Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Mar 2024, 05:20:34
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Spilbergov „Minhen“  (Pročitano 3787 puta)
29. Jan 2006, 10:18:55
Mudrijas Burek Foruma
Legenda foruma


"I'm not always right, but I'm never wrong"

Zodijak
Pol
Poruke 49711
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.6
Istorijska drama i triler Stivena Spilberga “Minhen”, u kojem Mosadov agent prati trag palestinskih terorista koji su poubijali izraelske atletičare na Olimpijadi u Minhenu 1972. godine, biće premijerno prikazan 7. februara u Centru „Sava“ u Beogradu, a dva dana kasnije naći će se u bioskopima.

“Minhen”, u kojem glavne uloge igraju Erik Bana, Metju Kasovic, Džefri Raš i Denijel Kreg, zasnovan je na istinitom dogadjaju iz septembra 1972. godine, kada je ubijeno 11 izraelskih sportista, trenera i sportskih zvaničnika, koje su zarobili palestinski otmičari u olimpijskom selu. Većina ih je ubijena na pisti aerodroma Furštenfeldbruk, usred poslednjeg, trapavog pokušaja nemačkih vlasti da ih izbave.

Svet je saznao da su ljudi koji su nosili trenerke, kalašnjikove i ručne bombe bili zapravo pripadnici palestinskog fedajina (ljudi koji se žrtvuju), većinom regrutovani u izbegličkim kampovima širom Jordana, Sirije i Libana. Njihov cilj je bio da privuku pažnju celog sveta na palestinsku stvar i da razmene taoce za 234 palestinska zatvorenika, uključujući i ozloglašene nemačke terorističke vodje Andreasa Badera i Ulrike Majnhof.

Pokušaji spasavanja završeni su haotičnom pucnjavom u kojoj su poginuli taoci, petorica otmičara i nemački policajac. Trojica preostalih otmičara su uhvaćeni, ali su kasnije oslobodjeni. Olimpijada je nastavljena nakon komemoracije uprkos mračnom raspoloženju, a ono što se posle dogadjalo nikada nije stiglo u udarne vesti.

Javno, Izrael je na delo terorista odgovorio 9. septembra, bombardovanjem baza PLO u Siriji i Libanu. U isto vreme, premijer Izraela, Golda Meir, i vladin tajni komitet X odobravaju još jednu misiju o kojoj svetu nikada ništa neće reći. Prave potpuno tajni plan za eliminaciju 11 operativaca za koje se sumnja da pripadaju Crnom septembru, kako bi uterali strah u kosti svim teroristima koji predstavljaju pretnju Izraelu.

To je bila Operacija gnev božji, i danas kontroverzni plan za atentate na odredjene mete, o kojem se žestoko raspravljalo, a u sklopu koga je trebalo, prema više objavljenih izvora, da bude ubijeno najmanje 13 ljudi, bez prethodnog gonjenja ili sudjenja.

Medjunarodni tim anonimnih, ali veoma veštih ubica, koji je oformio Izrael je na kraju napravio tako prodoran udar da i danas odjekuje. Iako ni izraelska vlada ni izraelska obaveštajna služba Mosad nikada nisu zvanično potvrdili postojanje tih timova, autori više knjiga i dokumentaraca su, koristeći unutrašnje izvore, došli do detalja o tome kako su i zašto ti timovi radili.

Spilberg je već istraživao tako osetljive trenutke iz istorije u filmovima “Carstvo Sunca”, “Šindlerova lista” i “Spasavanje redova Rajana”. Prema njegovim rečima, i sam se seća masakra u Mihnenu.
“Sećam se tačno gde sam bio, televizora na kojem sam gledao, kako sam gledao - kao i svi drugi u svetu sporta, kada se ovaj incident dogodio”, izjavio je Spilberg, koji je “Minhen” uradio prema scenariju Tonija Kušnera i Čarlsa Rendolfa.

Priča “Minhena” odvija se u tri različita sveta: u ekstremno javnim dogadjajima na Olimpijadi pod svetlom medjunarodnih medija, u ekstremno tajnom svetu senki i Mosadovih nepriznatih odreda za asasinacije koji operišu po celom svetu pod neprovidnim pokrivačem i unutrašnje svetove petorice različitih ubica, koji prolaze kroz psihološke preokrete, uspone i padove.

