Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 01:13:24
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Dr. Paul Joseph Goebbels  (Pročitano 7334 puta)
19. Dec 2005, 05:33:10
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Jozef Gebels (Dr. Paul Joseph Goebbels, 29. oktobar, 1897. – 1. maj, 1945.) bio je Ministar propagande u nacističkoj Nemačkoj.

Otac mu je izgradio karijeru knjigovođe u jednoj fabrici fitilja. Bio je iz pobožne porodice i vaspitan je u religioznom duhu, okružen slikama i simbolima katoličanstva. Veri će ostati veran do kraja života, jedino što će promeniti predmet vere. U njegovoj drami „Mihael“ na lazi se rečenica: „Nije toliko bitno u šta verujemo; bitno je da verujemo.“

Čita Dostojevskog i Tolstoja kao opsednut, obožava Van Goga, pobunjenike i novu muziku Paula Hindemita.


Prva velika ljubav Gebelsa potiče iz jevrejske kuće. U Hajdelbergu, gde studira germanistiku, bori se za naklonost čuvenog (i jevrejskog) profesora Fridriha Gundolfa i doktorira kod profesora koji je takođe bio jevrejskog porekla.


Još za vreme studija, dvadesetih godina, Gebels je proučavao klasike tehnike reklamiranja. Od komunista je učio o mobilišućoj moći slogana i hipnotičkom dejstvu parada. A od proizvođača bezalkoholnog napitka iz Atlante, da reklama mora da prožme sve oblasti života, da mora da bude totalna. Što se propagande tiče, Gebels je bio dete Marksa i „Koka-Kole“.


Idol mu je Jevrejin Teodor Volf, glavni urednik liberalnih „Berlinskih dnevnih novina“. Volf je gospodar reči, a Gebels zna da njegov put ka moći vodi preko reči. Šalje članke, konkuriše za mesto urednika, šalje molbe i pritužbe. Nije mu objavljen ni jedan jedini redak.
Dve i po godine Gebels besposliči u roditeljskoj kući, piše drame, pesme, pamflete i sakuplja bes u sebi. „Lutam i lebdim univerzumom“, žali se 1924. godine. „Pesimizmom protiv svega.“

U jesen 1924. godine Gebels saznaje za upražnjeno mesto urednika u „Narodnoj slobodi - Rajnsko-vestfalskom borbenom listu Nacionalsocijalističog slobodarskog pokreta za nacionalnu i socijalnu Veliku Nemačku“. To je bio trećerazredni list jedne vupertalske političke grupice.

Gebels mrzi sistem, mrzi religiju, mrzi buržoaziju, mrzi sve čemu nema pristupa. Ono malo strana svog lista ispunjava zapravo on sam, piše crtice, kratke vesti, jednu kolumnu, „Svetla u prolazu“, u kojoj se sveti za sva odbacivanja koja je doživeo od strane jevrejskog establišmenta.

Počinje da drži govore. Primećuje da ga ljudi slušaju, ne buljeći pri tome u njegovu nogu. Nešto kasnije postaće rukovodilac oblasne komande NSDAP-a za oblast Rajna-Sever i glavni urednik „Nacionalsocijalističkih pisama“. Jedan je od prvih nezaposlenih kojima je Hitler obezbedio platu i hleb. Njih dvojica susrešće se prvi put u leto 1925. godine. U mnogim pitanjima Hitler ima potpuno drugačiji stav od Gebelsa. „Klanjam se pred veličinom, pred političkim genijem“, beleži Gebels u svoj dnevnik. I: „Volim ga.“

Godine 1926, kada Gebels stiže u Berlin. Hitlerova politička grupica sa idejom Velike Nemačke ima tek mali broj članova, partijskog rada gotovo da i nema, čitavi kvartovi su u rukama komunista. Novi rukovodilac oblasne komande divi se borbenom duhu boljševika. Oni predstavljaju suprotnost malograđanskim sitnim dušama. Gebels je 1928. godine u bioskopu gledao „Oktobar“ Sergeja Ejzenštajna. Piše: „Dakle, to je revolucija. Od boljševika mnogo toga može da se nauči, pre svega u propagandi.“ Gebelsu je jasno da radničke mase mogu da se mobilišu samo „ciljano organizovanim aparatom štampe i propagande“.

