PREDNOSTI DOJENJA od A do Ž


A  smanjeni rizik od pojave alergija
B  osjećaj bliskosti; brzo dostupno; dokazano  manje bolesti za dijete; besplatno
C  cjelovita prehrana
Č  čisto; čuva okoliš
D  druženje s mamom; dostupno u svakom trenutku
E  ekonomično
F  fino
G  gotovo bez pripreme; gasi glad i žeđ
H  hranjivo
I  jača imunitet; izvrsno; pridonosi razvoju inteligencije
J  jednostavno primjenjivo
K  komunikacija s mamom; kolostrum - prvo mlijeko; kontakt kože na kožu
L  lijepo upakirano; laksativnih svojstava; prisustvo korisne lactobacillus bifidus bakterije
LJ  iskaz čiste ljubavi
M  miris dojene bebe; odgođene menstruacije; mamma lat.=dojka
N  najbolji izbor; olakšana noćna buđenja; nestanak struje ne znači da beba ostaje bez toplog obroka
NJ  nježnost
O  oksitocin - hormon ljubavi; odmor za mamu; "oko-ruka" koordinacija;
P  prirodna hrana; jednostavnija putovanja; potiče povezanost
R  radost; najbolje za rast i razvoj; smanjeni rizici raznih bolesti za mamu i bebu
S  sreća; uvijek svježe i sterilno; sigurno 
Š  štiti dijete od bolesti; štiti mamu od raka dojke i jajnika
T  obrok uvijek na idealnoj temperaturi; toplina mame; taurin za razvoj mozga i mrežnice oka
U  utjeha; velika ušteda za kućni budžet; rjeđe pojave upale uha
V  voda, vitamini i minerali u najboljem omjeru za bebu; vjera u prirodno
Z  najbolje za zdravlje bebe i mame;
Ž  smanjeni rizik za pojavu žutice


Dojenje - dobitak za mamu

Drage mame, sadašnje i buduće, vjerojatno ste dosad čule ponešto o tome kako je dojenje dobro za Vašu bebu. Saznali ste da je dojenje najzdravija hrana potpuno prilagođena vašoj bebi. Znate i da dojenjem štitite bebu od alergija i respiratornih infekcija. Oboružani tim saznanjima, vjerojatno ste odlučili pokušati dojiti i pružiti svom djetetu najbolji mogući početak. Nadamo se da ćete u našim tekstovima pronaći odgovore na pitanja koja Vas muče, i razriješiti mnoge nedoumice u vezi s dojenjem.

No, znate li da dojenje nije dobro samo za bebu, već jednako tako i za Vas?

Dojenje je prirodna prehrana, i generacije majki su tisućama godina dojile svoju djecu. Zadnjih godina mnogobrojna znanstvena istraživanja ukazala su na koristi koje majke, kao i njihove bebe, dobivaju dojenjem. Neke od tih prednosti uočit ćete već u počecima dojenja. No dojenje je i dugoročno ulaganje u vlastito zdravlje. Dojenje značajno smanjuje faktore rizika kod najozbiljnijih bolesti žena: karcinoma dojke i ženskih spolnih organa, te srčanih bolesti.

Dojenjem koje traje 6-24 mjeseca smanjujete rizik od raka dojke za 11-25%. Znanstvenici objašnjavaju ovaj fenomen supresijom ovulacije kod dojilja, ali i lokalnim učinkom koji je povezan s time da dojka obavlja svoju normalnu fiziološku funkciju.
Dojenje također smanjuje i rizik od raka jajnika i maternice, vjerojatno stoga što tijekom perioda dojenja ne dolazi do ovulacije i izlaganja visokim razinama hormona estrogena.
Možda vas zabrinjava činjenica da se radikalne dijete ne preporučuju dok dojite, a čini vam se da vam je sva stara odjeća pretijesna. No proizvodnja mlijeka je aktivni metabolički proces, i na taj proces Vaše tijelo troši 200-500 kalorija dnevno. Da bi potrošili tu energiju baveći se sportom, trebali biste 30 puta preplivati bazen ili svakodnevno sat vremena voziti bicikl (naravno, smijete plivati ili voziti bicikl i dok dojite, ako Vas to veseli).
Majke koje su za vrijeme trudnoće imale gestacijski dijabetes imati će nižu razinu šećera u krvi ukoliko doje. Dojenjem se također smanjuje rizika od razvoja dijabetesa kod žena kod kojih je taj rizik inače povećan. Žene koje su već prije trudnoće bolovale od dijabetesa tipa I često tijekom dojenja trebaju uzimate manju količinu inzulina od majki koje ne doje. Dojilje također imaju visoku razinu korisnog HDL kolesterola, odnosno kolesterola visoke gustoće. Svi ovi čimbenici, optimalan gubitak težine, poboljšana kontrola šećera u krvi, kao i dobar profil kolesterola, smanjuju rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava.
Važan element u proizvodnji mlijeka je kalcij, kojeg žene gube prilikom laktacije. Zbog toga su mnogi stručnjaci donedavno smatrali da dojilje imaju povećan rizik od osteoporoze. Novija ispitivanja pokazuju da se gustoća kostiju nakon završetka dojenja vraća na prijašnju razinu. Dugoročno, ukoliko tijekom perioda dojenja jedete raznovrsnu hranu i uzimate dovoljno kalcija, laktacija smanjuje rizik od osteoporoze, jer je u novijim studijama uočeno da žene koje nisu dojile imaju nakon menopauze veći rizik od frakture kuka.
Naravno, prednosti dojenja nećete osjetiti samo u budućnosti, već i sad dok dojenje traje.

