Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
1 ... 9 10 12 13 ... 24
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Indeks lekovitog bilja  (Pročitano 548417 puta)
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MACUHICA [viola tricolor]   

narodni naziv:
dan i noc, gospina Ijubica, macuha, sirota, sirotica

engleski naziv: HEARTSEASE

Opis biljke:
Macuhica je većinom jednogodišnja zeljasta biljka sa mekanom i šupljom stabljikom. Stabljika je razgranata. Listovi su na dugačkoj peteljci čiji oblici mogu biti: srcasti, jajasti ili duguljasti. Nalaze se nasuprot sa prstasto razdeljenim prostraniin listićima. Cvetovi izrastaju iz pazuha listova i pojedinačno su smešteni na dugačkim peteljkama. Cvetovi kod divlje macuhice ili su manji žuto bele boje, ili veći ljubičaste boje.

Stanište:
Macuhica je veoma rasprostranjena kao korov u vinogradima na pašnjacima i oranicama, kako u niskim tako i u visokim predelima.

Lekoviti deo biljke:
Za lek se beru cvetovi i cela biljka za vrijeme cvetanja. Uzgojena macuhica u vrtovima i parkovima raznih boja ne bere se u lekovite svrhe!

Lekovito delovanje:
Macuhica se odavno smatra lekovitom biljkom koja čisti krv, umiruje bolove i pospešuje izlučivanje mokraće i znoja. Preporučuje se u lečenju gihta (uloga) i reumatizma, začepljenja vena, raznih krvnih bolesti, bolesti mokraćnih organa, noćnog mokrenja, peska u mokraći, slabosti bubrega i nerava, iscrpljenosti, depresije i grčeva kod male dece. Veoma je cenjena kao lek kod svih vrsta kožnih osipa, egzema, rana, vlažnog kožnog osipa, skrofuloznih oboljenja kože, bubuljica, gnojnih mehurova, svraba kože i dr.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MAJČINA DUŠICA [Thymus serpyllum]   

narodni naziv:
babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina, vrisak, divlji bosiljak, dušicina, dušicka, materina dušica, materka, tamjanika

engleski naziv: THYME

Opis biljke:
Majčina dušica je biljka u obliku grma visine od 20 do 30 cm. Ima uske elipsaste sivo zelene listiće sa kratkim peteljkama.Cvetovi su okrugli i nalaze se na vrhovima stabljike, mogu biti roze ili lila boje, jakog i prijatnog mirisa. Zbog svog jakog mirisa koji odbija biljne vaši sadi se pored ruza ili drugog cveća osetljivog na vaši.

Stanište:
Raste na sunčanim mestima.

Lekoviti deo biljke:
Lekoviti sastojci nalaze se jedino i isključivo u listu i cvetu majčine dušice. Treba napomenuti da majčinu dušicu treba brati pažljivo, nikako se ne sme čupati, jer se time biljka uništava. Treba odseći samo gornju polovinu lisnatih grančica i to makazama.

Lekovito delovanje:
Ulazi u sastav lekovitih preparata za lečenje disajnih organa, organa za varenje. Koristi se kao začin, konzervans i antiseptičko sredstvo. Majčina dušica je omiljen lek u narodnoj medicini. Majčina dušica sadrži lako isparljive lekovite sastojke i kuvanjem u otvorenoj posudi oni ispare, pa tako pripremljen čaj nema lekovita svojstva. Čaj pripremljen sa nedovoljnom količinom biljke takodje nema lekovita svojstva.Kod nas se vekovima upotrebljava, pre svega, kao lek za lečenje organa za varenje. Majčina dušica se daje protiv crevnih parazita, naročito protiv dečjih glista. Takodje se koristi za zaštitu u vreme epidemija, pa se preporučuje svakodnevna upotreba čaja od majčine dušice, jer ona ima svojstvo da zaustavlja razvoj mnogih patogenih klica, a neke i uništava.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MALINA [rubus idaeus]   

narodni naziv:
crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska, pitoma kupina

