Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 16:41:37
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Krstaški ratovi  (Pročitano 17430 puta)
12. Feb 2004, 09:05:28
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
I krstaški rat    

      (1096-1099)          



        Vizantija je 1071.izgubila Bari i teritorije na prostoru Male Azije od strane Turaka Seldžuka pa je vizantijski car Aleksije I Komnin (1081-1118) bio prinuđen da potraži pomoć u Evropi koju nije gledao blagonaklono.Na njegov poziv se odazvao  papa Urban II koji je bio zabrinut za sveto mjesto (Jerusalim).Saziva 1095.koncil u Klermonu kojem prisustvuje oko 200 biskupa,kneževa i plemića.Odlučeno je da se  krene u oslobađanje svetog mjesta.

Sabor u Klermonu


      I krstaški rat nije vodio nijedan kralj vec vojvode.Najznačajnije i njihovi putevi prema Carigradu su:

-Gotfrid Buljonski-sa vojskom se kretao duž Dunava,kroz Ugarsku i Srbiju

-Rejmond Tuluški i Igo-preko Alpa,kroz sjevernu Italiju i Dalmaciju

-Boemund-preko Jaranskog mora od Apulije do Drača pa kopnenim putem do Carigrada

         U proljeće 1097. stižu u Carigrad gdje se trebaju izvršiti pripreme za dalje djelovanje.Komnin je tražio da krstaši polože zakletvu da ce Vizantiji predati sve oblasti koje joj u osnovi i pripadaju.Isprva su se nećkali da bi na kraju ipak položili tzv.Zakletvu vjernosti i odanosti.Uspjeli su da osvoje Nikeju (dali je Komninu) i Antiohiju (tu su se pokazale slabosti krstaša-nespremi, većina kao da je pošla u avanturu).7.6.1097. počela je opsada Jerusalima koja je trajala 4 sedmice.U pomoc su stigli Đenovljani sa spravama za opsadu.Nakon pada,u Jerusalimu je tri dana vladao potpuni haos-pljačkanje i ubijanje na sve strane.Medjutim,trebalo je organizovati osvojeni dio.Igo je postavljen za upravitelja tzv.Jerusalimske kraljevine dok je Buljonskom pripala titula čuvara groba Gospodnjeg a njegovi nasljednici su uzimali titulu kralja.Formirane su kneževina Antiohija i 2 grofovije (Edesa i Tripolis) na feudalnoj osnovi..U ovom periodu veliki broj stanovnistva se doseljava iz Evrope kako bi zaradio a vjerski cilj se brzo gubi..Značajno je istaći i formiranje viteško-monaških redova čiji članovi imaju obavezu braniti krstaške države.Najznačajniji su:

-Templari (hramovci)-nosili bijele odore sa crvenim krstom

-Jovanovci (hospitalici)-imali crne odore sa bijelim krstom
-Petar Pustinjak (1050-1115)

-Tevtonci


II krstaški rat            

 (1147-1149)

 


                   

              Krstaške države nastale u I krstaškom ratu postojale su do 1144. kada je pod tursku vlast pala grofovija Edesa.Taj pad je dosta uzdrmao Evropu a tadašnji papa Evgenije II je smatrao da treba organizovati krstašku vojsku i vratiti izgubljene teritorije.U vojsci koja je oformljena su pored vojnika krstaša ucestvovalii i pripadnici monaskog reda Cistericiti..Vladari koji su prihvatili ideju o ratu su bili njemačko-rimski car Konrad III i francuski kralj Luj VIII.Međutim,odnosi između njih dvojice su bili dosta zategnuti (nisu se mogli dogovoriti o dejstvovanju niti o podjeli teritorija kojih u osnovi nije bilo) tako da su se vratli kuci.U međuvremenu,u Egiptu jača Saladin oji je na sebe preuzeo ulogu da vrati krstaške države u okvire islamskih..1187.osvaja Jerusalim i bio je manje okrutan u odnosu na hrišćane.Dao im je mogućnost da otkupe svoju slobodu a ostale je ponižavao tako sto su morali da vuku crkveno zvono blatnjavim ulicama Jerusalima.