Kada dojite Vašu novorođenu bebicu, možda ćete osjetiti stezanje maternice, što će Vam možda biti i neugodno. No to stezanje je korisno za Vas. Dok dojite, Vaše tijelo izlučuje hormon oksitocin, koji otpušta mlijeko iz mliječnih kanalića, ali i izaziva kontrakcije maternice. Na taj se način maternica steže, a stezanje pomaže da nakon poroda izgubite manje krvi, a maternica se brže vrati na svoju prijašnju veličinu.
Ukoliko dojite često, svaki put kada Vaša beba to zatraži, velika je vjerojatnost (preko 98 %) da ćete odgoditi ponovnu pojavu ovulacije i menstruacije. Količina željeza koja se izlučuje u majčinom mlijeku mnogo je manja od količine koju žena izgubi prilikom menstruacijskog krvarenja. Zbog toga dojenje štiti majku i od anemije koja je posljedica nedostatka željeza.
Dojenje je financijski dobitak za vašu obitelj – ne trebate kupovati bočice niti dudice, sterilizatore ni skupo adaptirano mlijeko: kada je Vaša beba gladna, žedna ili željna maženja, jednostavno joj ponudite dojku. Najbolja, najzdravija i besplatna hrana već je tu, prave temperature, u odgovarajućoj količine i najljepšoj ekološkoj ambalaži. Jednostavna računica pokazuje da dojenjem tjedno uštedite oko 8 sati pripremanja bočica, pranja i sterilizacije.
Možda će početak dojenja biti težak, a možda ćete prvih dana zabrinuto misliti kako ništa ne radite po cijele dane osim što dojite svoje novorođenče, koje kao da cijeli dan samo traži Vašu dojku. Normalno je da bebe «nemaju reda», normalno je da traže dojku jako često, zbog gladi, zbog žeđi ili utjehe, posebno u prvih mjeseci ili dva dana. No na taj način se beba brine za Vas. Prvih šest tjedana bebinog života, Vi prolazite kroz period babinja, u kojem se Vaše tijelo oporavlja od poroda. Dok dojite svoju bebu, i sami se odmarate.
Kad dojenje krene, primijetit ćete kako Vas sam čin dojenja smiruje i opušta: Vaše tijelo prilikom dojenja proizvodi hormon prolaktin koji uzrokuje opuštanje. Osim toga, svakodnevno promatrate Vašu bebu koja naočigled raste i buja, a za sve to je zaslužno Vaše mlijeko. To Vas s pravom čini ponosnom i jača Vaše samopouzdanje.
Svakodnevno privijate svoju bebu uz sebe, stavljajući je na prsa. Vi osjećate neodoljivi miris bebine kože, Vaša beba se mazi uz Vas i osjeća Vaše disanje i otkucaje srca – poznati, prijateljski zvuk koji je slušala dugih devet mjeseci. To je tako jednostavan i prekrasan način da se međusobno zbližite i upoznate!
Uživajte u dojenju, velikom dobitku za bebu i za Vas!

Alergije i dojenje



Vjerojatno ste mnogo puta čuli da je jedna od važnih dobrobiti dojenja smanjeni rizik obolijevanja od alergija. Koji su najveći alergeni, kada i kako alergije nastaju i kako zapravo dojenje pomaže u zaštiti od alergija, možete saznati u nastavku ovog teksta.

Jeste li znali da su danas alergije učestalije nego ikad prije: čak jedno od petero djece ima neku alergiju do 20-te godine života. U zadnjih 20 godina, pojavljivanje alergija se udeseterostručilo!