engleski naziv: RASPBERRY

Opis biljke:
Malina je trajna biljka oblika grma. U prvoj godini izrastu do 2 metra visoke mladice, koje do zime odrvene. U drugoj godini ove mladice se razgranjuju, cvetaju i donose plod. Stabljika je okrugla i obrasla čekinjastim (igličastim) bodljama. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 3 do 5 listica koji imaju dugacku peteljku. dok su listovi sa strane skoro sedeci na peteljci. S gornje strane listovi su svetlozeleni, a s donje strane pokriveni gustim dlakama. Po rubu su pilasto nazubljeni. Cvetovi su bele boje i pravilni,. Plod je crven i socan, nalik kupini; ima upodan miris i sladak ukus. Listovi, takodje, ugodno, ali slabije, mirišu.

Stanište:
Lekoviti deo biljke: za lek sabiru se listovi i plodovi u vreme dozrevanja. Listovi se suše u hladu na prozracnom mestu .

Lekovito delovanje:
od plodova maline priprema se izvrstan sirup što se uspešno koristi kod svih bolesti u kojih se javlja groznica. Caj od listova rnaline je izvrsno sredstvo za zenske bolesti, pogotovo za ciscenje jajovoda i neplodnost .

Napomena:
trudnice ga ne bi smele piti posle cetvrtog meseca trudnoce.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MAJORAN [majorana hortensis]   

narodni naziv:
babina duša, mažuran, majuran mirišljavak

engleski naziv: MARJORAM

Opis biljke:
Majoran je uglavnom jednogodišnja biljka oblika malog grma visine 20 do 40 cm. Listovi su maleni, eliptični, sive boje sa kratkorn peteljkom. Cvetovi su beli ili bledo rozi a razvijaju se u pršljenastim cvatovima.

Stanište:
Biljka je poreklom iz severne Afrike, rasprostranjena je po Sredozemlju, i po južnoj Evropi. U veoma toplim krajevima biljka traje dve i više godina. Uzgaja se u vrtovima, ali ne podnosi mraz. Miris joj je jako aromatičan i prepoznatljiv, a ukus malo gorak.

Lekoviti deo biljke:
Za lek se beru cvetovi i cela biljka za vrijeme cvetanja.

Lekovito delovanje:
Iz sveže biljke destilacijom se dobija eterično ulje, a priprema se i mast koja ublažava glavobolju i koristi za »oživljavanje« nerava. Ulje majorana se koristi za masažu gihta (uloga), protiv reumatizma, ukočenih zglobova nakon duze bolesti, kod napornog pešačenja. Lagani čaj od mažurane izvanredno pomaže u lečenju crevnih grčeva kod dece. Jači čaj se koristi kod odraslih osoba za lečenje vodene bolesti u početnom stadijumu, kod žutice, teškoća s jetrom, sluzi u prsima, nadutosti i bola u želucu.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MATIČNJAK ili METVICA [melissa officinalis]   

narodni naziv:
čelina trava, čelinjak, limunka, maternjak, matičnik, melisa, pitoma metvica, pčelinja Ijubica, pčelinja metvica, pčelinja trava, rojevnica

engleski naziv: Lemon Balm

Opis biljke:
Matičnjak je trajna biljka sa četverouglastom i jako razgranatom stabljikom visine do 60 cm. Listovi su nasuprotni sa dugačkom peteljkom, jajastog oblika, nazubljeni i slabo dlakavi. Ukus mu je aromatičan.Cela biljka, a posebno kada se list nagnječi, odaje jak, veoma prijatan miris, koji podseća na limun pa je poznata i kao "limun-trava". Cvetovi su beli, plavkasto beli, bledorozi ili žuto beli, smešteni u pazuhu listova.

Stanište:
Raste u vrtovima gde se uzgaja kao kulturna biljka, ali se kao samonikla može naći nedaleko od naselja, uz ograde, živice,u pčelinjacima, po šumama. Matičnjak je jedna od retkih biljaka koja je istovremeno lekovita, mirisna, ukrasna, začinska, aromatična, medonosna i industrijska. Gaji se i u kulturi kao lekovita i aromatična biljka, i u parkovima kao ukrasna biljka. Cveta od juna do septembra, a razmnožava se semenom, ali se bolji uspeh postiže deljenjem busenova i rasadjivanjem. Veoma se lako gaji.

