Pacinu nagrada za životno djelo Američkog filmskog instituta

AMERIČKI glumac Al Pacino dobit će nagradu za životno djelo od Američkog filmskog instituta, objavila je ta organizacija.

Pacino, osam puta nominiran za Oscara za filmove poput "Kuma", "Pasje popodne", "Serpico" i "Miris žene", bit će 35. dobitnik ove nagrade poslije velikana kao što su Orson Walles, Henry Fonda, Fred Astaire, Elizabeth Taylor, Dustin Hoffman, Robert De Niro, Meryl Streep, George Lucas i Sean Connery.

"Al Pacino je ikona američkog filma", kazao je predsjednik odbora Instituta Howard Stringer.

Ova će nagrada biti dodijeljena u Los Angelesu 7. lipnja.




Izvor: Index

Dolazak Gerea paralizirao Dugu Resu



HOLIVUDSKA zvijezda Richard Gere sa svojom ekipom stigao je danas u Dugu Resu gdje će tijekom cijelog dana snimati kadrove filma "Praznici u Bosni".

Upravo zbog dolaska filmske ekipe, Duga Resa danas je u pravom kolapsu, jer je mjesto za parkiralište nemoguće pronaći, javlja Radio Mrežnica.

Filmska ekipa snima na lokaciji između dva mosta kod Pamučne industrije. No, zanemare li se nezadovoljni vozači, građnima je ipak drago što je holivudska zvijezda došla u Dugu Resu.

Tako su još jutros primjetili da se Gere vozi u najnovijem Mercedesu GL, njemačkih nacionalnih oznaka, i to naizmjenično u dva - sivom i crnom, kako bi, valjda, zavarao obožavateljice. Vozač mu je Japanac, a bodyguard poprilično kršan momak.

Iako glasnogovornica Kate Bowe nije znala, ili nije smjela otkriti lokaciju na kojoj snimaju, ipak doznajemo kako je za današnje kadrove odabrana Pamučna industrija i njezina okolica.

"Nemam pojma gdje snimamo. Znam da smo u gradu, u Dugoj Resi. Bit ćemo ovdje cijeli dan, dok nas god bude vrijeme služilo bit ćemo ovdje - kazala je Bowe.



I današnje snimanje, kao i ono u Karlovcu zatvoreno je za javnost, i nije moguće vidjeti glumce i ekipu.

"U skučenom smo prostoru, bili biste predaleko od seta i ne biste ništa mogli vidjeti. To je ulica i potrebno nam je mnogo prostora na kojem danas radimo" - istaknula je glasnogovornica za Radio Mrežnicu.

Nakon današnjeg snimanja u Dugoj Resi, ekipa filma napustit će Karlovačku županiju i snimanje nastaviti u drugim dijelovima Hrvatske.

"Mislim da smo gotovi danas na vašem području. Koliko sam shvatila, dio posla koji smo trebali napraviti u Karlovcu i Dugoj Resi smo napravili. Onda idemo na druge lokacije, ići ćemo na Sljeme i u studio Jadran filma" - dodala je Bowe.




Izvor: Index

Dani holandskog filma   

U Beogradu će se od 19. do 21. oktobra u Dvorani Kulturnog centra održati "Dani holandskog filma" u organizaciji Ambasade Kraljevine Holandije, Fondacije Balkankult i Kulturnog centra Beograda.

Pod nazivom "Život u narandžastom" biće prikazana dva igrana filma: "Simon" ("Simon", 2004) Edija Terstala (Eddy Terstall), koji je i nacionalni kandidat za Oskara, i "Jug" ("Zuiden, Het", 2004) Martina Kolhovena (Martin Koolhoven). Tu su i četiri dugometražna dokumentarna filma: "Po istinitoj priči", koji je rekonstrukcija događaja i sudbina protagonista pljačke banke u Bronksu; po tome je Sidni Lamet snimio film "Pasje popodne", zatim "Poslednja pobeda" ("The Last Victory", 2004) Džona Apela (John Appel) o tome kako se stanovnici Sijene godinu dana pripremaju za čuvenu konjsku trku Palio; "Severna Koreja: jedan dan života" o životu u Severnoj Koreji, kao i "Moji roditelji i ja" Heritve Elsta, dirljiv film o reditelju koji je diplomirao filmom o svojim roditeljima i sada, posle 29 godina, nastavio započetu priču.

Posebna poslastica je animirani film Mihaela Dudoka de Vita (Michael Dudok de Wit) "Otac i kćer" ("Father and Daughter", 2000), koji je dobio Oskara 2001. godine. Holandska kinematografija ima tri Oskara u kategoriji filmova van engleskog govornog područja: "Napad" Fonsa Rademarkersa (1986), "Antonija" Marlen Horis (1996) i "Karakter" Mikea van Dima (1998). Inače, najpoznatiji holandski filmski predstavnici u svetu su Pol Ferhuven, Teo van Ho, Silvija Kristel, Jeroen Krabe, Rutger Hauer, Robi Miler, Rene Soutendajk i Maruška Detmers.