Gebeles je inače poput Hansa Domiklafa koji se smatra usamljenim herojem nemačke reklame prezirao masu. Bio je to tek „ljudski materijal“. Obojica su čitali Ničea i Gistava le Bona: „U masi se ideje, osećanja, uzbuđenja, religije prenose jednakom virulentnošću kao i mikrobi.“ Želeli su vlast nad masama, u svojim snovima sebe su zamišljali kao genijalne antiburžuje. Možda nije slučajnost da su obojica od detinjstva nailazili na podsmeh zbog svog izgleda.

U knjizi Fridriha Šenemana „Umeće uticaja na Mace u Sjedinjenim Američkim Državama“ koja se pojavila u knjižarama Berlina 1926 g. Gebels je mogao da pročita rečenice poput: „Nije važno da li zaista postoji nepravda, već da se veruje u to“, ili: „Ravnodušnost u pogledu istine zaštitni je znak propagande. Istina je dragocena samo ako ima nekog učinka.“ Moralna osećanja i sentimenti svake vrste služe samo da se „mase okrenu ka određenoj politici i ništa više.“


Ni Hitler ni Gebels ne bi ciničnije opisali bezobličnost mase. Niko nije beskrupuloznije, radikalnije sproveo te principe od Gebelsa. Propaganda je „sredstvo i samim tim mora da se ocenjuje sa stanovišta svrhe“, piše Hitler u šestom poglavlju knjige „Majn kampf“.

U to vreme okupio je tim od 40 ljudi i kupio plavi kombi marke „opel“ koji mu je služio kao govornica - i kao sredstvo za beg kada dođe do tuče. Pošto jeftini partijski leci ne izazivaju nikakvu pažnju u reklamnoj džungli, Gebels počinje da lepi jarkocrvene plakate poput tapeta. Od manično-depresivnog Raskoljnikova iz provincije, Gebels se pretvorio u čoveka u crnom kožnom mantilu. Po zadimljenim i bučnim pivnicama širi mržnju, otrov i prezir, huška, ismeva i gestikuliše, sve dok ne izazove opštu tuču u sali. Govori satima, sve dok ga ne izda glas, taj „mali, crni dr Gebels sa očima fanatika, crnim kao ugalj, i tankim usnama“, stoji u članku u „Fosiše cajtungu“.
Njegov cilj je dospeti u medije. Gebels huška svoje kavgadžije da vređaju jevrejske prolaznike na glavnoj berlinskoj ulici i da ih obaraju udarcima. Novine pišu o tome. I još: „Treba ostati na bojnom polju“, njegova je deviza, nema vremena ni da se povrati dah.
Remek-delo besramnosti Gebels je ostvario u huškačkoj kampanji protiv zamenika šefa policije grada Berlina, Bernharda Vajsa, inače Jevrejina. Dajući mu posprdno ime „Isidor“, Gebels i njegov list obasipali su tog čoveka podsmehom i najbesramnijom porugom. Gebelsov ilustrator, Hans „Mjelnir“ Švajcer, Vajsa iz dana u dan prikazuje kao nosatu rugobu, sve dok i deca na ulici nisu počela da za njim izvikuju „Isidor! Isidor!“