Radnja filma se dešava u osam zemalja, a svakoj je data posebnost, iako je većina scena snimljena u na Malti i u Madjarskoj. Sve što se dešava na Bliskom Istoku ima življe boje, toplije, sunčanije, dok u Parizu, Frankfurtu, Londonu i Rimu boje postaju hladnije i rastvorenije.

“Minhen” je u celini snimljen na lokacijama na terenu, za šta je bilo potrebno izgraditi 120 setova, pa je bilo jako važno pronaći bazu koja može da ponudi više različitih pejzaža i okruzenja”.

Spilberg je trostruki oskarovac - za najbolji film i režiju za “Šindlerovu listu” i najbolju režiju za
“Spasavanje redova Rajana”. Dobitnik je i nagrade za životno delo Američkog filmskog instituta kao i prestižne nagrade Irving G. Thalberge.

Kuća “Taramaunt film” najavila je i da će svedoci nemilosrdnog ubistva 11 Izraelaca na Olimpijskim igrama u Minhenu - vaterpolista Uroš Marović i nekadašnji sportski fotoreporter “Politike” Ratomir Knežević, gostovati 1. februara u Gete institutu, gde će biti prikazane i ekskluzivne fotografije tog masakra.




Izvor: MTS-Mondo
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Priča iza filma "Minhen"

"Naše najgore zebnje su se noćas ostvarile!" Tim rečima je 6. septembra 1972. godine televizijski voditelj Džim Mekej preneo užasnu vest da je ubijeno 11 izraelskih sportista, trenera i sportskih zvaničnika koje su zarobili palestinski otmičari u olimpijskom selu u Minhenu - većina na pisti aerodroma Furštenfeldbruk, koji se nalazi u predgrađu Minhena, usred poslednjeg trapavog pokušaja spasavanja od strane nemačkih vlasti.

Talas šoka uzdrmao je ceo svet, koji je u to vreme već bio prepun nasilja: konfuzija i ludilo u Vijetnamu, Severnoj Irskoj i na Bliskom istoku, nemiri na ulicama Amerike i Evrope. Ta Olimpijada izgledala je kao preko potreban podsetnik na svetsko jedinstvo, kratka oaza mira. Međutim, nije tako bilo. Svet je uskoro saznao da su ljudi koji su nosili trenerke, kalašnjikove i ručne bombe bili pripadnici palestinskog fedajina ("ljudi koji se žrtvuju"). Mnogi od njih regrutovani su u izbegličkim kampovima širom Jordana, Sirije i Libana. Njihov cilj bio je da privuku pažnju celog sveta na palestinsku stvar i da svoje taoce razmene za 234 palestinska zatvorenika, uključujući i ozloglašene nemačke terorističke vođe - Andreasa Badera i Ulrike Majnhof.

Zatvorena izraelska vlada Golde Meir je odmah na početku odbila bilo kakve pregovore, a nemačka vlada nije dozvolila da izraelske specijalne jedinice dejstvuju u Minhenu. Umesto toga, nemačka policija je sama pokrenula nekoliko neuspelih akcija spasavanja talaca. Sve je počelo pred zoru 5. septembra i trajalo je 21 sat. Za to vreme je na brzinu povedeno i obustavljeno nekoliko akcija, da bi se na kraju sve završilo haotičnom pucnjavom u kojoj su poginuli taoci, petorica otmičara i nemački policajac. Trojica preostalih otmičara uhvaćeni su živi. Oni su oslobođeni posle više nedelja, nakon onoga za šta mnogi veruju da je inscenirani događaj u sklopu dogovora između nemačke vlade i Palestinaca - da uhvaćeni teroristi budu oslobođeni iz nemačkog zatvora kada otmičari "Lufthanzinog" aviona iznesu to kao zahtev.

