Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 23. Apr 2024, 14:12:56
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Hetiti  (Pročitano 5154 puta)
28. Jan 2006, 05:55:58
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Hetiti su prvi indievropski narod na tlu Male Azije. O njima se jako malo zna.

Sadržaj
1 Istorija
1.1 Bitka kod Kadeša
2 Dostignuća
3 Jezik i pisma
4 Vladari

Istorija

Veruje se da su naselili Malu Aziju sredinom 3. ili 2. milenijuma p.n.e. Najverovatnije da su dolazili u talasima, i da je ovo vremenski okvir u kome su naselili Malu Aziju. Postoje i dve pretpostavke odakle su došli: po jednoj, u početku su naseljavali prostor oko Kaspijskog jezera i došli su preko Kavkaza, a po drugoj su došli preko Balkana. Sebe su verovatno nazivali Nešiti, po staroj prestonici Neši, a primetna je sličnost sa latinskim ,,nos, ili recimo i ,,naše i drugim rečima u indoevropskim jezicima za ,,naše. Hatuša, kod današnjeg Bogakalea (Boğazköy) u središnjoj Turskoj, postaje prestonica oko 1650 p.n.e. , u vreme vladavine Hatušilija I.

Organizovana država se pojavila oko 1800 p.n.e. pod Kraljem (Suncem) Anitom. Hetiti su 1594 p.n.e. zauzeli Vavilon i prouzrokovali pad Hamurabijeve dinastije. 1593 p.n.e. Kasiti su osvojili vavilon Država doživljava vrhunac za vreme Šušilulijume I, a u bici kod Kadeša odbijaju Egipatski napad. Hetitska država se prostire od Egejskog mora (oko 1300 p.n.e. Hetiti zauzimaju Efes) do blizu Biblosa.

Oko 1200 p.n.e. hetitsku državu, koja je pre pola veka bila na još na vrhuncu, a sada oslabljenu ustancima i problemima sa razbojnicima, uništava najezda ,,Morskih naroda , naroda kome etniči sastav i poreklo nisu utvrđeni. Još pola milenijuma će postojati male hetitske države, države ,,hijeroglifskih Hetita. 717 p.n.e. Asirci pod kraljem Šarukinom ( Sargonom II) osvajaju poslednju veliku Hetitsku državu Karkemiš. Narodnih vekova Hetiti se posemićuju i primaju jezik semitskih Jermena. Ime hetita ubrzo posle toga konačno isčezava iz istorije.

Bitka kod Kadeša

Bitka kod Kadeša , 1296 p.n.e. je prva bitka u istoriji čovečanstva koja se može rekonstruisati. Ramzes II je rešio da uništi Hetitsku državu. Cilj mu je bila najveća hetitska država u Siriji - Kadeš. U To vreme hetitskom državom je vladao Muvatali. Ramzes je prvo napravi niz obskrbnih baza na sredozemlju, u Fenikiji. Sakupio je 20.000 ljudi i podelio ih u četiri zbora, nazvanih prema Rau, Amonu, Sutehu i Ptahu, odnosno glavnim egipatskim bogovima.

Muvatali je takođe sakupio 20.000 ljudi, tako što je sklopio saveze sa kraljevima Arzava, Naharine, Karkemiša, Halpe i Kadeša (važno je napomenuti da je država bila decentralizovana, odnosno da su članovi kraljevske porodice i drugi ljudi upravljali određenim oblastima, kraljevinama u kraljevini). Ramzesove četiri vojske su nastupale dolinom Oronta. Prvo je išla Amonova, koju je sam Ramzes vodio. dva kilometara iza nje je išla Raova, na udaljenosti od sedam kilometara Ptahova i na udaljenosti od deset kilometara vojska boga Suteha. Mavatali je pešadiju (u koju verovatno nije imao poverenja) ostavio da brani sam Kadeš, a kočije su išle u borbu.