Dojenje štiti od alergija na dva načina. Prvi - isključivo dojena djeca su, u prvim mjesecima života, manje izložena potencijalnim alergenima već time što se hrane samo i isključivo majčinim mlijekom. Što dijete ranije jede određenu hranu, to je veća vjerojatnost da će biti alergično baš na tu namirnicu. Vrijedi i obrnuto, što je kasnije i manje izloženo drugoj hrani osim majčinog mlijeka, manja je i vjerojatnost obolijevanja od alergija.

Drugi razlog zbog kojeg isključivo dojenja djeca manje obolijevaju od alergija je vezan za imunološki sustav djeteta koji je kod rođenja nezreo i dijete ovisi o zaštiti koju dobiva preko majčinog mlijeka. Osim toga i probavni je sustav djeteta nespreman za drugu hranu. Putem majčinog mlijeka dijete dobiva kolostrum, prvo mlijeko, takozvanu "imunološku bombu", bogato antitijelima, uključujući i imunoglobulin A (IgA) koji stvara zaštitni sloj u crijevima, štiteći tako dijete od potencijalnih alergena. U dobi od 6 mjeseci, djetetov imunološki sustav je spreman sam proizvoditi IgA.



KAKO NASTAJU ALERGIJE?

Naš se imunološki, obrambeni sustav, bori protiv neželjenih tvari stvaranjem protutijela.

Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne tvari prepozna kao «napadača» - alergen. Protutijela uključena u alergijska zbivanja najviše su "imunoglobulini E" (IgE). IgE protutijela vežu se na prihvatne molekule (receptore), posebne obrambene stanice "mastocite", koje sadrže vrećice tvari zvane histamin. Kad se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu. To uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i pojavu simptoma.

Alergija se stoga može smatrati neodgovarajućim ili izmijenjenim obrambenim odgovorom na tvari iz okoliša. To znači da su alergeni tvari koje će samo u manjem broju alergijama sklonih osoba, imunološki sustav prepoznati kao strane i štetne.

Reakcije na hranu mogu biti različite, a najčešće su:

Reakcije probavnog sustava: povraćanje, mučnina, proljev (kod dojenje djece, stolice su vodenastije i češće) grčevi, zatvori, slabo napredovanje
Kožne reakcije (ekcem, dermatitis, osip, crvenilo guze, svrbež, urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis, jako bljedilo kože)
Oralni alergijski sindrom, odnosno osjećaj pečenja ili svrbeža jezika, otok jezika, usnica, nepca ili ždrijela.
Reakcije dišnog sustava (kihanje, kašljanje, curenje nosa, svrbež i crvenilo vrška  nosa, smanjenje ili čak nestanak njuha….)
Reakcije na očima: crvenilo, natečeni kapci, suzenje očiju
Reakcije na centralnom živčanom sustavu: razdražljivost, pospanost, nemir


NAJČEŠĆI ALERGENI

Iako se lista namirnica koje izazivaju alergiju razlikuje od kulture do kulture, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi su na vrhu liste. Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko, prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Prehrana majčinim mlijekom stoga je najbolji način izbjegavanja pojave alergija na kravlje mlijeko. No, bitno je napomenuti da, ukoliko je beba alergična na kravlje mlijeko, a majka pije mlijeko i/ili uzima mliječne proizvode, čak i male količine, bjelančevine kravljeg mlijeka koje se nalaze u majčinom mlijeku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. Stoga se u takvim slučajevima preporučuje izbjegavanje konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda, što pobija ukorijenjeni mit kako "mlijeko stvara mlijeko"; važno je piti dovoljno tekućine i dojiti na zahtjev.

Osim mlijeka, namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su jaja, ribe, rakovi i školjke, svinjetina, žitarice, soja, rajčice, crveni luk, kupus, citrusno voće i sokovi, jagode, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i čokolada.

Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Česta je pojava na farmama da se životinjama u prehranu dodaju antibiotici koji kasnije, pri konzumaciji takve hrane, kod osjetljivih osoba mogu izazvati alergije.

Važno je istaknuti da majčina prehrana treba biti raznolika i ne treba se suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok ne primijeti da određene namirnice izazivaju alergije, tek tada je preporučljivo izbjegavati takvu hranu.



DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Za alergije nema lijeka. Najlakši i najjeftiniji način je izbjegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminacijska dijeta. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je upravo eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica. Otkrivanje koja hrana izaziva alergiju težak je, ali isplativ proces. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Pri tome je bitno napomenuti da neke bebe reagiraju već nakon nekoliko minuta, no općenito se simptomi pojavljuju nakon 4-24 sata. Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5-7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. No da se potpuno uklone tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tijela majke i bebe treba i do 2 tjedna.

Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima te određivanjem razine specifičnih IgE protutijela u krvi bolesnika. Najvažniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema određenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogući nastanak alergijskih simptoma.

