Bitka u Mogadišuu vodila se između američkih i somalijskih gerilskih snaga lojalnim ratnom vođi Mohamedu Farahu Aididu između 3. i 4. oktobra 1993. u glavnom gradu Somalije Mogadišuu.

Akcija, poznata i pod kodnim nazivom Operacija Kod Irena, završila je kao fijasko za američke specijalne snage, koje su izgubile 18 vojnika i 2 helikoptera, ne uhvativši Aidida i njegove saradnike. Na strani gerilaca bilo je oko 1,000 poginulih.

Svrha akcije 'Code Irene' bila je hvatanje dvojice visokih dužnosnika Aididove milicije, međutim rutinska akcija hapšenja pretvorila se u ulične borbe s Aididovom milicijom i lokalnim stanovništvom. U zapadnim medijima ta akcija je pomalo pretenciozno nazvana i bitkom za Mogadish. Operacija 'Code Irene' počinje u poslijepodnevnim satima 3. listopada 1993. godine, nakon što je dobivena informacija o boravku dvojice visokih dužnosnika Aididove ratne milicije u jednoj kući u središtu Mogadisha – ministra vanjskih poslova Salada i Aididovog političkog savjetnika Awalea. U operaciji sudjeluje 160 američkih Rangera i pripadnika postrojbe Delta uz potporu 12 vozila i 19 helikoptera tipa MH – 60 Black Hawk i MH – 6 Little Bird. Plan je predviđao da skupina 'Delta' bude helikopterima prebačena do kuće u kojoj se nalaze osumnjičeni te da nakon njihovog hvatanja američki komandosi kolonom vozila budu zajedno s uhićenicima vraćeni u bazu. Zaštitu izvedbe akcije i transport konvoja do baze trebaju osigurati Rangeri. Dva sata po dobivanju informacije počinje napad na kuću na tržnici Bakkara, a već nakon samo dvadesetak minuta uhićena su obojica dužnosnika. No, operacija nakon toga kreće nepredviđenim tijekom. Prilikom zaposjedanja položaja oko kuće jedan je vojnik ispao iz helikoptera s visine od tridesetak metara i ostao teško ozlijeđen. Istodobno i kolona vozila Rengera koja je trebala doći na dogovoreno mjesto zakasnila je, jer su somalski civili i lokalna milicija na ulicama podigli barikade od zapaljenih guma. Odmah po uhićenju na mjestu događaja počinje se okupljati veliki broj civila i naoružanih militanata koji onemogućavaju odvođenje uhićenih. Ubrzo dolazi i do prve razmjene vatre američkih vojnika i pripadnika somalskih milicija. U toj razmjeni vatre protuzračnom raketom srušena su dva helikoptera Black Hawk. Pilot helikoptera Michael Durant zarobljen je, a oslobođen je tek nakon jedanaest dana. Korištenje snimki njegovog zarobljavanja u medijima kasnije je i okrenulo američku javnost protiv angažmana američkih vojnika u Somaliji. Pokušaji izvlačenja preživjelih iz srušenih helikoptera razdvojili su konvoj i dodatno zakomplicirali akciju, te uzrokovali nove žrtve među američkim vojnicima. Dva sata nakon početka akcije konvoj se ipak okupio i pokušao krenuti, međutim promašen je smjer i konvoj počne lutati mogadiškim ulicama. Skupinu su cijelo vrijeme napadali somalski militanti, a američki vojnici iz pratnje su desetkovani. Dio vojnika sa zarobljenicima vratilo se u bazu, no oko stotinjak američkih vojnika ostaje u gradu i dalje odsječeno. U poslijepodnevnim satima iz američke baze poslana je skupina za pomoć odsječenim vojnicima, ali se ona ne uspijeva probiti i vraća se natrag u bazu. Unatoč ograničenoj zračnoj potpori odsječeni vojnici pružaju otpor tijekom cijele večeri i dijela noći. Istodobno skupljaju se američke, malezijske i pakistanske postrojbe te u jutarnjim satima dolaze u pomoć odsječenim američkim vojnicima, deblokiraju ih i vraćaju u bazu. U operaciji 'Code Irene' poginulo je 18 američkih vojnika, a 73 su ranjena, dok je među Somalcima izgubilo život oko 350 ljudi. Punu odgovornost za neuspjeh akcije prihvatio je američki general Garrison. Razlozi američkog debakla bili su slijedeći: nedostatna zračna potpora postrojbama na zemlji koja je bila ograničena samo na helikoptere, nisu napravljene ozbiljne procedure izvlačenja ako akcija krene po zlu, nema planova koordinacije s ostalim UN snagama u gradu.

Izvor: Wikipedia