Lekoviti deo biljke:
Za lek se beru listovi pre nego što procvetaju, a cela biljka sa vršikama(iglicama) i listovima za vreme cvetanja. Suši se brzo i oprezno u hladu i sa što manje dodira. Osušeni matičnjak ne sme se čuvati u limenim posudama .Od matičnjaka se najviše ceni list, jer u ostalim delovima biljke ima malo lekovitih sastojaka, osim u cvetu, ali pošto ima malo cvetova, oni nemaju praktičnu primenu. Najvažniji lekoviti sastojak matičnjaka je vrlo lako isparljivo mirisno etarsko ulje.

Lekovito delovanje:
Matičnjak je izvanredno sredstvo za sva srčana oboljenja. Oživljava i jača srce, a uz to čisti i krv. Matičnjak se preporučuje u lečenju depresije, hipohondrije, smetnji kod menstruacije, grčeva, koji su povezani sa menstruacijom, zatim, kod nadutosti, grčeva u crevima, proliva želučanih tegoba, povraćanja na nervnoj osnovi, hroničnog bronhalnog katara, nekih oblika astme i svih depresivnih stanja. Matičnjak je blag, dobar i veoma prijatan lek protiv nadimanja u organima za varenje, protiv neuralgije, histerije, neurastenije, gadjenja, povraćanja i proliva, za jačanje organizma. Sam list matičnjaka, a još češće pomešan sa gorkim travama (kicicom, lincurom, gorkom detelinom, hajdučicom, podubicom i dr.), uspešno se daje za povećanje apetita, I kao dodatak kupkama protiv neuralgije i reumatizma. Etarsko ulje od matičnjaka (dobija se destilacijom sa vodenom parom matičnjaka ubranog u fazi cvetanja), je izuzetno prijatnog mirisa, koristi se ne samo u farmaciji već, i u industriji parfema, i kozmetike.Naročito se preporučuje trudnim ženama koje pate od povraćanja. Čaj od matičnjaka zasladjen neobično povoljno deluje kod nesanice izazvane premorom ili nervnom bolešću. Od matičnjaka se priprema melisa špirit koji služi za masažu ili se pije razredjen sa vodom, pri čemu osvežava i otklanja fizički i duševni umor.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MEDVEDJI LUK – SREMUS [Allium ursinum]   

narodni naziv:
divlji luk, divlji češnjak. sremus, srijemus, cremos

engleski naziv: WILD GARLIC

Opis biljke:
Cveta belim štitastim cvetovima, uzdignutim nad eliptičnim, duguljastim listovima intenzivno zelene boje. Protrlja li se bilo koji deo biljke medju prstima, oseti se karakteristični miris na beli luk. Listovi medvedjeg luka mogu se upotrebiti kao zdravi dodatak salatama ili varivima, jer su mirisom i ukusom nalik na beli luk. To važi i za lukovice, koje su belkaste i 2-5 cm dugačke, a kao vrlo pikantan začin mogu poslužiti i nedozreli plodovi, koji se na biljci javljaju tokom leta. U proleće je ovaj luk najbolji lek i on čisti krv, žuč i jetru od zimskih proizvoda sagorevanja.Kod branja ove biljke potreban je oprez da se ne zameni za otrovnu vrstu – kao mrazovac ili djurdjevak, jer im je lišće nalik na lišće medvedjeg luka ! Zato se oslonite na svoj nos, jer druge biljke tako ne mirišu.

Lekoviti deo biljke:
Lekoviti delovi biljke su mladi proletni listovi koji se beru u aprilu i maju, podzemne lukovice koje se skupljaju u letnim i jesenskim mesecima. Sušenje ove biljke ne dolazi u obzir!

