Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 09:43:02
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Prvi svetski rat  (Pročitano 22383 puta)
20. Dec 2005, 03:11:47
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Prvi svetski rat

Prvi svetski rat je najveći oružani sukob u dotadašnjoj istoriji. Zato je sve do Drugog svetskog rata nazivan Veliki rat. Trajao je više od 4 godine i u njega je do kraja stupilo 36 država u kojima je živelo oko 1,5 milijardi ljudi (tri četvrtine ondašnje svetske populacije). Oko 70 miliona ljudi bilo je pod oružjem. Poginulih je bilo između 10 i 21 milion, a ranjenih još više.


Sadržaj
1 Uzroci i povod za početak svetskog sukoba
2 Ratni ciljevi zaraćenih blokova
2.1 Glavni ratni ciljevi Centralnih sila
2.2 Glavni ratni ciljevi sila Antante
3 Ratni akteri
4 Planovi i strategije
5 Najznačajniji frontovi
6 Strateške osobenosti Prvog svetskog rata
7 Najznačajnije bitke
7.1 1914.
7.2 1915.
7.3 1916.
8 Istaknute istorijske ličnosti (monarsi, političari, vojskovođe,...)
8.1 Nemačka
8.2 Rusija
8.3 Austro-Ugarska
8.4 Srbija
8.5 Sjedinjene američke države



Uzroci i povod za početak svetskog sukoba

Povod za Prvi svetski rat bio je Sarajevski atentat. Međutim, uzroci su bili mnogo dublji. Krajem XIX i početkom XX veka postojala su dva velika vojno-politička saveza – Centralne sile i Antanta. Centralne sile – Austro-Ugarska i, pre svega, Nemačka – su težile novoj podeli sveta (pre svega kolonija) zbog čega su došle u sukob sa starim kolonijalnim silama, naročito sa Engleskom i Francuskom. Vremenom, odnosi između blokova su se zaoštrili što je dovelo do tzv. politike hladnog rata, a to je značilo stalnu trku u naoružavanju, česte krize i sporove među suprodtavljenim blokovima, izbijanje brojnih lokalnih ratova, špijunske afere, itd.

Rat je lako mogao početi i pre 1914. jer je postojalo više političkih kriza i lokalnih ratova koje su mogle da posluže kao povod za početak svetskog sukoba – Prva marokanska kriza 1905-6, Druga marokanska kriza 1911, Aneksiona kriza 1908, itd. Do rata tada ipak nije došlo jer vojne pripreme članica Antante nisu bile okončane. Zato su one uspešno odlagale svetski sukob sve do 1914. Nemačka i Austro-Ugarska su nametnule svetu rat 1914. godine, znajući da su u tom trenutku vojnički najspremnije i da će je u roku od nekoliko godina njeni suparnici u snazi oružane sile dostići, možda čak i nadjačati.


Ratni ciljevi zaraćenih blokova

Prvi svetski rat je bio sukob dva imperijalistička bloka (Centralne sile i Antanta). I za jedan i za drugi blok ovo je rat osvajačkog karaktera. Centralne sile su nastojale da kroz ovaj rat izvrše novu podelu sveta, a sile Antante da odbrane stečene pozicije (prvenstveno kolonije) i da ih još više prošire. Za neke manje evropske države, članice Antantinog bloka, ovo je odbrambeni rat, dakle rat pravednog karaktera – za Belgiju, Srbiju, Crnu Goru.


Glavni ratni ciljevi Centralnih sila

Nemačka je planirala da ratom nasilno oduzme kolonije od Francuske, Engleske i Belgije, a od Rusije Poljsku, Ukrajnu, Belorusiju i Pribaltik i tako uspostavi svoju dominaciju u svetu, dok je njena bliska saveznica Austro-Ugarska planirala da porazi Srbiju i nametne svoj dominantan položaj na celom Balkanskom poluostrvu.