Nakon Beograda, filmovi će biti prikazani u Kulturnom centru u Nišu od 24. do 26. oktobra.

Pacinu nagrada za životno djelo

Američki glumac Al Pacino dobit će nagradu za životno djelo od Američkog filmskog instituta, objavila je ta organizacija
Pacino, osam puta nominiran za Oscara za filmove poput 'Kuma', 'Pasje popodne', 'Serpico' i 'Miris žene', bit će 35. dobitnik ove nagrade poslije velikana kao što su Orson Walles, Henry Fonda, Fred Astaire, Elizabeth Taylor, Dustin Hoffman, Robert De Niro, Meryl Streep, George Lucas i Sean Connery.

'Al Pacino je ikona američkog filma', kazao je predsjednik odbora Instituta Howard Stringer.




Izvor: Tportal

Ruski film "U ulozi žrtve" najbolji u Rimu



Film "U ulozi žrtve" ruskog režisera Kirila Serebrenikova proglašen je u subotu za najbolji film na prvom medjunarodnom filmskom festivalu u Rimu.

Francuskinja Arijana Askarid dobila je nagradu za najbolju glumicu za "Putovanje u Jermeniju" Robera Gedigijana, dok je za najboljeg glumca proglašen Italijan Djordjo Kolandjeli za film "L' Aria salata" Alesandra Andjelinija.

Specijalna nagrada žirija pripala je filmu "This is England" (Ovo je Engleska) Britanca Šejna Medouza, javljaju svetske agencije.

U takmičarskoj selekciji festivala prikazano je šesnaest filmova. Festival je otvoren 13. oktobra, svetskom premijerom filma "Fur" (Krzno) Amerikanca Stivena Šejnberga, sa Nikol Kidman u glavnoj ulozi.

Nikol Kidman, Monika Beluči i Vigo Mortensen neke su od zvezda koje su doputovale na festival u italijanskoj prestonici. Dobitnik nagrade za najbolji film dobiće ček na 200.000 evra.

Izvor: MTS-Mondo

Nemački film pobednik zagrebačkog festivala

Nemački film "Život drugih", Florijana Henkela fon Donersmarka dobio je glavnu nagradu "Zlatna kolica" na 4. Zagreb film festivalu, koji je završen u subotu.

To ostvarenje je dobilo i nagradu publike.

Specijalno priznanje žirija dobio je i rumunski igrani film "12.08 istočno do Bukurešta", autora Kornelijua Porumbojua.

"Zlatna kolica" za najbolji kratkometražni igrani film dobio je norveški "Snifer", autora Bobija Pirsa, a za dokumentarni film indijski "I kao Indija" Sandije Suri.

Na festivalu je od 16. oktobra, prikazano više od 80 igranih i dokumentarnih filmova iz celog sveta, a koje je, prema rečima direktora festivala Borisa Matića, gledalo oko 30.000 ljudi.

Na festivalu je prikazan i dokumentarni filma "Dosije Osijek" Davora Konjikušića koji se bavi likvidacijama Srba u tom gradu tokom ratnih godina, kao i filma "Hrvatska (k)raj na zemlji" koji tretira problematiku 60-ak tražilaca azila od kojih ga nijedan i nakon dužeg boravka po azilantskim naseljima nije dobio, već su deportovani u svoje zemlje ili su dobili azil u trećim zemljama.

Festival je završen filmom "Sve džaba" Antonija Nuića zajedničke produkcije Hrvatske, BiH i Srbije, koji je već nagradjivan na filmskim festivalima.




Izvor: MTS-Mondo

Harison Ford: Nisam mator za Indijanu Džonsa

Američki glumac Harison Ford izjavio je da je u dovoljno dobroj formi da opet glumi lik arheologa i avanturiste Indijane Džonsa, uprkos tome što je ostario.

Ford, koji ima 64 godine, snimio je tri dela filma "Indijana Džons", sa dvojcem Stivenom Spilbergom, koji je bio reditelj, a Džordž Lukas producent.

"Posle tri dela filma, vreme je da uradimo i četvrti i to kako iz umetničkih razloga, tako i zbog mentalno-fizičkih razloga. Spreman sam da ponovo budem Indijana Džons i da opet budem malo u akciji", izjavio je Harison Ford tokom filmskog festivala u Rimu.

Na četvrtom delu "Indijana Džons" radi se već više od decenije, ali je ideja ušla u završnu, odnosno realizatorsku fazu, kada je Džordž Lukas izjavio da zajedno sa Spilbergom, koji će ponovo biti reditelj filma, radi na scenariju.