Septembarski izbori 1930. godine predstavljaju prvu nemačku izbornu kampanju u američkom stilu: „Želimo da vodimo izbornu kampanju kakvu one veličine iz parlamentarnih stranaka još nisu videle“, piše Gebels. U poslednja dva dana kampanje Gebels je organizovao 24 velika skupa. Nacisti su u međuvremenu udevetostručili broj svojih poslanika i sa 107 mesta ušli u Rajhstag. Godinu dana nakon toga Gebels se oženio tada tridesetogodišnjom Magdom Kvant, u jednoj crkvi u Meklenburgu. Hitler mu je bio kum na venčanju. Gebels podržava Hitlera u njegovoj nameri da se 1932. godine kandiduje za predsednika, protiv tadašnjeg predsednika Hindenburga. Kao jedna vrsta uvoda u izbornu kampanju, iznajmljena je dvorana Palate sportova. „Prvo se na podijum popeo Gebels, da bi zagrejao masu“, piše „Fosiše cajtung“. „Tada se začuje komanda 'Mirno! i usred iznenadne tišine začuju se sve jači povici 'Hajl! koji dopiru spolja. Kroz špalir 'naroda korača Adolf Hitler.“
Gebels je isprobavao efikasnost plakata i slogana na uzorku publike. Za potrebe drugog izbornog kruga načinio je jedan od najmodernijih izbornih plakata vajmarskog perioda. Plakat prikazuje samo glavu kandidata, isečenu iz pozadine, koja lebdi na crnoj podlozi. Nema partijske oznake, nema sadržinskih objašnjenja, samo jedna reč: Hitler.

Njegov novi, totalni pojam propagande pretvorio je političku grupicu sa velikonemačkim idejama u pokret, a par kafanskih filozofa okupilo u najbolje organizovanu masovnu partiju Vajmarske Republike. „Šta bi bio naš pokret bez propagande?“, zapitao se Gebels nakon preuzimanja vlasti. Gebels je umeće političke propagande doveo do nestvarne perfekcije. Od tada je svaki oblik političkog uticaja sumnjiv.

Tehniku montaže Gebels je preuzeo od Džona Hartfilda, a oblik slova od avangardnog pokreta Bauhaus iz Desaua. Gebels neprestano ispituje i menja svoju poziciju i u skladu c tim menja i svoje aktivnosti. Mace mogu da se pokrenu jedino „grandioznim sredstvima“, neprestano ponavlja svojim ljudima. Princip koji će kasnije razviti Beneton: O reklami mora da se govori i pre samog proizvoda.


Uoči novih izbora za raspušteni parlament, 4. marta 1933. godine, Hitler namerava da govori u Kenigsbergu. Gebels od tog govora pravi multimedijalni spektakl, generalnu probu za partijski kongres u Nirnbergu. Na svim okolnim brdima i planinama gore „vatre slobode“, organizuju se bakljade SA odreda, naručuju puna kola zastava sa kukastim krstom, a sve to uz „plavokosu decu, istočnopruske devojčice“ sa cvećem za firera. Nakon govora Gebels pušta „Holandsku molitvu zahvalnosti“. To je istinski arhaični spektakl, precizno insceniran i realizovan najmodernijim sredstvima. Te noći posvuda se čuje Hitlerov glas, po kućama, gostionicama, na ulicama i trgovima. Propaganda je ovim postala totalna. Niko više nije u stanju da joj se odupre.


Prvobitno je Gebels predlagao Hitleru da se njegovo novo radno mesto nazove „Ministarstvo Rajha za kulturu i narodnu prosvetu“. Pošto je Hitler insistirao na terminu „propaganda“, Gebels je i to odbijanje preokrenuo u svoju korist. Prema njemu, propaganda je nepravedno „prezrena i često pogrešno tumačena reč“. Na kraju krajeva, kaže Gebels, propagator je umetnik u okviru državne politike, čiji je zadatak „da razume tajne zaokrete narodne duše na ovu ili onu stranu“. Mace mo-raju, kako on objašnjava 1933. godine, da se „obrađuju sve dok nam ne podlegnu“.
U tu svrhu mu je neophodan radio. Na gradske trgove postavio je 6 000 „zvučnih stubova Rajha“. Radio je „u samoj svojoj suštini autoritaran“, jer je sveprisutan i centralizovan. Radio će omogućiti totalni pristup narodu, dok ga jednog dana ne zameni televizija: „Radi se o mesecima“, izjavljuje Gebels c nadom prilikom posete izložbi radija u Berlinu 1933. godine.