Lekovito delovanje:
Lekovite preparate valja praviti samo u sezoni. Terapeutsko delovanje ove biljke jednako je delovanju belog luka, a kod obe biljke za to je zaslužna visoka koncentracija eteričnih ulja koja sadrže sumpor (alicin). Smatra se da povoljno deluje u lečenju arterioskleroze, visokog krvnog pritiska i na niz želudačnih i crevnih tegoba , i kod bolesti jetre. Uzimanje ekstrakta medvedjeg luka pokazalo se korisnim u terapiji mnogih bolesti sistema za disanje (bronhitis, astma i dr.). Delotvoran je lek protiv crevnih parazita kod dece, a stimulise rad želuca i creva. Osim toga, u obliku tinkture lekoviti sastojci su pristupačni tokom cele godine. Uspešno se primenjuje kod hematoma i otvorenih rana koje teško zarastaju. Pomaže lakšem izlučivanju viška sluzi iz pluća pa se tako omogućuje iskašljavanje i lakše disanje.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MILODUH [hyssopus officinalis]   

narodni naziv:
hisop, izop, sipan, šipant

engleski naziv: HYSSOP

Opis biljke:
Miloduh je višegodišnja biljka busenastog oblika sa 60 do 70 cm visokih i uspravnih grančica. Listovi gotovo da su goli, ravnog ruba, a na vrhu kružnili kratko šiljasti I pomalo uvijeni. Sa jedne I druge strane listova nalaze se mnogobrojne žlezde sa uljem. Cvetovi su sasvim beli, nebo plave i roze boje, a gusto rasporedjeni u duge prividne klasove. Stabljike su u donjem delu drvenaste. Cveta od juna do setembra.

Stanište:
Miloduh raste samoniklo u prirodi, a uzgaja se po vrtovima kao kulturna biljka. Domovina miloduha su kamenita područja Sredozemnog mora, oko Kaspijskog jezera i Crnog mora, zatim, Italija i južna Francuska .

Lekoviti deo biljke:
Za lek se u beru listovi i cvetovi a može i cela biljka (za vreme cvetanja). Suši se oprezno u hladu sa što manje diranja i prevrtanja.

Lekovito delovanje:
Miloduh je od davnina poznat kao veoma korisna i lekovita biljka. Pre svega, koristi se kod grudnih i plućnih bolesti, posebno kod hroničnog bronhalnog katara, noćnog znojenja izazvanog tuberkulozom pluća, zatim protiv grčeva u prsima, kod prekomerne sluzi u crevima, slabosti probavnih organa, skrofuloze, vodene bolesti, žutice i dr.

Sastav:
Flavonski heterozid diosmozid, saponozid marubiin, oko 0.2% holina, pektina, sluzi, fitosterola, tanina, šećera, raznih soli, osobito kalijum-nitrata 0.5-1% etarskog ulja.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MIRODJIJA [Anethum graveolens]   

narodni naziv:
anita, dil, kopar (Vuk), koper, kopra, kopr, kopric, mirodija (Volni), mirudija, sladki janež, smrdilj

engleski naziv: Dill

Opis biljke:
Mirodija - Kopar je poznata začinska mirisna biljka koja se gaji, a i sama se razmnožava po vrtovima. To je jednogodišnja biljka sa tanikm, vretenastim korenom. Stabiljka je uspravna, okrugla, izbrazdana, šuplja, visine i do 120 cm. Listovi su od 3 do 4 puta perasto razdeljeni. Donji listovi stabiljke imaju šuplje peteljke, a gornji su sedeći. Na vrhu stabiljke nalaze se sitni cvetovi, izrazito žute boje. Domaćice stavljaju lišće mirodije u krastavce za zimu (u vodi), sosove i drugo, a plod se, na žalost, vrlo malo koristi, iako je plod lekovitiji od lišća. Cela biljka i plod imaju svojstven prijatan začinski aromatičan miris i ukus.

Stanište:
Raste u šumama i šikarama, po medjama, od nižeg do brdskog regiona. Mirodjija je biljka poreklom iz jugoistočne Azije, ali se u kulturi uzgaja u južnim delovima Evrope.

Lekoviti deo biljke:
Droga je zreo plod, redje vrhovi grančica. Najveća koncentracija lekovitih i aromatičnih materija nalaze se u plodovima biljke, ali ima ih i u listovima i cvetovima. Do sada je poznato delovanje eteričnih ulja koja sadrže veliki sadržaj karvana. Sve delotvorne i lekovite materije u biljci nisu ni do danas u potpunosti istražene.