Prvi deo kultnog filma "Indijana Džons" snimljen je 1981. godine ("Raiders of the Lost Ark"), drugi je imao premijeru 1984. godine ("Temple of Doom"), a treći je snimljen 1989. godine ("The Last Crusade").

U poslednjem delu, oca Indijane Džons igrao je Šon Koneri, a Harison Ford kaže da bi škotski glumac mogao da se pojavi i u četvrtom nastavku.

"On je posebno vezan za ovaj film i mislim da bi vrlo rado prihvatio da nam se pridruži", rekao je Harison Ford o svom starijem kolegi, koji je, pak, novinarima izjavio da još nije dobio konkretnu ponudu.

Za sada nije poznato mnogo detalja u vezi sa četvrtim nastavkom "Indijane Džons". Dok ne bude završen scenario, rekao je Ford, ne mogu vam reći ni gde ćemo snimati, ni koliko.




Izvor: MTS-Mondo

Nik Kejv - autor scenarija za film "Ponuda"   

U obilju premijera koje će gledaoci biti u prilici da isprate na predstojećoj L’Oreal Paris Sinemaniji (1-8. novembar) naći će se i film "Ponuda" ("The Proposition", 2005) režisera Džona Hilkouta (John Hillcoat). Ova epska priča smeštena u bespregledna prostanstva Australijskog kontinenta s kraja 18. veka, a okupila je fascinantnu ekipu s obe strane kamere. Pored glumačke ekipe koju predvode Gaj Pirs (Guy Pearce), Rej Vinston (Ray Winstone), Deni Hjuston (Danny Huston), Džon Hart (John Hurt), Dejvid Venam (David Wenham) i Emili Votson (Emily Watson), originalni scenario za film potpisuje muzička ikona Nik Kejv (Nick Cave).

Poznati pevač, pesnik, pisac, koji se kao scenarista oprobao u drami "Ghost... of the Civil Dead", nastaloj u saradnji s rediteljem Hilkoutom 1988. godine, pozabavio se ovoga puta pričom o dva zavađena brata u kojoj su ključni likovi neminovno povezani sudbinom koju ne mogu da izmene. "Film je elegija o nasilju koje se provlači tematski kroz priču, centralne likove, klimu, vizuelni stil, osvetljenje, boju i muzičku podlogu", kaže reditelj Džon Hilkout, koji je ovim ostvarenjem ispunio svoj dugogodišnji san - da snimi australijski vestern.

O odluci da Kejv piše scenario Hilkout kaže da ga je prvo imao u planu kao autora muzike, nakon čega je posao proširen, pa je Kejvu pripao i zadatak scenariste. "Nisam mislio da se razumem u dijaloge", bio je prvi Kejvov komentar na ovu odluku. "Znao sam da mogu da osmislim dovoljno dobru priču, jer sam u osnovi narativni tip tekstopisca. Međutim, kada sam jednom seo i počeo s radom, osećaj je bio dobar i veoma sam uživao u procesu pripovedanja", kaže Kejv i napominje da je hteo da napiše koherentnu, ali mitsku priču koja se kreće napred, jednostavnu, ali snažnu i nabijenu emocijama. "Pre svega me je zanimao međusobni odnos likova u najopštijem smislu", kaže Kejv.

Za snimanje su izabrana bespuća u Kvinslendu, Australiji, gde je Kejv s glumcima proveo nedelju dana pre početka snimanja. Dok su uvežbavali tekst, dešavalo se da Kejv menja delove scenarija dok glumci ne bi bili zadovoljni. Iako autorski tim naglašava da je reč o vizuelno zapanjujućoj priči o odanosti, osveti i potrazi za pravdom, Kejv kaže da ga nerviraju priče da je film nasilan. "Iz Holivuda dolaze filmovi nastali po scenarijima kojima je svrha nasilje samo po sebi. To su npr. Tarantinovi filmovi, koje smatram uglavnom nepredvidivim", tvrdi Kejv i na pitanje koji su to filmovi uticali na njega kao scenaristu odgovara: "Filmove ne gledam kao što čitam knjige ili slušam muziku. Muziku ne slušam onako kako je verovatno slušaju ostali ljudi nego analitički. Što se tiče filmova, odem u prodavnicu DVD-a, uzmem četiri filma i odgledam ih bez razmišljanja. Jednostavno se uživim u priču."

Film "Ponuda" biće premijerno prikazan na L’Oreal Paris Sinemaniji u subotu, 4. novembra, od 18 časova.