Druge opcije liječenja alergija uključuju lijekove i imunoterapije, a spomenuti alergijski testovi dragocjena su pomoć u otkrivanju uzročnika preosjetljivosti.

Ukoliko u obitelji postoji sklonost prema alergijama, bilo kod roditelja ili kod starije djece, majke žele pomoći budućem djetetu unaprijed. Istraživanja su pokazala da, ukoliko majka tokom trudnoće i dojenja izbjegava hranu koja je kod članova njene obitelji izazivala alergije, vjerojatnost da dijete dobije alergiju na tu hranu se smanjuje. Pri tome je važno napomenuti da trudnica koja izbjegava mliječne proizvode i mlijeko tokom trudnoće mora uzimati kalcij iz drugih izvora

Na kraju, vjerujemo da su Vas navedeni podaci učvrstili u namjeri da dojite svoje dijete, a ukoliko već dojite, s punim pravom možete biti ponosni što svojem djetetu pružate najbolje.

Suzbijanje pretilosti u ranoj fazi

U nekim je zemljama pretilost najčešći prehrambeni poremećaj u djece. To predstavlja važan faktor rizika za bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi. Prevencija pretilosti postaje perspektiva javnog zdravstva i ima veliku važnost jer intervencije smanjivanja tjelesne težine kod pretile djece nisu samo skupe, nego i rijetko uspješne. Dok su kratkoročne dobrobiti dojenja jako dobro utvrđene, u novije su vrijeme dokumentirane i moguće dugoročne dobrobiti, iznad dobi od dvije godine.

Postoji nepobitan dokaz koji navodi kako dojenje smanjuje rizik od pretilosti u djece. To je posebice relevantno u kontekstu rapidnog povećanja pretilosti u djece i odraslih. Korisni učinci dojenja na kasnije faktore rizika od bolesti srca i krvnih zila, uključujući krvni tlak i profil lipida plazme, također su iznimno značajni. Novije je istraživanje, ustvari, donijelo važne informacije u pogledu prevencije pretilosti u djece i odraslih. To bi saznanje moglo biti preneseno na aktivnosti u prevenciji pretilosti kao dugoročno rješenje u zajednicama koje ulažu napore u pronalazak rješenja.

U ovom sažetku nudimo informacije o ulozi dojenja u suzbijanju pretilosti u ranoj fazi. Produljeno dojenje ima zaštitni učinak na kasniju pojavu pretilosti. Postoje prilično dosljedni rezultati novijih istraživanja koji povezuju prehranu dojenčadi s rizikom pojave pretilosti u djetinjstvu.

Čak i ako dojenje štiti samo od pretilosti u doba djetinjstva i adolescencije, to bi bilo značajno u kontekstu  bolesti vezanih uz pretilost, poput dijabetesa tip II. Trebali bismo usmjeriti svoje ideje na intervencije u periodu ranog djetinjstva, a dojenje bi trebalo biti prvo na listi intervencija. Izbjegavanje će umjetne hrane u dojenačkoj dobi biti presudno za takva nastojanja.

Na koji način dojenje doprinosi prevenciji pretilosti

Postoji pretpostavka da je zaštitni učinak dojenja na pretilost povezan s unošenjem manje količine hranjivih tvari i sporijem prirastu težine kod dojene djece u ranom periodu života. Upravoje to predmet ispitivanja u nekim zajednicama.

Treba razmotriti nekoliko činitelja:

Majčino mlijeko je fiziološka norma za normalan rast i razvoj dojenčeta. Svi sisavci proizvode mlijeko i svako mlijeko ima poseban sastav prilagođen potrebama baš te vrste sisavaca. Ljudi rastu do određene mjere i razvijaju se na određene načine. Upotreba mliječne formule za dojenčad još je u svojoj ranoj fazi – dvije možda tri generacije? Još uvijek dolazimo do saznanja o učincima dugororočne upotrebe koje ova radikalna promjena u prehrani dojenčadi ima na našu populaciju.
Poremećaji metabolizma u dojenačkoj dobi –  Smatra se da pretjeran unos kalorija u dojenačkoj dobi može voditi porastu broja masnih stanica u organizmu dojenčeta. Tako u budućnosti višak masnoća može biti pohranjen u većem broju stanica, nego što inače jest.
Majčino mlijeko je živa tekućina, nezamjenjiva, potpunog djelovanja i okusa, sa suptilnim razlikama u kompoziciji pri svakom novom hranjenju.
Programiranje fiziologije leptina – Nedavno otkriven protein u ljudskom mlijeku, leptin, služi za regulaciju potrošnje energije i može djelovati kao kontraregulatorni hormon na inzulin. Također, može djelovati kao kružni faktor zasićenosti. Količina mlijeka koju beba popije nije odredjena od strane roditelja ili skrbnika koji želi da beba “popije sve do kraja” ili pojede pun tanjur. Leptin i bebine reakcije na popijeno mlijeko funkcioniraju na način da beba popije onoliko koliko joj treba.
Dojenje je prilagodljiv proces – Konzumiranje se hrane kod beba mijenja prema njihovim individualnim potrebama te se majčine zalihe automatski prilagodjavaju tim potrebama, kada se bebu hrani na njezin zahtjev. Dojene se bebe lakše prilagodjavaju i dohrani. Majke dojenih beba imaju opušteniji odnos prema prehrani svog djeteta čvrstom hranom i stoga njihova djeca jedu raznovrsniju hranu te su viša i mršavija od djece hranjene mliječnom formulom.
Kratak pregled nekih znanstvenih dokaza