Glavni ratni ciljevi sila Antante

Velika Britanija je planirala da ratom oduzme nemačke kolonije u Africi i Aziji i turske posede na Bliskom istoku (Palestinu, Irak i druge). Francuska je težila da učestvuje u podeli nemačkih kolonija u Africi, da povrati svoje pokrajne Alzas i Lorenu (izgubljene u Francusko-Pruskom ratu 1870-1871) i da oduzme bogatu Sarsku oblast od Nemačke. Rusija je planirala da ratom zauzme pokrajne Galiciju i Bukovinu koje su bile u sastavu Austro-Ugarske, da uspostavi svoj dominantan položaj na Balkanu i da oduzme od Turske važne moreuze Bosfor i Dardanele i još neke teritorije na Kavkazu. Japan je planirao da zauzme nemačke dalekoistočne kolonije i uspostavi svoju dominaciju nad celim Dalekim istokom. Italija je planirala da zauzme pokrajnu Tirol koja je bila u sastavu Austro-Ugarske i još neke manje slovenačke i hrvatske teritorije.


Ratni akteri

Sarajevski atentat, izvršen 28. jula 1914, shvaćen je i u Beču i u Berlinu kao dobar povod za otpočinjanje već dugo nameravanog rata. Austro-Ugarska to koristi kao povod za objavu rata Srbiji 28. jula 1914. Na to su Rusija i Francuska otpočele mobilizaciju jer nisu htele da dozvole poremećaj ravnoteže snaga na svoju štetu. Nemačka to koristi kao povod za objavu rata Rusiji – 1. avgusta i Francuskoj 3. avgusta 1914. godine. Turska je zvanično objavila neutralnost, ali je već 2. avgusta 1914. potpisala tajni sporazum sa Centralnim silama i u novembru 1914. započela rat protiv Rusije na Kavkazu. Nemački napad na Belgiju 3. avgusta 1914. iskoristila je Velika Britanija za objavu rata Nemačkoj 4. avgusta 1914.

Najveći rat u dotadašnjoj ljudskoj istoriji je tako mogao da počne, mada niko od njegovih aktera u početku nije to slutio.

Tokom rata i Centralne sile i sile Antante su nastojali da za sebe pridobiju što više saveznika, obećavajući im delove teritorija država uglavnom iz suprotnog tabora tajim ugovorima kao nagrada za učešće u ratu. Tako su Antantinom bloku pristupili Japan 23. avgusta 1914. – japanska vojska ubrzo potom zauzima sve nemačke dalekoistočne kolonije na Pacifiku i u Kini, Italija 26. jula 1915. –posle potpisivanja tajnog ugovora u Londonu, Rumunija 28. avgusta 1916. – jer su joj Saveznici obećali Erdelj, Bukovinu i Banat. Antanti su pristupili i SAD 6. aprila 1917. – posle nemačke objave neograničenog podmorničkog rata, Grčka juna 1917, Kina 14. avgusta 1917, latino-američke države Brazil, Bolivija, Peru, Urugvaj, Kuba i mnoge druge. Bloku Centralnih sila priključila se, pored Turske, i Bugarska 11. oktobra 1915. – pošto joj je nemački blok obećao Makedoniju i istočne delove Srbije.


Planovi i strategije

Nemci su, prema ranije stvorenom planu, tzv. Šlifenov plan (nazvan po svom tvorcu nemačkom generalu-feldmaršalu Alfredu fon Šlifenu, koji je kasnije nešto izmenio general Helmut fon Moltke Mlađi) planirali rat na dva fronta. Plan je predviđao najpre ofanzivu i jaku koncentraciju nemačkih snaga na Zapadnom frontu (78 divizija), a defanzivu i slabu koncentraciju na Istočnom frontu (9 divizija). Upadom kroz Belgiju i severnu Francusku trebalo je za 6 do 8 nedelja uništiti francusku vojsku, zauzeti Pariz i tako diktirati uslove mira Francuzima. Posle toga sve nemačke snage trebale su u isto tako munjevitom pohodu poraziti Rusiju na istoku i prisiliti je na mir.