Olimpijada je nastavljena posle komemoracije, uprkos mračnom raspoloženju. U medijima i širom sveta pokušavano je da se sve vrati u neko prividno normalno stanje. Ono što se posle toga događalo nikada nije stiglo u udarne vesti. Javno, Izrael je na delo terorista odgovorio 9. septembra, bombardovanjem baza PLO u Siriji i Libanu. U isto vreme Golda Meir, premijer Izraela, i vladin tajni komitet X odobravaju još jednu misiju, o kojoj svetu nikada ništa neće reći. Prave potpuno tajni plan za eliminaciju 11 operativaca za koje se sumnja da pripadaju Crnom septembru, kako bi uterali strah u srca svim teroristima koji predstavljaju pretnju Izraelu. To je bila operacija Gnev božji, i dan-danas kontroverzni plan za atentate na određene mete, o kom se žestoko raspravljalo, a u sklopu koga je trebalo, prema više objavljenih izvora, da bude ubijeno najmanje 13 ljudi, bez prethodnog gonjenja ili suđenja.

Međunarodni tim anonimnih, ali veoma veštih ubica koji je oformio Izrael na kraju je napravio tako prodoran udar da i danas odjekuje. Iako ni izraelska vlada ni izraelska obaveštajna služba Mosad nikada nisu zvanično potvrdile postojanje ovih timova, autori više knjiga i dokumentaraca došli su, koristeći unutrašnje izvore, do detalja o tome kako su i zašto ovi timovi radili na ostvarenju svojih ciljeva. Dvojica izraelskih generala potvrdili su da su timovi za atentate na određene mete zaista postojali - general Aharon Jariv u BBC-jevom dokumentarcu 1993. i general Zvi Zamir 2001, u TV programu "60 Minutes show".

To je tema novog filma Stivena Spilberga - "Minhen", o kome smo već pisali u nekoliko navrata. Film je nominovan u nekoliko kategorija za nagradu Oskar, a u domaćim bioskopima prikazuje se od 7. februara.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Žanr: drama, istorijski, triler
Trajanje: 164 min.
Premisa: Svet je gledao 1972. godine kada je 11 izraelskih sportista pobijeno na Olimpijskim igrama u Minhenu. Ovo je priča o tome šta se potom desilo.

Glavne uloge:   

Erik Bana (Eric Bana), Metju Kasovic (Mathieu Kassovitz), Džefri Raš (Geoffrey Rush),, Danijel Krejg (Daniel Craig), Kiran Hajnds (Ciaran Hinds), Majkl Lonsdejl (Michael Lonsdale), Mari-Žoze Kroze (Marie-Josee Croze), Hans Cišler (Hanns Zischler)
Scenario:   Toni Kušner (Tony Kushner), Čarls Randolf (Charles Randolph)   
Režija:   Stiven Spilberg (Steven Spielberg)    

SINOPSIS

U presabiranju posle velike tragedije 1972. godine tokom Olimpijade u Minhenu Mosadov agent prati trag palestinskih terorista koji su poubijali izraelske atletičare.

O FILMU

Spilberg je prethodno već istraživao ovako osetljive istorijske trenutke u filmovima "Carstvo sunca", "Šindlerova lista" i "Spasavanje redova Rajana". Priča u "Minhenu" uzdigla je, izgleda, jednako aktuelna pitanja, značajna za svet u 2005. godini i nakon toga, što je delom i ono što je privuklo Spilberga da istražuje događaj star 33 godine, ali s više ljudskih detalja nego pre. Spilberg se i sam veoma jasno seća 1972. godine. On kaže: "Sećam se tačno gde sam bio, televizora na kome sam gledao, kako sam gledao - kao i svi drugi u svetu sporta - kada se taj incident dogodio. Ostalo je neizbrisivo u mom sećanju, a mislim da se taj utisak pojačao mnogo godina kasnije, kada sam odgledao dokumentarac 'Jedan dan u septembru'."

Spilbergova vizija i samopouzdanje, koji su nastali iz kombinacije višegodišnjeg iskustva i ljubavi prema filmu, dozvolili su mu da "Minhen" režira s drugačijim pristupom. Iako je imao konačnu i jasnu viziju priče, za ovaj film nije rađen storibord. Radio je na opasno spontan i živ način, nastojeći da oseti potrebe svake scene ponaosob i one su se same otvarale pred njim.

Priča "Minhena" odvija se u tri različita sveta: u ekstremno javnim događajima na Olimpijadi, pod svetlom međunarodnih medija; u ekstremno tajnom svetu senki i Mosadovih nepriznatih odreda za ubistva, koji operišu po celom svetu pod neprovidnim pokrivačem; u unutrašnjim svetovima petorice različitih ubica koji prolaze kroz psihološke preokrete, uspone i padove za vreme obavljanja zadatka bez presedana.