III Krstaški rat

(1190-1192)





              Pad Jerusalima je izazavao burne reakcije u Evropi..Papa Grgur VIII izdaje bulu kojom poziva na krstaški pohod.Odazivaju se vladari:njemački car Fridrih Barbarosa,francuski kralj Filip Avgust i engleski kralj Henru II.Barbarosa je sazvao sabor u Majncu gdje su se dogovarali oko pohoda.Međutim,sam Fridrih nije dočekao sukobe jer se utopio u potoku u koji je pao vjerovatno zbog srčanog udara.I engleski kralj umire a nasljeđuje ga njegov sin Ričard (Lavlje srce).Odnosi između Filipa i Ričarda su bili dosta zategnuti zbog težnje Engleza da budu vladari u Francuskoj (pitanje Normandije).





Krstaši uspijevaju zauzeti Antiohiju a Saladin se povlači sa vojskom u Jerusalim.Pri opsadi su se pokazale suprotnosti između dvojice vladara jer su obojica htjeli da budu glavnokomandujući .Dok je Ričard osvajao,Filip je igrao šah.Dok Filip osvaja,Ričarda boli glava.Filip odlučuje da napusti pohod i vrati se u Francusku tako da na istorijskoj pozornici ostaju dva vrlo sposobna vladara koja su se međusobno izuzetno poštovali i koji su cijenili viteške tradicije (kada je Ričardov konj slomio nogu,Saladin mu je poslao novog).Njih dvojica su se sastali i postigli su sporazum 1192. po kojem krstaši mogu posjećivati  Sveto mjesto ali bez oružja.Ričard se vraća u Englesku jer su se odnosi sa Francuskom znazno pogoršali..Kada se vratio 1193.,Saladin umire ali to nije kraj premoći isalma


IV Krstaski rat

(1202-1204)




        Papa Inoćentije II izdaje bulu kojom poziva na pohod ali se nijedan poznati vladar ne odaziva.Najpoznatiji Bonifacije od Monferata.Još jedna razlika u odnosu na prethodne ratove jeste što krstaši više ne ratuju zbog vjerslih ubeđenja već se nadaju lakoj dobiti.Najjednostavniji  jeste pomorskii pa su u Veneciji iznajmili brodove.pošto nisu imali novca da plate obavezali su se da će za Veneciju osvojiti Zadar.I tek nakon toga su ih prevezli do Carigrada1203.krstaši su stigli u Carigrad i Mlečani ih odlučili da ostanu.Tada su oni dobili ponudu od vizantijskog princa Aleksija da vrate na presto njegovog oca Isaka Anđela koga je sa vlasti zbacio Aleksije III (1195-1203) a on će im to novčano nadoknaditi..Krstaši su učinili ono što je od njih traženo i doveli na vlast oca i sina..Međutim,tada se ispostavlja da je Aleksije III odnio riznicu sa sobom tako da krstaši nisu mogli biti isplaćeni.Tada su Mlečani osvajili Carigrad za svoj račun i opustošili ga.carski presto je zauzeo njemačkii car a patrijarh je bio Mlečanin..
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Zvezda u usponu


Legum servi sumus ut liberi esse possimus.

Zodijak Leo
Pol Muškarac
Poruke 2135
Zastava tako blizu, a tako daleko
mob
SonyEricsson 
Zanimljiv i što je najvažnije sažet prikaz. Smile

Treba spomenuti za 4. križarski rat da su križari već uoči zauzimanja Carigrada pustošili po Grčkoj i opljačkali Solun, a da je papa izopćio (udario anatemu) sudionike tih događanja.