Brzom intervencijom ruske vojske 1914. onemogućen je uspeh ovog nemačkog plana i omogućena je pobeda francuske vojske na Marni početkom septembra 1914, čime je srušena nemačka koncepcija i taktika vođenja munjevitog rata i brze i lake pobede.


Najznačajniji frontovi

Tokom rata najznačajniji frontovi (ratišta) bili su: Zapadni – na kojem je nemačka vojska ratovala protiv francuske, britanske i belgijske vojske, od 1917. i američke i Istočni – gde su ratovali nemačka i austro-ugarska vojska protiv Rusa.

Značajni frontovi u Evropi bili su još i: Italijanski – koji je nastao ulaskom Italije u rat 1915. i tu su se Italijani borili protiv austro-ugarske vojske i Balkanski (od 1915. Solunski) – gde je Austro-Ugarska (od 1915. zajedno sa Bugarskom) ratovala protiv Srbije i njenih saveznika.

Sa ulaskom Turske u rat nastali su i Kavkaski front – gde su se Rusi borili protiv Turaka, zatim i frontovi u Mesopotamiji (Irak), Galipolju, Dardanelima, a kasnije i u Palestini i Siriji – tu su zapadni saveznici ratovali protiv Turske.

Borbe su bođene i u Africi, Aziji, na kopnu, kao i na moru.


Strateške osobenosti Prvog svetskog rata

Za Prvi svetski rat, posebno za borbe na Zapadnom frontu, bilo je karakteristično poziciono, rovovsko ratovanje – pozicioni rat je oblik vođenja rata koji nastaje kad nijedna od zaraćenih strana ne može da ostvari strategijsku ofanzivu, usled čega dolazi do zastoja u vođenju manevarskih operacija; frontovi se tada stabilizuju, a borbena dejstva ograničavaju se na lokalna iznurivanja i trošenje neprijateljskih snaga (suprotno pozicionom ratovanju je manevarsko ili pokretno ratovanje, karakteristično za Drugi svetski rat). Tokom čitavog rata na zapadu je ustanovljena linija od Severnog mora do Švajcarske koja se nije bitno pomerala i pored ogromnoih gubitaka na obe zaraćene strane.

Rovovskom ratovanju predhodila je taktika munjevitog rata, sve do nemačkog poraza na Marni kada se front postepeno stabilizuje.

Front je sa obe strane bio utvrđen dubokim rovovima opasanih bodljikavom žicom. Vojnici su, sem kratnih odsustava, sve vreme boravili u skloništima i rovovima, koji su posle kiše bili puni vode i blata.

Bitke na frontovima imale su uglavnom isti tok: počinjale su artiljerijskom pripremom koja je često trajala nekoliko sati, a nekad i nekoliko dana. Granate su svojom razornom moći potpuno menjale prirodnu okolinu. Predeli su ostajali bez drveća, sasvim izrovani kraterima od eksplozija. Posle artiljerijske pripreme u juriš je kretala pešadija, koja je obično bila brzo zaustavljena mitraljeskom vatrom. Za nekoliko stotina metara ili nekoliko kilometara napredovanja ginulo je često na desetine hiljada vojnika.

Rovovi na Istočnom frontu uglavnom nisu bili tako dobro utvrđeni kao na Zapadnom, pa zato za Istočni front nije bilo toliko karakteristično poziciono ratovanje.

Za Prvi svetski rat je karakteristično i stalno usavršavanje i razvijanje novih borbenih sredstava, te je u toku rata prvi put masovno upotrebljeno hemijsko oružje (bojni otrovi) i krajem rata i tenkovi kao potpuno novo borbeno sredstvo!


Najznačajnije bitke


1914.

