Mehmed-paša Sokolović :: Istorija sveta ~ Mitovi i Legende

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (1505. ili 1506., Višegrad - 1579., Istanbul) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa srpskog porijekla.

Rodio se u selu Sokolovići pored Višegrada kao dijete pravoslavnih roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao danak u krvi. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio islam. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanskoj vojsci u to doba (vidjeti: Janičari). Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I. Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže, a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. 1565. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. IX. 1566., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Zrinski živ je zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri tjedna krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu.Od ovoga svega, najpoznatija je Ćuprija na Drini na osnovu koje je nastao roman Na Drini ćuprija poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je uticao na odluku osmanske države na obnovi Pećke Patrijaršije 1557., na čije je mjesto doveden Makarije koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.

Izvor: Wikipedia