Nažalost upravo sje ovaj rat doveo do netrpeljivosti koja do danas vlada između katolika i pravoslavnih, jer su dotada odnosi bili relativno dobri usprkos raskolu.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Pocetnik

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 14
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
netacno! papa je podrazavao krstase u tom pohodu na Carigrad! mozes to vrlo lako naci u "istoriji vizantije" od georgija ostrogorskog. . .
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Krajnje beznadezan


I sometimes wish I'd never been born at all

Zodijak Pisces
Pol
Poruke 14665
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
Kada je lukavi papa Urban II pozvao, drugog dana sabora u Klermonu, koji je počeo 27. novembra 1095 godine, čitav hrišćanski svet na oružje, radi odbrane Svete hrišćanske zemlje od najezde muslimanskih nevernika, uplašen da će, nakon stravičnog poraza vizantijskog cara Romana Diogena u bici kod Mancikertea od 19.avgusta 1071, doći do prodora Turaka prema Evropi, što se desilo osnivanjem turske kraljevine u Nikeji 1078. godine; onda je katolički poglavar dobro znao da otpočinjanjem krstaških ratova jača i ujedinjuje sve katoličke vladare i zemlje pod skut Rimske kurije, da posvađane i uplašene pravoslavne šizmatike ponovo vraća pod papsku kontrolu i da novim osvajanjem obezbeđuje dovoljno primamljivog i bogatog plena za pljačku pohlepnim vojskovođama i siromašnim vitezovima pustolovima.

Papski apel da se odbrani hrišćanska vera i da se civilizovana Evropa podigne protiv varvarske Azije mobilisao je razuzdane evropske feudalce, od tulskog grofa Rajmunda od Sen-Žila, preko barona sa juga, grofova sa severa Francuske, normadijskih i flandrijskih grofova, vojvoda Donje Lorene, Normana iz Dveju Sicilija, Roberta Gviskarda i njegovog sina Boemonda koji su već bili u osvajanju Drača i Soluna, pa sve do ugroženih primorskih gradova Pize i Đenove koji su vodili svakodnevnu borbu sa arabljanskim flotama oko trgovačkog primata u regionu.

Svima njima je trebao krstaški rat protiv nevernika kako bi na taj način prikrili svoje kolonijalne aspiracije prema obećanom svetu o čijem su se bogatstvu raspredale bajke. Iz vlažnih i hladnih evropskih močvara, ritova i baruština bogatsvo i raskoš toplog Levijanta jače je sijalo i više privlačilo gramzivost hrišćana, nego sve apostolske propovedi raspetog na Golgoti. To se najbolje videlo kada se pojavio jurodivi Petar Pustinjak, sugestivni propovednika iz Di Berija, koji je demagoškim parolama o krstaškom ratu protiv nevernika za kratko vreme privukao skoro pedest hiljada skitnica, prosjaka, razbojnika, zločinaca i drugoga ološa koji su u svom pohodu ka Svetom grobu opustošili Semlen u Mađarskoj i naš Niš, verujući da pljačkaju muslimanske nevernike.

Naravno, niko od tih nesretnika što krenuše da oslobode Sveti grad ništa nije znao da kaže o hrišćanskim vrlinama koji su trebali da odbrane, jer su bili veliki grešnici i ne baš valjani vernici, ali njihove uzavrele i pomamne misli o zemaljskom bogatstvu, koje ih je čekalo u obećanoj zemlji, potisnule su strah pred nebeskim carstvom koje im je propagandno nudio rimski vikar. Ludilo evropskog ološa kulminiralo je kada su prvi krstaši, iskoristivši Petrov odlazak u Carigrad, izveli juriš na tursku prestonicu Nikeju i kada su, bez ikakve strategije i organizacije, bili tako posečeni da je od dvadeset pet hiljada napaljenih oslobodilaca Hristovog groba ostalo samo tri hiljade sretnika. To je bio kraj narodnog krstaškog rata. Preostale bande pljačkaša pobio je mađarski kralj u povratku, kada su žalosni prethodnici hrišćanskih vitezova pokušali da opljačkaju katoličke biskupije.