Srpski oficiri

Istočni front:
Istočno-pruska ofanziva
Bitka kod Tanenberga
Bitka kod Mazurskih jezera (prva)
Varšavsko-ivangorodska operacija
Galicijska operacija
opsada Pšemisla

Zapadni front:
Bitka kod Sent-Kantena
Bitka kod Giza
Bitka na Marni (prva)

Balkanski front:
Cerska bitka
Kolubarska bitka (Bitka na Drini)


1915.

Istočni front:
Karpatska operacija
Bitka kod Bolimuva
Bitka kod Gorlica

Zapadni front:
Bitka kod Ipra

Galipoljski front:
Galipoljsko-dardanelska operacija

Balkanski front:
Treća austrijska ofanziva na Srbiju


1916.
Bitka na Somi


Istaknute istorijske ličnosti (monarsi, političari, vojskovođe,...)


Nemačka

Vilhelm II Hoencolern
Fridrih Ebert
Karl Kaucki
Karl Libkneht
Roza Luksemburg
Paul fon Hindenburg
Erih Ludendorf
August fon Makenzen



Rusija

Nikolaj II Romanov
Vladimir Iljič Lenjin
Lav Trocki
Nikolaj Nikolajevič Romanov
Aleksej Aleksejevič Brusilov
Nikolaj Vladimirovič Ruski



Austro-Ugarska

Franc Jozef II
Franc Ferdinand
Bela Kun
Konrad fon Hecendorf
Oskar Poćorek



Srbija

Pavle Jurišić Šturm
Petar Bojović
Gavrilo Princip
Petar I Karađorđević
Aleksandar Karađorđević
Nikola Pašić
Živojin Mišić
Stepa Stepanović
Radomir Putnik



Sjedinjene američke države

Džon Dž. Peršing
Narednik Jork

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Бог чува Србе.

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 2032
Zastava Pančevo
OS
Windows 7
Browser
Chrome 7.0.503.0
[
И је ли Гавра спречио продор на Исток? Smile

Naravno da nije, ali nije ni cekao da mu narod "preobrate" u nekakve Bosnjake ili proteraju, sto je Benjamin Kalaj cinio svim sredstvima. Valjda znas ko su bili Suckori i kakvu je politiku AU monarhija vodila prema pravoslavnim Srbima.
Da nije bilo Gavre i takvih kao Gavra, jos bi cekali turski ferman o ispunjenju ljudskih prava i sloboda prema Srpskoj manjini u Republici Turskoj.
IP sačuvana
social share
Тврд је камен за онога ко на њему спав'о није,
jа сам рођен на камену зато камен мекан ми је.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Jet set burekdzija


Adapt or die!

Zodijak Libra
Pol Muškarac
Poruke 5620
Zastava Beograd, Voždovac
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.9
mob
SonyEricsson K610i
Citat
Japan 23. avgusta 1914. – japanska vojska ubrzo potom zauzima sve nemačke dalekoistočne kolonije na Pacifiku i u Kini,

U školi sam učio da je Japan ušao u rat tek na kraju (1917-1918)   Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Poznata licnost


Подавите либерале

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 3937
Zastava Србија,Београд,Звездара
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.6.9
mob
SonyEricsson k530i
Citat
Japan 23. avgusta 1914. – japanska vojska ubrzo potom zauzima sve nemačke dalekoistočne kolonije na Pacifiku i u Kini,

U školi sam učio da je Japan ušao u rat tek na kraju (1917-1918)   Smile

Лоше си учио.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Monkey see, monkey do.

Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 25164
OS
Windows XP
Browser
Opera 10.62
mob
Samsung 
Citat
Japan 23. avgusta 1914. – japanska vojska ubrzo potom zauzima sve nemačke dalekoistočne kolonije na Pacifiku i u Kini,

U školi sam učio da je Japan ušao u rat tek na kraju (1917-1918)   Smile

Седи, 1 Smile
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma

Црвене сијају звезде, само једној гаси се сјај...

