Bitka za Somme (1916)

Bitka za Somme 1916. Kada je broj žrtava na Verdunu počeo vrtoglavo rasti, Francuska je zatražila od Britanaca pomoć da bi se rasteretili branitelji Verduna. Britanci su se odlučili za ofenzivu na Sommi. Njemačka obavještajna služba je doznala za napad, samo se nije znao datum. Saveznici su planirali napad 25. ili 27. lipnja, no zbog lošeg vremena je prebačen na 1. srpnja. Bilo je planirano višesatno uvodno bombardiranje prije napada, na što su se Nijemci pripremili izgradivši duboke bunkere 20-ak metara pod zemljom. Bunkeri su dobili i elekt. rasvjetu i ventilaciju, kako bi poslužili kao stambeni prostori. Saveznička artiljerija nije oslabila njemačke položaje, a preživjela je i bodljikava žica koju su Saveznici planirali uništiti šrapnelima. Na samom početku napada, dvije su se divizije, Irska iz Tynesida i 34. britanska divizija napale selo La Boisselle. No, kada je 34. u pravilnoj vrsti jurnula naprijed, bila je strašno desetkovana preciznom njemačkom strojniškom vatrom. Irci su bili ništa bolje sreće. Imali su jako velike gubitke, pa su se sklonili u rovove i rupe od granata. Ispred mjesta Beaumont Hamel, Britanci su zauzeli položaje ispred kojih su položili ogromne mine i detonirali ih. Mislili su time raznijeti Nijemce, ili barem dimom, prašinom i zemljom sakriti svoj napad, no, doživjeli su čak gore gubitke od onih kod La Boissella. Između La Boissella i Beaumont Hamela nalazi se šuma Thipval.U nju su uz dosta male gubitke, ušli Ulsterovci. Oni su odmah 1. srpnja dopuzali do njemačkih položaja i zauzeli vanjske dijelove Švapske redute. Tu su se Nijemci žilavo branili, pa su se morali skloniti u rovove. U slijedečih nekoliko dana Britanci su zauzeli Švapsku redutu, ali su bili odsječeni. Bili bi zbrisani da im u pomoć nije stigla pomoć regimente iz Yorckshirea. Borbe su se nastavile, a na kraju borbe Ulsterovci su imali 2000 mrtvih i 2865 ranjenih i zarobljenih. Dotle je trajao napad i na jugu. Britanci i Francuzi su s promijenjivom srećom i gubitcima zauzeli nekoliko kilometara bojišnice u dubinu. Gubitci su do kraja kolovoza bili veoma veliki za obje strane, pa su Saveznici poslali na bojište novost: tenkove. Ova su primitivna vozila bila spora, bučna, krhka i nepouzdana. Kada ih je 13. rujna krenulo 50-ak u napad, 7 se pokvarilo, 17 se uništila ili zapela, ali 25 ih se čudeno kotrljalo naprijed. Neki su bili uništeni od granati, ali su mnogi zauzeli ciljeve za manje od pola sata, što je izvanredan uspijeh, uzmemo li u obzzir udaljenost cilja, brzinu tenka i prisustvo neprijatelja. Tenkovi su znatno pridonijeli napadu i zauzeto je 193 km2 teritorija, no poginulo je 415 000 Britanaca i vojnika kolonija, 195 000 Francuza i preko 500 000 Nijemaca, što čini Sommu najkrvavijom bitkom Prvoga svjetskoga rata.

Izvor: Wikipedia