Godine 1936. strasno se zaljubljuje u češku glumicu Lidu Barovu. Posledica je kombinacija bračne krize i političke paralize. Prvi put Gebels ne sluša samo i jedino firera. Spreman je da se odrekne funkcije ministra. Ali, Hitler naređuje da se brak održi u interesu države. Gebels se u suzama oprašta od svoje ljubavnice. Da bi dokazao svoju pouzdanost, organizuje antijevrejsku noć u novembru.


Ali, izgubio je dosta od svog uticaja. Njegovo vreme i vreme propagande vratiće se tek kada izbije rat. Godine 1939. našao se pred zadatkom da 80 miliona Nemaca ubedi da krenu u rat koji ne žele. Zadužen je i za osnivanje otadžbinskog fronta. Zadatak mu je i da se stara o tome da ljudi bez roptanja prihvate nestašice i izdrže bombardovanja. On mora da ih ubedi da stanu pred puške, da gladuju, ubijaju i mrze.


U zimu 1938/39. Gebels i Vilhelm Kajtel potpisuju sporazum u kojem stoji: „Propagandni rat se priznaje kao bitno sredstvo u vođenju rata, istog ranga kao i rat oružjem.“
Na temelju ovakvog skrininga on uočava kako njegova kampanja protiv „britanskih plutokrata“ polako pronalazi put do svesti naroda, te je pojačava. U februaru 1940. godine šef berlinskog dopisništva AP, Luj P. Lohner, beleži: „Ni jedan objektivan, distanciran posmatrač ne može da porekne da propaganda ima efekta. Muškarci i žene, koji još u oktobru i novembru nisu bili sigurni gde leže uzroci rata i šta su njegovi ciljevi, danas se služe identičnim frazama.“


Antijevrejska propaganda imala je na samom početku vladavine nacističkog režima manje uspeha. Mnogi Nemci smatrali su histeričnu propagandu mržnje preteranom i odbojnom. Ali, niko se nije javno pobunio protiv Gebelsovih laži. Kada su prve gradske četvrti ostale u ruševinama, propaganda je pojačana: Za sve je kriva međunarodna zavera Jevreja i boljševika i njihova mržnja prema herojskom nemačkom narodu.


Za sve vreme rata Gebels se pridržava svog pravila: propaganda svu krivicu mora da svali na jednog žrtvenog jarca. C početkom britanskih bombardovanja Nemačke Gebels izdaje naređenje da se u javnost izlazi sa tačnim brojem žrtava. Falsifikovanje istine, smatra Gebels, dovelo bi do podrivanja poverenja u zvanična saopštenja. A onda bi i vesti o pobedama Vermahta izgubile na ubedljivosti. To ga nije sprečilo da kasnije, nakon preokreta u ratnim dejstvima, sa oduševljenjem govori o „pesničkoj istini“: o razvoju situacije kakav bi mogao da se desi, o događajima kako je trebalo da se odigraju. Zaposlio je četiri svoja rukovodioca odeljenja da izmišljaju lažne vesti. Mnoge vesti o nemačkim „akcijama Vukodlak“ u oslobođenim oblastima izmislio je upravo Gebels. Ima ljudi koji i dan-danas u njih veruju.