Lekovito delovanje:
Mirodija je, pre svega, dobar, neškodljiv, jeftin i zbog toga svakom pristupačan zacin. To je istovremeno i lek koji se vekovima uspešno koristi protiv gasova, nadimanja, teškoća u organima za varenje.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MORAC [Foeniculum vulgare]   

narodni naziv:
anason, divlja mirodija, komorac, kopar, koromac, mirodija krupna, morac, moraca, pitomi morac, razijan, sladki aniš, sladki janež, sladki januš, slatki kopar, slatki morac

engleski naziv: FENNEL

Opis biljke:
Morac je vrlo važna lekovita, aromatična, začinska, medonosna, hranIjiva i industrijska biljka. Morac je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. Raste divlje i poludivlje svuda oko Sredozemnog mora. Morac ima mesnat koren. Stabljika je valjkasta, razgranata, visoka 1 do 2 m. Listovi su slični kao kod mirodjije. Inače, morac liči na mirodiju, ali je krupniji, razgranatiji, snažniji i veći. Cvetovi su udruženi u guste i velike štitove na vrhu stabla i ogranaka. Cvetovi su žuti.Cela biljka je jakog i prijatnog mirisa, što se bolje oseti kad se protrlja. Ukus joj je sladak I vrlo aromatičan. Zato ga kod nasčesto nazivaju »slatka mirodija«. Lošije vrste poznaju se po ljutom i gorkom ukusu i manje prijatnom mirisu, njih treba odbaciti.

Stanište:
Malo je toplih zemalja koje ne gaje morac. Kod nas se najviše gaji u Vojvodini. Seje se u martu na rastojanju 40x40 cm. Morac traži duboku, dobru zemlju i mnogo toplote. Treba birati sunčan položaj zaštićen od hladnih vetrova. Gaji se kao trogodišnji usev.

Lekoviti deo biljke:
Bere se zreo plod, a zreo je kad se na njemu pojave sive pruge.

Lekovito delovanje:
Upotreba moraca i njegovog mirisnog etarskog ulja vrlo je česta i raznovrsna. Daje se sam plod moraca ili u mešavini sa drugim lekovitim biljem sličnog dejstva, pre svega za lečenje organa za varenje i disanje, za jačanje apetita. Svojim veoma prijatnim mirisom i slatkim ukusom morac, pre svega, služi za popravljanje neprijatnog mirisa i ukusa lekova koji se nerado uzimaju. Gotovo svi čajevi i slični lekovi koji se upotrebljavaju protiv nadimanja i drugih tegoba, nastalih od nagomilanih gasova u organima za varenje, sadrže kao glavni i obavezni sastojak morac. Isto tako, i lekovi koji treba da olakšaju iskašljavanje, uvek sadrže manje ili više moraca. Morac ima i važnu profilaktičnu moć. Upotreba moraca kod nas je neophodna, jer mi još uvek jedemo mnogo pasulja, kupusa i drugu kabastu hranu sa mnogo celuloze koja se teško vari i koja izaziva ne male tegobe u organima za varenje. Najviše moraca troše destilerije etarskog ulja, jer iz godine u godinu raste potrošnja ovog ulja za proizvodnju likera, bombona i drugih poslastica i sredstava za uživanje.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Apple iPhone 6s
MURVA (BELA i CRNA) [morus alba, morus nigra]   

narodni naziv:
dud beli, dud crni

engleski naziv: MULBERRY

Opis biljke:
Murva je visoko stablo i raste po celoj našoj zemlji, kao kulturna biljka uz ivice puteva, po parkovima i drvoredima. Osim toga, u prirodi postoji kao samonikla (divlja).

Stanište:
Raste u našoj zemlji.

Lekoviti deo biljke:
U proleće se beru mladi listovi, a kora i plodovi u leto. Listovi se suše u hladu, a pohranjuju na suhom mestu. Plodovi se suše na umerenoj toploti.

Lekovito delovanje:
Čaj od listova murve smanjuje šećer u krvi i leći vratobolju. Od ploda murve priprema se sirup za lečenje groznice, proliva, upale krajnika i pokvarenog želuca.    
izvor: www.herbateka.com
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 ... 9 10 12 13 ... 24
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.088 sec za 19 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.