U razvoju vizuelnog stila filma Kaminski je priču posmatrao kroz prizmu mape sveta: "Radnja filma dešava se u osam zemalja. Odlučio sam da svakoj dam drugačiji izgled, ne toliko direktno, ali tako da svaka ima drugu paletu boja. Tako svaka zemlja ima svoju osobenost, iako je skoro sve snimljeno na Malti i u Mađarskoj. Sve što se dešava na Bliskom istoku ima življe boje, toplije, sunčanije. Kada pređemo u Pariz, Frankfurt, London i Rim, boje postaju hladnije i rastvorenije. Svaki evropski grad takođe ima svoju boju i svoj karakter.

"Minhen" je zaista internacionalni film, obuhvata 14 evropskih i bliskoistočnih država prateći priču od Tel Aviva do Frankfurta, od Haife do Pariza, sve to u periodu ranih sedamdesetih. U celosti je snimljen na lokacijama na terenu, za šta je bilo potrebno izgraditi 120 setova, pa je bilo jako važno pronaći bazu koja može da ponudi više različitih pejzaža i okruženja. Spilberg i njegov scenograf Rik Karter, koji je nominovan za Oskara, pronašli su gotovo sve neophodno u okvirima dve nove članice Evropske unije: u elegantnoj istočnoevropskoj zemlji Mađarskoj i na mediteranskom ostrvu Malti. Na Malti su pronašli lokacije za sve scene na Mediteranu i na Bliskom istoku, a u Mađarskoj za više severnoevropskih gradova u kojima se razrešava priča o Avneru i tajnim ubicama.

O REŽISERU

Stiven Spilberg (reditelj)
Trostruki je dobitnik Oskara. Dva Oskara dobio je za film "Šindlerova lista" - u kategorijama najbolja režija i najbolji film. Oskara za najbolju režiju dobio je i za film "Spasavanje redova Rajana". Nominacije za Oskara u kategoriji najbolja režija dobio je i za sledeće filmove: "E. T. vanzemaljac" ("E.T., The Extra-Terrestrial"), "Bliski susreti treće vrste" ("Close Encounters of the Third Kind"), "Boja purpura", "Carstvo sunca" ("Empire of the Sun"), "Ajkula" ("Jaws") i "Amistad" ("Amistad").

Dobitnik je i nagrade za životno delo Američkog filmskog instituta, kao i prestižne nagrade Irving G. Talberg. Njegova filmografija je izuzetno bogata, a uključuje sledeće filmove: Veštačka inteligencija, Suvišni izveštaj, Uhvati me ako možeš, Indiana Jones and the Temple of Doom, Indiana Jones and the Last Crusade, Always, Hook, Jurassic Park, The Lost World: Jurassic Park, Terminal, Rat svetova.

O GLUMCIMA

Erik Bana (Avner)
Predstavljen je američkoj publici ulogom u filmu "Chopper", za koju je dobio nagradu Australijskog filmskog instituta. Iste godine Bana je igrao u filmu Ridlija Skota "Pad crnog jastreba". Njegova uloga u filmu "Hulk" Anga Lija bila je izuzetno zapažena, a popularnost mu je donela uloga Hektora u filmu "Troja".

Danijel Krejg (Stiv)
U oktobru 2005. godine zvanično je postao novi Džejms Bond. Trenutno snima triler s Nikol Kidman - "The Visiting", reditelja Olivera Hiršbigela. Takođe, igrao je u filmu "Ludačka košulja" s Edrijenom Brodijem i Kirom Najtli. Prethodna filmografija uključuje sledeće filmove: Lara Croft: Tomb Raider, Elizabeth, Hotel Splendide, I Dreamed of Africa, Love and Rage, Obsession i The Power of One. Za ulogu u filmu Sema Mendesa "Put bez povratka" dobio je mnogo pohvala kritike.