Liese AD et al. Povezanost prekomjerne težine i dojenja kod 9 i 10- godišnjaka u
Njemačkoj INT J OBESITY 2001; 25(11): 1644-50. 1995-96. istraživanje provedeno na 2106 9 i 10-godisnjaka u Njemačkoj pokazalo je “izrazito nisku učestalost prekomjerne težine kod dojene djece u odnosu na djecu koja nisu bila dojena, u Dresdenu i Munchenu”. Istraživači su, također, istakli kako “produljeno dojenje i duže trajanje isključivog dojenja ima značajnu povezanost sa smanjenjem učestalosti prekomjerne težine”.

Gillman NW et al. Rizik od prekomjerne težine medju adolescentima koji su bili dojeni. JAMA 2001; 285: 2461-67. U Sjedinjenim je Američkim Državama istraživanje provedeno 1996-97. na 15341 9-14-godišnjaka, pokazalo da je“dojenčad koja je bila hranjena isključivo majčinim mlijekom u prvih 6 mjeseci života imala manju incidenciju (oko 22%) prekomjerne težine 9-14 godina kasnije. Autori su zaključili da što duže dojenje traje, to je zaštita od pretilosti jača.
Kries R von et al. Dojenje i pretilost: presječno istraživanje. ADV EXP MED BIOL 2000; 478:29-39. U Njemačkoj su autori u istraživanje uključili 9206 bavarske djece, koja su krenula u školu 1997. te otkrili kako je učestalost pretilosti kod djece koja nikad nisu bila dojena 4,5%, a kod djece koja su bila dojena 2,8%. Očit je bio i pad pojave pretilosti s obzirom na dužinu razdoblja u kojem su djeca bila dojena i.e. 3,8%, 2,3%, 1,7% i 0,8 % za dojenje do 2 mjeseca, 3-5 mjeseci, 6-12 mjeseci i preko 12 mjeseci, za svako posebno. Kod djece koja su bila dojena, rizik za prekomjernu težinu iznosio je 20%; ako su bila dojena 6 mjeseci 35%; bilo je i još više naglašenih učinaka u pogledu pretilosti, 25% i 43%, svaki posebno.
Armstrong J et al. Dojenje i smanjenje rizika od pretilosti. Lancet 2002; 359:
2003-2004. U ovom je istraživanju sudjelovalo više od 30000 djece iz Škotske koja su bila ili isključivo dojena, ili isključivo hranjena mliječnom formulom.

Sva su djeca ispitana u starosnoj dobi od 3 do 3 i pol godine. Gledao se indeks

tjelesne mase i jesu li djeca dojena. Istraživači su identificirali djecu kao pretilu, ako im je BMI bio između 2% i 5% najviših, kod djece iste dobi. Kad je pretilost definirana među onih 2% s najvišim BMI kod dojene djece, učestalost je pretilosti smanjena za 30%. Među 5% je bila nešto viša. Otkrića su se pokazala točnima čak i kada su u obzir uzeti i neki faktori poput socijalno ekonomskog statusa, spola i porođajne težine.

Zaključak

Rezultati ovih istraživanja podržavaju činjenicu kako dojena djeca imaju za skoro jednu trećinu manju mogućnost pojave pretilosti u ranom djetinjstvu. Također je potkrijepljena činjenica da dojenje može biti korisno u borbi s rastućim problemom pretilosti u djetinjstvu. Promicanje je dojenja u kampanji protiv pretilosti prijeko potrebno i trebalo bi biti početna točka razmatranja problema vezanih za probleme prekomjerne težine i pretilosti u populaciji koja se suočava s pretilošću kao značajnim problemom. Optimalno dojenje uključuje isključivo dojenje prvih 6 mjeseci i adekvatnu dohranu nakon 6 mjeseci, uz produljeno dojenje do druge godine ili dulje. To je, jednako kao i izbjegavanje umjetne hrane, ostvariva praksa koja je majkama omogućena na svim razinama; bez obzira na prihode, jezične barijere i zemljopisni položaj. Dojenje je, stoga, potencijalno korisno za populacijske strategije usmjerene na prevenciju pretilosti, posebice zajedno s ostalim činiteljima korisnim za zdravlje i pravilan razvoj djeteta koje osigurava dojenje.