Nakon ovog krvavog narodnog cirkusa, vojvoda Gotfild Bujonski poveo je dobro organizovanu i veliku regularnu vojsku u Prvi krstaški rat i od toga doba, recimo od bitke kod Dorileje 1.jula 1097 godine, kada su, osvetivši poraz hrišćanske vojske kod Mancikertea, krstaši punim sjajem svoga oružja stupili na svetsku istorijsku pozornicu, otpočela je dvovekovna evropska hegemonija na Levantu. Interesanto je, kažu hroničari toga doba, da su Franci i Turci, dva ratnička naroda, nakon tog prvog sukoba počeli da se međusobno uvažavanju.

I to uvažavanje trajalo je sve do 20. avgusta 1191. godine kada je preki i surovi engleski kralj Ričard Lavljeg Srca počinio zločin.

Sve do tog dana postojala su nepisana pravila između suprostavljenih civilizacija ,naroda i vera da se, nakon ratnih sukoba, poštuju ljudska prava svih zarobljenika, da se posebne privilegije ukažu hrabrim vitezovima, plemićima i vojskovođama koji su dospeli u ropstvo ili su ranjeni zarobljeni, ali sve je to jednim zločinačkim činom pokvario okrutni engleski kralj.

Turski vladar Alp Arslan, koga su zvali Silni lav, drugi u redu sultana seldžučke dinastije, poneo se časno prema vizantijskom caru Romanu Diogenu u bici kod Mancikertea, videvši kako se, posle izdaje njegovih poručnika, hrabro i junački brani, ranjen i bez konja, da je Silni lav ostao zadivljen hrabrošću i odvažnošću cara , poklonio mu život i oslobodio ga zarobljeništva.

Možda najveći muslimanski državnik, vojskovođa i junak toga doba,gospodar Egipta, kurdski vitez, najsnažnija ličnost koju je muslimansko društvo u toku krstaških ratova iznedrilo, veliki Saladin, ujedinitelj muslimanskih država od Eufrata do Nubije, monarh od marta 1169. godine, pokazao je najveće viteštvo nakon završenih ratnih operacija. Tako je nakon ratnog masakra na brdu Hatin u julu 1187, kada su zarobljena trojica najodgovornijih za katastrofu, koji su svojom nesposobnošću hrišćane doveli do stravične klanice, Saladin svu trojicu doveo u svoj šator i preplašenom i izmučenom Giju od Lizinjana, koji se gotovo onesvestio od straha, ponudivši ga čašom ružinog soka, rashlađenim snegom donetim sa Hermona, posadivši ga pored sebe, srdačno rekao :“Kralj ne ubija kralja“.

Nakon kapitulacije Sen Žan d`Akr, Saladin je stanovnicima ponudio izuzetno povoljne uslove: mogli su sa netaknutim imetkom da ostanu pod muslimanskom upravom u gradu ili da ga potpuno bezbedno napuste.

Kada je 20 septembra 1187. stigao pred Jerusalim i opkolio ga, galantno je dozvolio Mariji Komnen da izađe iz grada, obezbedio joj pratnju do Tira i otpočeo pregovore, jer u suštini nije želeo da razara Sveti grad. Saladin je pristao da poštedi jerusalimsko hrišćansko stanovništvo uz otkupninu, ali siromašni su imali povlašćenu cenu. Latinski hroničari su bili zadivljeni viteškom plemenitošću Saladina, koji je, prilikom ulaska muslimanskih trupa u grad, postavio po svim glavnim ulicama ljude zadužene da spreče bilo kakvo nasilje prema hrišćanima. Pokušaj muslimanskih fanatika da se Sveti grad i Grob Gospodnji konačno sravne sa zemljom, kako bi se prekinuli hrišćanska hodočašća, veliki sultan je to sprečio rečima zašto da se unište građevine kada je cilj njihovog obožavanja mesto Krsta i Groba.