Metju Kasovic (Robert)
Jedan je od najpoznatijih francuskih glumaca koji se pojavio u prethodnih deset godina, a koji takođe ima impresivnu karijeru u Americi. Njegov prvi rediteljski poduhvat bio je film "Gotika". Kasovic je dobio sjajne kritike za scenario i režiju filma "Mržnja", koji je 1995. u Kanu dobio Zlatnu palmu za najbolju režiju. Kao glumac, Kasovic je najpoznatiji po ulozi u filmu "Čudesna sudbina Amelije Pulen", u kojem je igrao s Odri Tatu. Igrao je i u filmovima: "Peti element" Lika Besona, "Birthay Girl" s Nikol Kidman, a 2002. osvojio je nominaciju za Cezara (Francuska akademija nauka i umetnosti) za ulogu u filmu Koste Gavrasa "Amen".

Džefri Raš (Efrem)
Osvojio je EMI i Zlatni globus za ulogu u filmu "Život i smrt Pitera Selersa". Trenutno snima drugi deo filma "Pirati sa Kariba: tajna škrinje", gde ponavlja ulogu kapetana Barbose iz prvog dela ovog filma. Uloga u filmu "Sjaj" donela mu je Oskara, Zlatni globus, kao i SAG i BAFTA nagrade. Imao je nominacije za Oskara za ulogu u filmu "Quills", kao i nominacije za Oskara i za Zlatni globus za ulogu u filmu "Zaljubljeni Šekspir".

Filmografija Džefrija Raša je sledeća: U potrazi za Nemom, Lantana, Frida, Intolerable Cruelty, The Tailor of Panama, House on Haunted Hill, Mystery Men, Elizabeth, Les Miserables, A Little Bit of Soul, Children of the Revolution, On Our Selection, Twelfth Night, Oscar and Lucinda i Starstruck.


Premijera: 7. februara 2006. godine, Centar "Sava" u 20 časova
U bioskopima od 9. februara 2006.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows 98
Browser
Mozilla
mob
Apple iPhone SE 2020
Kakvi teroristi, mi išli po zlato!

Glas sa očevicima terorističkog napada u Minhenu koji je tema najnovijeg filma Stivena Spilberga

Sve je počelo i završilo se za 24 sata. Možda se baš odlazak plivača Marka Špica, osvajača sedam medalja sa dvadesetih Letnjih olimpijskih igara u Minhenu, poklopio sa okončanjem nezapamćene tragedije. Pre nepune 34 godine, 11 izraelskih sportista je oteto i ubijeno, kao i jedan policajac i pet otmičara Palestinaca. Tako je 5. septembar 1972. godine upisan crnim slovima u istoriju sporta.

Everi Brendidž, tadašnji predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, "prelomio" je. Igre su se nastavile! "Minhen", novi film Stivena Spilberga, čija je premijera večeras u Centru "Sava", podsetiće čitav svet na, do tada, nezabeležen masakr na sportskim borilištima. Kako su naši sportisti "videli" i proživeli sve što se tada dešavalo? Imaju naši učesnici Olimpijade dosta razloga da pamte ove igre i po lepim događajima. Za mnoge je to bio prvi i uspešan profesionalni debi. Za fotoreportere i snimatelje ovakvi događaji su među napornijima, jer olimpijska takmičenja, po pravilu, počinju rano. Tako je i Ratomira Kneževića, tada fotoreportera lista "Tempo", još krmeljivog, zatekla vest o otmici.

Teroristima pod nosem
      

Šveđani, a pravili se Englezi

Jugoslovenski vaterpolisti su nekoliko dana pre otmice završili takmičenje na Olimpijadi. To jutro su se oko 2.30 vratili iz upoznavanja noćnog života Minhena, u društvu nekoliko švedskih plivača.
- Kada su se ujutru čuli rafali, izašli smo napolje. Stigli smo pre policije i odmah videli "muvanje" u izraelskom paviljonu - priča Uroš Marović, vaterpolo reprezentativac. - Kad su nam se malo kasnije pridružili Šveđani, rekli su nam da su tog jutra kad smo se vraćali, videli ljude u trenerkama i sa maskama kako preskaču ogradu i ulaze u selo. Pitamo ih što to nisu odmah nekome prijavili. Pa, objasne nam tada, trener nije znao da su izašli - priča Marović. - I mi smo bili, na neki način, ugroženi. Zavladala je žestoka psihoza. Što zbog terorista, što zbog toga što smo smatrali da su nas kubanske sudije u meču protiv Rusa oštetile.
      