Pred Kadešom su Egipćani uhvatili nekoliko hetitskh vojnika koji su rekli da su begunci i da je hetitska vojska od straha uzmakla na sever. I stvarno, došli su do napuštenog logora, i Amonova i Raova vojska je sela i odmorila se. Međutim izjava je bila ratno lukavstvo. Muvatali je zaobišao Amonovu i Raovu vojsku. Posle još jednog preslušavanja, uhvaćeni hetitski vojnici su priznali da je u pitanju lukavstvo, i da je Muvatali upravo obišao Amonovu i Raovu vojsku. Ramzes je poslao glasnike ka Raovoj vojsci, koja je bila isto kao i Amonova nepripremljena, ali je bilo prekasno. Muvatali je došao, i uništio Amonovu i Raovu vojsku u jednom napadu.

Samo se Ramzes izvukao sa šačicom vojnika. Krenuli su ka obskrbnim bazama, i tu ih je presrela jedna vojska, i taman što je Ramzes napeo luk, shvatio je da je u pitanju njegova vojska. Privukao se hetitima koji su kupili plen, i zajedno sa Ptahovom vojskom napao. Muvatali je poslao još hiljadu bojnih kola, ali bilo je to previše da bi se moglo lako manevrisati. Ta, nova bitka se završila nerešeno. Egipćani su pretrpeli strašne gubitke, ali su izdržali. Muvatali je sa pešadijom čekao kod Kadeša, ali je Ramzes iskoristio mrak i odstupio.

Posle bitke Ramzes se odrekao planova za uništenje hetitske države i sklopio sa Muvatalijevim naslednikom Hatušilijem III ,,ugovor o večnom miru i prijateljstvu.

Dostignuća

Pretpostavlja se da na hetitskom ,,heth znači srebro. Oni su bili poznati kao izuzetne zanatlije, pogotovo u radu sa metalima. Rukotvorine hetitskih zanatlija i danas izgledaju odlično. Zanimljivi su ceremonijalni srebrni pehari u obliku životinja, koje su simbolizovale božanstva. Ipak, najvažnije je dostignuće obrada gvožđa, koje im je donelo prevlast na bojnim poljima. Prvo gvozdeno oružje je izradio hetitski zanatlija. Ipak, nije im samo gvožđe donelo prevlast, nego i usavršene bojne kočije, koje su činile osnovu hetitske vojske, a i pogodovali su bitkama u pustinjama (na žalost, kočije im nisu mogle doneti prevlast u planinskim oblastima. Te kočije su bile lakše od svih drugih, bolje napravljene, i imale su tročlanu posadu: kočijaša, štitonošu i strelca. Kod kočija drugih haroda, strelci su sami morali da se brane.

Jezik i pisma

Hetitski jezik pripada indoevropskim jezicima. U državi su se Hetiti služili klinastim pismom, koje je dešifrovao češki arheolog B. Hrozni, koji je uočio sličnost hetitskog i ostalih indoevropskih jezika. Posle pada države preostali Hetiti su se služili hijeroglifima, koje je dešifrovao Teodor Bosert.

Vladari

Napomena: Sve su godine p.n.e.
oko 1800: Anita
oko 1740: Tuthalija I
oko 1710: Pušaruma
oko 1670: Tabarna
oko 1650: Hatušili I
oko 1610: Muršili I
oko 1590: Hantili I;Zidanta I
oko 1545: Amuna;Huzija I
oko 1520: Telepinu
oko 1490: Aluvamna;Hantili II;Zidanta II;Huzija II
oko 1460: Tuthalija II
oko 1440: Arnuvanda I
oko 1420: Hatušili II
oko 1400: Tuthalija III
oko 1385: Arnuvanda II
oko 1375: Šupilulijuma I
oko 1335: Arnuvanda III
oko 1334: Muršili II
1306: Muvatali
1282: Muršili III
oko 1275: Hatušili III
oko 1260: Tuthalija IV
oko 1230: Arnuvanda IV
oko 1200: Šupilulijuma II
1190: propast hetitske države

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 23. Apr 2024, 14:12:56
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.