Kada ne dojiti ili što ne raditi dok dojite

Što izbjegavati u prehrani

Ne postoji lista namjernica koje bi majke trebale izbjegavati dok doje. Generalna preporuka je da majka smije jesti sve što joj odgovara u razumnim količinama.To se ne odnosi samo na slučaj alergije obitelji. Tada je dobro izbjegavati neke namjernice koje su vrlo često alergene, kao npr. kikiriki.

Najčesće pitanje je da li majka smije konzumirati kavu. Prema The Breastfeeding Answer Book LLL, dijete ne bi smjelo imati problema s količinom do 2 šalice kave dnevno. Naravno, neka djeca reagiraju na manje količine, manja djeca imaju jaču rekaciju, a ona čije su majke izbjegavale kofein u trudnoći najteže podnose i manje količine kofeina u majčinom mlijeku

Dijete kojem smeta kofein manje spava, nervozno je i sl.

Često se spominje da majka koja doji ne smije jesti med, međutim «problematične» spore iz meda uništavaju se u probavnom sustavu majke i ne dolaze do mlijeka. Isto vrijedi i za plemenite sireve, sushi i sl.

Kod konzumacije alkohola preporuča se da se svede na 1-2 pića tjedno. Veće količine su opasne, kako za motorički razvoj djeteta, tako i za njegov napredak, pogotovo spavanje.

Preporuča se da ne dojite unutar 2-3 sata nakon konzumiranja alkohola

Medicinska stanja i njihov utjecaj na dojenje:

Alergije ... injekcije protiv alergije ne utječu na dojenje
Doniranje krvi ... nakon 6 tjedana dojilja smije donirati krv, ali to može privremeno smanjiti količinu mlijeka. Zato se doniranje ne preporuča ženama koje imaju probema s produkcijom mlijeka. Ukoliko se donira krv, iznimno je važno nadoknaditi tekućinu koja se na taj način izgubila, s obzirom da je majčino mlijeko najvećim dijelom sastavljeno od vode.
Nakon povećanja dojki ... moguće je dojiti i sa silikonimskim umecima, ali je sama operacija možda ugrozila kanaliće i, samim tim, dojenje
Kemijska sredstva za čišćenje .. da bi bebi škodile stvari koje dolaze u dodir sa kožom majke ili ih ona udiše, morale bi biti toliko jake da bi se majka morala od njih ozbiljno razboljeti
Odlazak stomatologu ... niti rentgen niti lokalna anestezija nemaju efekta na dojenje.
Vježbanje .. ne utječe na dojenje, iako neke bebe mogu biti nervozne ako se u mlijeku zbog intenzivnog vježbanja pojavi mliječna kiselina. Prema nekim studijama, ona se može pojaviti u periodu od 90 minuta nakon vježbe pa je dobro savjetovati da majka podoji prije vježbanja. Ako se učestalo rade neke vježbe kao npr. dizanje utega rukom, moguće je da izazovu začepljenje kanalića. Takvu vježbu treba prekinuti. Obavezno paziti da majka unosi dovoljno tekućine
Bojanje kose... nemaju utjecaj na dojenje i mogu se primjenjivati za vrijeme laktacije
Hormonalne terapije za neplodnost – majka može dojiti za vrijeme ovih tretmana, iako neki hormonalni preparati mogu smanjiti laktaciju
Bojanje /stana/ i sl .... iako ne bi trebalo biti problema, preporuča se da nosite masku za vrijeme bojanja i da provjetrite stan
Pušenje ... bilo bi idealno da dojilja sasvim odbaci pušenje, ako ne može, bolje je da doji i puši nego da dijete hrani adaptiranim mlijekom i puši. Jedan od razloga je što majčino mlijeko pozitivno utječe na čišćenje štetnih tvari iz bebinih pluća. Ako nikako ne možete prekinuti  pušenje, nemojte pušiti neposredno prije ili za vrijeme podoja. Potrudite se da prođe bar 1,5 sat do podoja. Nikotin na bebu može utjecati na razne nacine - od manjeg prirasta na težini, do češćeg SIDSa, ranijeg odbijanja od prsa, češće astme, upale uha ....
Droge (marihuana, kokain ...). Ulaze u majčino mlijeko, i ni pod kojim uvjetom se ne smiju koristiti za vrijeme dojenja
Kontracepcija .. preporuča se izbjegavati sve kontraceptive koji sadrže estrogen barem do bebinih 6 mjeseci. Bolja opcija su oni koji sadrže samo progesteron (npr. Mirena) iako i oni mogu smanjiti laktaciju. Ni ovakvi kontraceptivi nisu poželjni prije navršenih 6-8 tjedana.
Cijepljenje ... dojenje ne utječe na sigurnost cjepiva bilo majke bilo djeteta. Prema AAP sasvim je sigurno da ako se majka cijepi protiv npr. gripe dok doji, to neće negativno utjecati na bebu
Operacije na dojkama ... ne moraju biti problem, sve ovisi o načinu na koji su napravljene. Ako kanalići nisu oštećeni neće biti problema. No, to je teško predvidjeti prije  dojenje počne i vrlo često se tek nakon pokušaja ustanovi da su kanalići uništeni i da je to razlog što majka ne može dojiti
Maligna oboljenja ... sami postupci dijagnoze nisu štetni za dojenje, međutim ukoliko morate na zračenje ili kemoterapiju ne smijete dojiti. Tek kad se svi radioaktivni elementi izluče iz organizma može se dojiti, a to se može znati samo tako da se mlijeko da na analizu
Dijabetes ... majka s dijabetesom može dojiti ako se osjeća dobro i dovoljno jako za to. Potrebno je samo pojačano pozati na prehranu, i moguće je da će mlijeku trebati duže da nadođe
Hepatitis A,B,C ...Tip A se liječi lijekovima koji se mogu uzimati za vrijeme dojenja. Ako ste preboljeli A tip, možete dojiti bez problema. B tip se može naći u mlijeku, ali kako je dijete vjerotno dobilo virus u trudnoći i porodu, istraživanja pokazuju da možete dojiti od početka. Što se tiče hepatitisa C, po nekim istraživanjima dojena djeca nisu u većoj opasnosti, dok neki drugi izvori kažu da i najmanji rizik koji dojenje donosi nije vrijedan. Razgovarajte sa svojim liječnikom o ovoj situaciji, pogotovo ako ste toliko bolesni da će vam samo dojenje pogoršati stanje.
Herpes - ne prenosi se preko mlijeka, prenosi se samo dodirom. Ako imate plikove po tijelu, pazite na to da ne dodirujete taj dio tijela, a ako je na bradavici,  ne dojite neko vrijeme na toj strani
HIV/AIDS .. iako se svake godine rade nova istraživanja, neka potvrđuju da se HIV prenosi mlijekom, a druga to pobijaju. WHO ne preporuča dojenje. Naime, osim opasnosti da se virus prenese preko mlijeka, veća je opasnost prijenosa zbog oštećenih bradavica i sl.
Lupus (SLE)... nije apsolutno zabranjeno dojiti. Sama bolest se ne može putem dojenja mlijekom prenijeti na Vasu bebu. Pojedini od lijekova koji se koriste u lijecenju lupusa zabranjeni su tijekom dojenja npr. imunosupresiv azatioprin (Imuran). Stoga bi pristup sto se tice dojenja trebao biti zaista individualan, te bi se bolesnice svakako trebale posavjetovati s lijecnikom.
Nakon odstranjivanja dojke (jedne) ... moguće je dojiti, iako ponekad majci nedostaje mlijeka za isključivo dojenje
Trudnoća ... nema razloga da prestanete dojiti, osim ako Vam je liječnik prepisao mirovanje jer ste u ranijoj trudnoći rodili prerano ili ste pobacili

Dojenje i seksualnost

Rođenjem djeteta vaš život doživljava veliku i važnu promjenu. Žena i muškarac tada postaju majka i otac. Žena izravnije od muškarca doživljava trudnoću, porod i dojenje, s obzirom da je i tjelesno i emotivno neposredno uključena u sva događanja.

Sada je potrebno uskladiti te dvije dimenzije – biti žena i biti majka.

Dolaskom vašeg djeteta, vaš će se spolni život u svakom slučaju promijeniti: poremećeni noćni mir, nazočnost djeteta kojeg ne želite probuditi, rana od epiziotomije koja još mora zacijeljeti i možda vam još zadaje bol pri odnosu, grudi iz kojih za vrijeme orgazma u lukovima šprica mlijeko – na sve se to morate naviknuti.

U periodu dojenja, žena može imati veću ili manju želju za seksualnim odnosom, u odnosu na razdoblje prije poroda ili trudnoće. Ne postoji ni pravilo niti unaprijed pripremljeni odgovor.