Arapski hroničari beleže da su Franci i Saladinovi vojnici uspostavili malo neobične međusobne veze vojničke ljubaznosti. Tako se između dva logora stvorila neka vrsta prisnosti. Kada bi nastupilo ratno zatišje, borci bi razmenjivali po koju reč i pošto bi takvo druženje potrajalo, na kraju bi se završavalo zajedničkim pevanjem i igranjem, a nakon sat vremena ponovo bi nstavljali borbu.

Uprkos sukobima i ratovima, postojala je moralna granica ispod koje se nije išlo.

A onda je stigao – Ričard Lavljeg Srca.

Engleski kralj je bio najsjajniji vojnik svoga vremena, ali bez političkog duha i izuzetno prek i surov. Zločin se dogodio 20 avgusta u gradu Akra. Saladin je bio spreman da po veoma visokoj ceni otkupi svoje zarobljene vojnike iz garnizona, ali Ričard je želeo da se surovo obračuna sa islamom i naredio je da se tri hiljade zarobljenika postroji ispred njegovih trupa i da se pokolje „sva ta gamad“.

Taj varvarski čin engleskog kralja zaprepastio je sve. Saladin je tokom opsade, kada se engleski kralj razboleo, poslao čudotvoran napitak, načinjen od sveže libanske vode, da bi veliki vojskovođa što brže ozdravio.

A onda, kao odgovor na toliku ljubaznost i pažnju, sledi zločin.

Istoričari su mišljenja da je ovaj zločin engleskog kralja učinio kraj viteškom periodu ratovanja. To je bio krah jedne viteške epohe.

Cenu su prvi platili zarobljeni Franci. Ogorčeni i razočarani Saladin je naredio da se osvete nad zarobljenim Francima.

Tako je počela propast krstaša.

Razmišljajući danas o postupku engleskog kralja Ričarda, postavlja se pitanje da li je počinio genocid. Da li bi Ričard Lavljeg Srca bio danas optužen i isporučen Hagu? Ili je zločin zastareo? Da li su krstaši prošlost? Ili nas tek očekuju krstaški ratovi. Ko su nevernici? Da li Veliki Brat sprema nove zločine?

Izvor
IP sačuvana
social share
Uostalom, smatram da Kartaginu treba razoriti!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Zvezda u usponu

Zodijak
Pol
Poruke 1882
Zastava Šeher Banja Luka
OS
Nepoznat
Browser
Opera 9.50
Procitao sam extra knjigu na owu temu,cini mi se da je naslow 'Krstaski ratovi u ocima Arapa' pa ko voli nek' izvoli nece se pokajat...
IP sačuvana
social share
Prvi ćemo zaratiti sa došljacima iz svemira.
Dusan  Kovacevic, dramski pisac (Blic) Smile
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan

Ма......

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 10661
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.6;M
mob
Samsung 
Па одакле би ти друго! Smile

Мада морам признати није лоша књига. Поента је увек видети шта и друга (у овом случају трећа) страна има да каже.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Udaljen sa foruma
Jet set burekdzija

Zodijak Capricorn
Pol
Poruke 7487
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.11
Citat
Treba spomenuti za 4. križarski rat da su križari već uoči zauzimanja Carigrada pustošili po Grčkoj i opljačkali Solun, a da je papa izopćio (udario anatemu) sudionike tih događanja.

Nažalost upravo sje ovaj rat doveo do netrpeljivosti koja do danas vlada između katolika i pravoslavnih, jer su dotada odnosi bili relativno dobri usprkos raskolu.

Ovde ima  par stvari koje treba razjasniti kao prvo 4 krstaski rat su Mlecani pretvorili u napad i pljackanje Carigrada
Odnosi dve crkve nisu bili dobri ni prije toga a kamoli poslije razloga je mnogo zavist na moc i lijepoti carigrada i njegovu ulogu u trgovinu koji nikako nisu mogli smisliti pogotovo Mlecani
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 16:41:37
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.094 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.