvono. Obim kruga ovog precnika je 19,9490965 m ili 0,019949096 km.
Ako bi se jedan objekat kretao brzinom 0,019949096 km/sek., za jednu godinu ( 365,242 dana ) presao bi 629.531,8189 km.
Podijelimo ovaj broj kilometara sa duzinom Zemljinog ekvatora:

629.531,8189 : 40.077,27418 = 15,70795 ( 1/2 od 10 Pi )

Podijelimo broj 629.531,8189 sa polovinom Zemljinoig ekvatora:

629.531,8189 : 20.038,63709 = 31,14159 ( 10 Pi )

629.531,8189 : 3,14159 = 200.386,3709 km ili 10 polovina duzine Zemljinoig ekvatora.

Gospod Bog odredio je da se Crkvi daje ne sedmi, ne dvanaesti ili neki drugi dio, vec DESETI DIO: 200.386,3709 : 10 = 20.038,63709 km.

" I sali more, deset lakata bjese mu od jednog kraja do drugoga, okruglo unaokolo, pet lakata visoko, a u naokolo mu bjese trideset lakata. "

" ... pet lakta visoko, a unaokolo mu bjese trideset lakata. "

Visina mora od 5 lakata odgovara visini od 317,5 cm ili 0,003175 km:
sa brzinom od 0.003175 km/sek. jedan objekat bi za godinu presao 100.193,1854 km i ovo je 5 duzina polovine Zemljinog ekvatora ili 2,5 duzine cijelog ekvatora.

Trideset svetih lakata je 0,01905 km. Ovo je precnik unutrasnjeg dijela mora na njegovom vrhu ( deset lakata bijase precnik sa onim dijelom kao u ljiljana, tj. malo savijen napolje ).
Sa brzinom od 0,01905 km/sek. jedan objekat bi za jednu godinu presao
601.159,1126 km i broj ovih kilometara je 30 duzina polovine Zemljinog ekvatora ( 20.038,63709 km ) ili 15 duzina cijelog ekvatora.

Vrh mora ( kao ljiljan ) je precnika 10 lakata, a 30 lakata je okolo po tijelu bazena a ne rubom vrha.

Sta se iz svega ovoga da zakljuciti? Da se zakljuciti da je sveti lakat         ( 63,5 cm ) osnovna mjera po kojoj je Gospod stvorio i Zemlju i covjeka, te da su kasnije iz svetog lakta izvedene ostale mjere duzine.
Sta se jos da zakljuciti?
Jos se da zakljuciti da su mjere Zemlje povezane sa mjerama vremena i sa mjerama covjeka.


Sada malo vise o vrijednosti 31,14159 svetih lakata: to je obim od onih 10 lakata precnika, tj. obim vanjskog rubnog dijela mora, onog dijela koji je podsjecao na ljiljanov cvijet ( a ne onog dijela kazana ili bazena ciji je obim bio 30 lakata ).

Krecuci se brzinom 31,14159 svetih lakata jedan objekat bi za jedan dan presao 2,714.333,76 svetih lakata.

Ekvatorski obim Zemlje u svetim laktima iznosi 63.113.817,61 lakata.
Ako podijelimo 63.113.817,61 lakata sa 2.714.333,76 dobicemo deseti dio originalne visine Velike piramide: 23,25204754 SL ili 1.476,505019 cm.

Orginalna visina Piramide je 14.765,05019 cm ili 0.1476505019 km: krecuci se brzinom 0.1476505019 km/sek. za jedan dan odredjeni objekat presao bi Zemljin ekvatorski precnik: 12.757,00339 km.

I tako Solomonovo more svojom velicinom ima dvojako znacenje: svojim mjerama upucuje na mjere Zemlje, a volumenom od 3.000 vata (efa) Piramidinim nacinom upucuje na mjere vremena: 66.156,51656 litra = 440.8427,721 dana = 12.069,88167 godina. Posto su biblijski dani stvaranja svijeta do stvaranja Adama na Piramidi prikazani  ko hiljadu godina, tako je od pocetka stvaranja do stvaranja Adama 5,718 dana po Piramidi prikazano kao 5.718 godina.
Ako  ovih 5.718 godina oduzmemo od 12.069,88167 godina preostaje ukupno 6351,88167 godina od Adama do kraja vremena.
Oduzmemo li jos 4282 godine od Adama do hriscanske ere, do kraja vremena preostaje 2.069,88167 godina (sada je 2006. godina).
Medjutim Hristos rece da ce se vrijeme skratiti zbog velike sile bezboznosti:
"I da se oni dani ne skrate, niko ne bi ostao; ali izabranijeh radi skratice se dani oni." (Mat. 24, 22)

Ko ima usi da cuje, neka cuje!