Brus Vilis dobio zvezdu   

Poznati holivudski glumac Brus Vilis (Bruce Willis) konačno je dobio svoju zvezdu na Holivudskom pločniku slavnih. Među okupljenom rodbinom, prijateljima, kolegama i obožavaocima bili su i njegova bivša supruga Demi Mur (Demi Moore) sa sadašnjim suprugom Eštonom Kučerom (Ashton Kutcher). Od poznatih kolega podršku velikom glumcu dali su: Kevin Kostner (Kevin Costner), Ben Aflek (Ben Affleck), Silvester Stalone (Sylvester Stallone), Don Džonson (Don Johnson) i Bili Bob Tornton (Billy Bob Thornton).

Vilis je pred okupljenim novinarima izjavio: "Nekada sam veoma često dolazio ovde, gledao u zvezde holivudskih legendi i pitao se šta jedan glumac treba da postigne da bi dobio jednu. Mnogo vremena je prošlo, sad sam ja ovde i dobijam svoju zvezdu, ali sam i dalje ushićen - ushićen što sam glumac."

Vilisova zvezda je 2321. po redu na Holivudskom pločniku slavnih i nalazi se ispred Graumanovog Kineskog teatra u Los Anđelesu. Brus Vilis dosad nije osvojio Oskara, ali njegovu počasnu vitrinu krasi Emi - dobio ga je za ulogu Dejvida Edisona u TV seriji "Slučajni partneri" ("Moonlighting") pored Sibil Šepard koja se prikazivala od 1985. do 1989. godine. Početkom 1988. godine Vilis dobija ulogu Džona Meklejna (John McClane) u filmu koji je prerastao u jedan od najpopularnijih serijala svih vremena - "Umri muški" ("Die Hard"). Ta uloga lansirala ga je u sam vrh popularnosti. Najnoviji film iz ovog serijala - "Live Free or Die Hard", debitovaće krajem juna naredne godine.

Filmografija ovog glumca obuhvata više desetina filmova među kojima izdvajamo: "Prvi smrtonosni greh" ("The First Deadly Sin"), "Sastanak naslepo" ("Blind Date"), "Gle, ko to govori" ("Look Who’s Talking"), "Vatromet taštine" ("Bonfire Of The Vanaties"), "Billy Bathgate", "Smrt joj pristaje" ("Death Becomes Her"), "Igrač" ("The Player"), "Boja noći" ("Colour of Night"), "Petparačke priče" ("Pulp Fiction"), "Četiri sobe" ("Four Rooms"), "12 majmuna" ("12 Monkeys"), "Peti element", "Šakal" ("The Jackal"), "Mercury Rising", "Armagedon", "Šesto čulo" ("The Sixth Sense"), "Priča o nama" ("The Story of Us"), "Ubica mekog srca" ("Film The Whole Nine Yards"), "Nesalomiv" ("The Unbreakable"), "Hartov rat" ("Hart’s War"), "Banditi" ("Bandits"), "Povratak ubice mekog srca" ("The Whole Ten Yards"), "Jecaji Sunca" ("Tears of the Sun").

U Americi, Brus Vilis je omiljen i kao pevač, a širom sveta poznati su njegovi singlovi "Save The Last Dance For Me" i "Under the boardwalk". Nedavno smo ga gledali u filmu "16 blokova" i slušali u animiranom filmu "Preko ograde" ("Over the Hedge").

KAURISMAKI PROTIV BUŠA
Finski reditelj Aki Kaurismaki zbog neslaganja sa politikom američkog predsednika bojkotuje dodelu Oskara

Iako je izabran za finskog predstavnika za Oskare u kategoriji najboljeg stranog filma, Kaurismaki, kao i 2002, odbio da ode u SAD

Finski filmadžija Aki Kaurismaki, reditelj "Čoveka bez prošlosti", ne želi da njegov poslednji film bude nominovan za Oskara 2007. jer se protivi spoljnoj politici američkog predsednika SAD Džordža Buša, rekao je njegov saradnik.
Film "Laitakaupungin valot" (Svetla predgrađa) izabrao je finski Institut za film za finskog predstavnika za Oskara u kategoriji najboljeg stranog filma.
- Kada je "Čovek bez prošlosti" bio nominovan za Oskara 2002, Aki je odbio da ode u SAD - podsetio je njegov producent Ilka Mertsola.
- On se protivi onome što se događa u svetu i američkoj vladi. Stvari se nisu promenile i Aki je odlučio da ni ove godine ne učestvuje - dodao je.
Dodela Oskara 2002. održana je nekoliko meseci pošto su SAD napale avganistanski talibanski režim.
Prava za "Laitakaupungin valot" prodata su Sjedinjenim Državama, precizirao je Mertsola, i dodao da tom reditelju reklama nija potrebna.
Taj film o samoći, poslednje delo braće Kaurismaki (Akija i Mika), treći je deo trilogije posle "Plutajućih oblaka" iz 1996. o nezaposlenosti i "Čoveka bez prošlosti" o beskućnicima, dobitnika Gran prija u Kanu 2002.

Izvor: Press