Osamnaestog februara 1943. godine u Palati sportova strasno poziva na totalni rat, jer je to i najkraći rat. Gebels će postati glasnogovornik totalnog rata. Prekidan posmrtnim marševima, čitaće izveštaje o gubicima, fantazirati o sumraku bogova i pozivati Nemce na još veće napore u ratu. On ne prestaje da govori i kada bombe počnu da padaju na nemačke gradove, a Hitler više ni ne izlazi za govornicu. Nakon propalog atentata na Hitlera 20. jula 1944. godine proglašava se „opunomoćenikom Rajha za pitanja totalnog rata“. Gebels sada ima neograničenu vlast nad svim oblastima života. Uvodi šezdesetočasovnu radnu nedelju i radnu obavezu za žene, zatvara po-zorišta, akademije, zabranjuje prijeme, svečanosti i godišnje odmore.


Naložio je svojim saradnicima da načine spisak „sugestivnih naziva za nova oružja“. U sve jezivijim izveštajima on uzdiže moć uništenja koju ima ovo oružje, plućna torpeda, hladne bombe, zraci smrti.. Pokopani pod ruševinama, Nemci i dalje odbijaju da prihvate poraz, uhvaćeni u mrežu vere i Gebelsovih govora.
Poslednja propagandna akcija Jozefa Gebelsa sastojala se u tome da 27. marta zaspe Berlin lecima kojima se požuruje general Venk u trenutku kada se on već nalazi pred kapijama Berlina. Ti leci su je-dino imali za cilj da kod stanovnika Berlina probude nadu i borbeni duh. Od svojih saradnika oprostio se rečima: „Zašto ste radili za nas, gospodo? Sad će vam zbog toga prerezati vratove!“


Prvog maja Magda Gebels je otrovala svoju decu. Oko 20 časova i 30 minuta 1. maja 1945. godine Gebels i njegova žena izvršili su samoubistvo. Za njima su ostala ugljenisana tela žene i muškarca koji drži nagorelu levu ruku ispruženu ka nebu, a ispod bunkera šestoro mrtve dece u belim spavaćicama.

„Propaganda u Gebelsovom stilu“, danas

Gebels deluje blizak savremenom dobu jer je svojevremeno bio moderan u pogledu sredstava kojima se koristio. Temelj Gebelsove totalne propagande bila je želja za uništenjem drugoga. Njeno jezgro nije bila želja za ubeđivanjem, već želja za ubijanjem. Gebelsova propaganda predstavljala je posebno iskustvo u pogledu snage reči i medija. „Propaganda u Gebelsovom stilu“, kaže Hajner Gajsler danas, „znači personalizaciju sukoba sa ciljem da se psihički i fizički uništi dotična osoba.“

Sve ono čime se danas vode i dobijaju ratovi, čime se osvajaju liste bestselera, čime se dobijaju unapred izgubljeni izbori i minutaža u udarnom vremenu na TV-u, sve je to nastalo negde između dva rata, između Atlante, Moskve i Hedemanštrase u berlinskom kvartu Krojcberg, gde se nalazila Gebelsova kancelarija.

Citati o Gebelsu

„Jozef Gebels“, kaže Luc Hahtmajster, „simbol je specifične modernosti nacionalsocijalizma. Njegov životopis predstavlja sponu između totalitarne i mitske koncepcije Trećeg rajha i promišljanja iz oblasti političke komunikacije koja deluju apsolutno aktuelno.“

Gebels je bio huškač i marketinški profesionalac, apsolutno moderan i istovremeno krajnje brutalan. Samo njegovo ime postalo je zaštitni znak. „Gebels“ je sinonim za apsolutni rat i propagandni stil uperen na uništenje protivnika. Čim je došao na vlast, Gebelsova ambicija se otrgla kontroli. Hteo je totalnost. Propaganda mu je postala pedagoški projekat, sredstvo da se ceo narod okrene nacionalsocijalizmu, kasnija ratu, a konačno i samožrtvovanju. Propaganda ovog čoveka bila je onaj „Rat koji je Hitler dobio“, kako glasi naslov knjige američkog istoričara Roberta Hercštajna.