   
   

- Čim sam otvorio oči čuo sam šta se desilo. Kasnije sam saznao da su teroristi upali u Olimpijsko selo oko 4.30 ujutru, ali su se prvi pucnji čuli tek oko 6.30. Pričalo se da su odmah ubili trenera boksera i rvača - priča za Glas Ratomir-Raca Knežević.
- Snimao sam sve "Lajkom", iako su Japanci još tada koristili mnogo jače objektive. Pregovori su trajali čitav dan, seća se naš sagovornik, a najveća panika nastala je kada se vest proširila, a gomila radoznalaca se okupila u selu.

A ruku na srce, kažu naši sagovornici, mogao je bilo ko da ušeta u selo. Ratomir priča da je u jednom trenutku "utrčao u stomak" Viliju Brantu, nemačkom kancelaru, koji je opušteno, bez obezbeđenja obilazio pres-centar. Zato su sportska dešavanja bila savršeno organizovana, priča nam Ratomir Knežević, tada jedini fotoreporter akreditovan iz Srbije na Olimpijadi u Minhenu.

- Sve je bilo besprekorno. Slikao sam pet olimpijada pa znam, bio sam u Moskvi, Los Anđelesu... Počev od toga da su sva borilišta bila vrlo blizu. Tako da si bez problema mogao da stigneš s jednog takmičenja na drugo. U svim zatvorenim prostorima, svetla su bila korigovana, tako da nismo morali da koristimo film za veštačko svetlo. I to nam je umnogome olakšavalo posao - priča Raca. U Olimpijsko selo je prvo stigla vest da su taoci spaseni, a otmičari pobijeni. Izgledalo je da je Hans Ditrih Genšer, glavni pregovarač i bivši ministar spoljnih poslova Nemačke, odlično odradio posao. Ubrzo, međutim, stigla je ispravka. Svi su pobijeni!

Zvanično saopštenje šefa policije bilo je da su zvaničnici bili ubeđeni da teroristi neće osloboditi taoce. Na aerodromu snajperistima je naređeno da otvore vatru. Iako su se svakakve informacije tada "povlačile" po novinama, zvaničnih saopštenja nije bilo. Jugoslavija je tada u Nemačku po medalje poslala 128 reprezentativaca u 15 sportova. Osvojeno je pet medalja. Dve zlatne. Jednu od tih, "izboksovali" su rukometaši. Prvi olimpijski pobednici, zabeležila je istorija, bili su upravo reprezentativci Jugoslavije. I danas kažu, da je ovu generaciju teško dostići. Naši su bili smešteni u paviljonu sa Amerikancima, baš prekoputa Izraelaca. A teroristički napad im se odvijao "pred nosem".

A bili su bezbrižni

- Ma, kakvi teroristi! Kakvi bakrači! Nismo se plašili! Nismo ni razmišljali o njima. Dok se sve to dešavalo, nas je trener Vlado Štencl odveo van sela na trening - priča Zoran Živković, popularni Tuta, tada golman rukometne reprezentacije SFRJ.

- Bili smo tada puni poleta i samopouzdanja. Došli smo da uzmemo zlato. Brinulo nas je jedino da će se igre prekinuti, a mi ostati kratkih rukava. Bili smo kao jedna porodica. Atmosfera je bila odlična. Nije bilo slabog mesta, ni igrački ni karakterno - priseća se Tuta, sada trener reprezentacije Egipta. - I baš kad smo se vraćali sa treninga, stigli smo na vreme da vidimo evakuaciju, kada su otmičare i taoce prebacivali u helikopter kojim su odleteli na vojni aerodrom. Olimpijskim selom "kolale" su tada razne priče.

Tako je, prema jednoj verziji, "insajder" bio Palestinac koji se dve godine ranije pobrinuo da se zaposli u firmi koja je spremala hranu za olimpijce. Sprijateljio se, kažu, sa Izraelcima, svaki dan im donoseći sveže voće i delikatese "samo za njih". I kobnog dana, verovatno je bio samo simpatični kuvar koga su nesrećni Izraelci, ne sumnjajući ništa, pustili u paviljon. Postoji i priča da je "čovek iznutra" bio u stvari palestinski baštovan koji se svakodnevno "muvao" po selu.


Izvor: Glas Javnosti \  Jasna Vučić
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Mar 2024, 05:20:34
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.069 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.