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 42971
Zastava Краљево
OS
Windows 7
Browser
Chrome 7.0.517.44
po meni prekretnicu u I svetskom ratu napravili su Britanci upotrebom tenka u bici na Somi.
IP sačuvana
social share
Како ти се звао отац? -Хусеин. Његов отац? -Кемал. Чији је Кемал? -Шефкин. Даље? -Шефик Ибров, Ибро Рушидов, Рушид Екрем, Муслија, Адем и Алија! Даље? -Нема даље! -Нема даље, последњи је Алија! Ко је родио Алију? -Одкуд знам, опет неки Хусеин, Кемал! -Није. -Него ко? -Њега су родили Цвјета и Спасоје Југовић. А ако кренеш назад сретаћеш само оваква имена: Вељко, Милош, Душан, Видак, Војак...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Krajnje beznadezan


Ko pre devojci, sam u nju upada

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 11112
Zastava
OS
Linux
Browser
Mozilla Firefox 3.6.12
mob
Samsung Galaxy S10
I Srbi, probojem Solunskog fronta Smiley
IP sačuvana
social share
Isterajte zlo iz žena. Uterajte im dobro!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Moderator
Legenda foruma

Црвене сијају звезде, само једној гаси се сјај...

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 42971
Zastava Краљево
OS
Windows 7
Browser
Chrome 7.0.517.44
da i to, jes da je cena bila velika i nenadoknadiva , ali ipak su to neke od glavnijih prekretnica koje su donele ovakvu Evropu kakva je danas , mislim raspored sila...
IP sačuvana
social share
Како ти се звао отац? -Хусеин. Његов отац? -Кемал. Чији је Кемал? -Шефкин. Даље? -Шефик Ибров, Ибро Рушидов, Рушид Екрем, Муслија, Адем и Алија! Даље? -Нема даље! -Нема даље, последњи је Алија! Ко је родио Алију? -Одкуд знам, опет неки Хусеин, Кемал! -Није. -Него ко? -Њега су родили Цвјета и Спасоје Југовић. А ако кренеш назад сретаћеш само оваква имена: Вељко, Милош, Душан, Видак, Војак...

Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Prijatelj foruma
Jet set burekdzija


još uvek za tobom ludak

Zodijak Pisces
Pol Muškarac
Poruke 7938
Zastava Пало Алто
OS
Windows XP
Browser
Chrome 15.0.874.121
mob
LG g5
Pokrenuta je stranica o prvom svjetskom ratu, ako imate kakvih dokumenata, informacija, pdf knjiga, fotografija javite mi.

Svaka pomoć je dobrodošla.
IP sačuvana
social share
Facebook community manager

Burek filmski magazin No.1
Burek filmski magazin No.2

* - Remember Remember The 5th Of November, The Gunpowder, Treason and Plot.
* - I Know Of No Reason, Why The Gunpowder Treason, Should Ever Be Forgot.
* - Ever tried. Ever failed. No matter. Try again. Fail again. Fail better.
* - Istorija dokazuje da istorija može da dokaže sve.
* - Sky is the limit.
* - Postoje ljudi kojima su potrebni ljudi da im budu potrebni.
* - Ono što volimo da mislimo o sebi i ono što zaista jesmo retko kada imaju išta zajedničkog.




Pogledaj profil Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija


Zodijak Aquarius
Pol Muškarac
Poruke 147
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Chrome 17.0.963.46
po meni prekretnicu u I svetskom ratu napravili su Britanci upotrebom tenka u bici na Somi.

razmisljas Smiley ali nije to uticalo na rat. pogledaj sposobnosti i refernce tenka "MARK" 1 iz bitke na somi i videces da je jako malu ulogu odigrao... tenk je prvi put znacajniju ulogu imao u drugom svetskom ratu (kod nemaca i rusa)
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2  Sve
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 09:43:02
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.099 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.