Literatura
Špigl: Brend Hitler (prevod sa nemačkog Danka Stojaković) - Izvor: Wikipedia

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

Goebbels.jpg
(20.05 KB, 372x400)
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
E bio je vic i Nemackoj za njihovo vreme: kako izgleda savrsen arijevac? Visok kao Hitler, plav kao Gebels i atletski gradjen kao Gering.
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Helga Susan Gebels (rođena 1. septembra 1932.) bila je najstarije dete Jozefa i Magde Gebels, kao i miljenica Adolfa Hitlera.

Helga je imala 12 godina u trenutku smrti. Na osnovu modrica nađenih na njenom telu izveden je zaključak da je ona odbila da uzme morfijum i da joj je on nasilno unešen u telo.

U istorijsko-fantastična knjiga Karnau Tejps švajcarskog autora Marsela Bejera je ispričana iz ugla Helge i nepostojećeg Hermana Karnaua.
Hildegard Traudel Gebels rođena je 13. aprila 1934. U filmu Untergang iz 2004. godine glumi je Šarlota Stojber. Hildegard (čiji je nadimak bio Hilde) je imala 11 godina u trenutku smrti.
Helmut Kristian Gebels rođen 2. oktobra 1935.

Kada je Hitler izvršio samoubistvo pucnjem u glabu, Helmut je uzviknuo: "To je bio direktan pogodak", smatrajući da je u pitanju zvuk koji dolazi iz borbe u okolini Firerovog bunkera.

U septembru 1945. pojavile su se tvrdnje da je Helmutov otac bio Adolf Hitler. Helmut je imao 9 godina u trenutku smrti.
Holdine Katrin Gebels je rođena 1. maja 1938. godine. Holdine je peto dete Jozefa i Magde Gebels. Istoričar Dejvid Irving smatra da je Holdinin otac možda bio Adolf Hitler. Holdine i njena porodica su umrli na njen sedmi rođendan.
Hedrun Elizabet Gebels (rođena 20. oktobra 1940.) bila je najmlađe dete Jozefa i Magde Gebels. Hedrun (čiji je nadimak bio Heide) imala je četiri godine u trenutku smrti.
Hedviga Johana Gebels rođena je 19. februara 1937. Hedviga (čiji je nadimak bio Heda) imala je 8 godina u trenutku smrti.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Govor zapamćen kao "Sportpalast", održan u Sportpalast sportskoj areni u Berlinu 18. februara 1943. pred ogromnom publikom je jedan od najpoznatijih govora iz Drugog Svetskog rata.

Februara 1943. Nemačka se našla u lošem položaju, s obzirom da je izgubila nekoliko važnih bitaka i da je njena vojna akcija na istoku polako propadala. Adolf Hitler je naredio opštu mobilizaciju. Drugog februara 100.000. restorana i noćnih klubova je zatvoreno da bi Nemci mogli da se posvete ratu u većoj meri. To je dovelo do Gebelsovog govora, u kome je pričao o "neserećnom razvoju situacije proteklih u par nedelja", koji su slušali milioni Nemaca, kako uživo tako i preko radija.

Gebels je pokušao da motiviše Nemce da nastave sa borbom navodeći tri osnovna argumenta:

1. U slučaju da Nemačka vojska ne slomi opasnost sa istoka, Rajh će pati u ruke Boljševicima, a i cela evropa za njim;

2. Nemačka vojska, Nemački narod i njihovi saveznici imaju snage da spasu Evropu ove pretnje;

3. Mora se delati brzo i odlučno, u suprotnom će biti prekasno.

Gebels je zaključio da je "Dve hiljade godina Zapadne istorije u opasnosti" i za Nemačke neuspehe okrivio Jevreje. Gebels je Sovjetsku mobilizaciju nazvao "đavolskom" i objasnio "da se Boljševička opasnost može savladati jedino jednakim, iako ne identičnim metodama Totalnog rata". Zatim je istakao da su te mere samo privremene.
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 01:13:24
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.082 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.