Nakon poroda, žena može uživati u osjećaju velike odgovornosti. Davanje mlijeka (dojenje) i vođenje ljubavi su prirodni i uzbudljivi dijelovi njenog života. Neka druga  može osjećati suprotno. Njena želja za seksualnim odnosima može bolje biti opisana kao umanjena te, iako ona voli svog muža više nego ikada i želi mu biti bliska, u stvari, ona treba ponovo osigurati njegovu naklonost. Ovakve različite reakcije nisu neobične i nenormalne. Sve žene i muškarci imaju uspone i padove seksualne želje u različitim trenucima života.

Kao majka koja doji,  vjerojatno si govorite  da se osjećate dobro jer ste žena i jer ste  zadovoljni  s načinom kako funkcionira vaše tijelo. Dojenje je dio ženinog seksualnog i prirodnog ciklusa. Postoje utvrđene sličnosti između dojenja i seksualnog odnosa u načinu na koji reagira ženino tijelo. To je ispunjeno vrijeme u ženinom životu.

Umor, moramo reći, vjerojatno je najveća opasnost za seksualni život svake nove majke. Odmorite se nakon ručka, ako možete. Ponekad čak i kad se osjećate više umorno nego erotično, dodatni napor oko iskazivanja ljubavi s vaše strane, može polučiti rezultate koji će  vas oduševiti oboje, i vas  i vašeg supruga.

Što je s osjećajem "Ne diraj!"?

Jedna majka je jednom napisala: "Nakon što cijeli dan imam na rukama svoje novorođenče, osjećam da ne želim dodire još jedne osobe. Uzrujana sam kad mi suprug priđe. Je li to neobično? Možete li mi pomoći?" To uopće  nije usamljen slučaj. Mnoge majke, nakon što provedu dobar dio dana držeći dijete i igrajući se s njim, osjećaju da je posljednja stvar koju žele dodatni tjelesni kontakt.

Naše kulturno naslijeđe vjerojatno daje odgovor na to jako rijetko. Osoba koja odrasta u društvu u kojemu je uobičajena fizička udaljenost među ljudima, pa čak i gdje se članovi obitelji rijetko grle, neprestani kontakt s novorođenčetom se uzima kao novo iskustvo. Kad se tomu pridoda umor koji, mnogim majkama i maloj djeci, dolazi na kraju dana, ne ostaje više energije niti želje za romantikom.

Spolnost je precizno mjerilo za suptilne probleme u odnosima između partnera i u takvoj situaciji oni mogu jače doći do izražaja.

Može se dogoditi da je otac ljubomoran na dijete koje je dojenjem tijesno vezano uz majku, do tada isključivo očevog seksualnog partnera. Nije rijetkost da je i majka koja doji jako vezana uz dijete, a manje nego do tada za njegova oca. Roditelji trebaju biti spremni za ovakvu situaciju, koja je prolazna. Strpljenje, međusobno uvažavanje i razumijevanje oba partnera dat će rezultate.

Dojenje na nekoliko načina utječe na žensku seksualnost. Hormon prolaktin, koji je odgovoran za proizvodnju mlijeka odgađa obnovu menstrualnog ciklusa i utječe na produkciju estrogena koji regulira menstruaciju i sudjeluje u ciklusu seksualne reakcije. Na taj način indirektno utječe na ženinu seksualnost.

Sam čin dojenja može biti popraćen seksualnom reakcijom poput ukrućenja bradavica, osjetljivosti dražice i kontrakcija maternice. Ženine bradavice su vrlo osjetljive prvih nekoliko mjeseci nakon poroda, te se osjećaj seksualnog uzbuđenja može javiti tijekom dojenja, ali se ne događa uvijek.

Dojenje izaziva hormonalne promjene koje uzrokuju suhoću rodnice i smanjenje vaginalnog sekreta. Korištenje ovlaživača ili dulja seksualna predigra mogu riješiti ovaj problem.

Mnoge žene doživljavaju istjecanje mlijeka za vrijeme spolnog odnosa. Ponekad je to uzrokovano položajem za vrijeme snošaja, a u kojem se vrši preveliki pritisak na dojke. Češće je uzrokovano orgazmom. Hormon oksitocin koji se otpušta tijekom orgazma je isti onaj koji uzrokuje otpuštanje mlijeka iz dojke. Ovoj situaciji možete doskočiti hranjenjem djeteta (podojem) ili izdajanjem neposredno prije odnosa.

Neka istraživanja su pokazala da partner koji aktivno sudjeluje u trudnoći, porodu i brizi za novorođenče, može pomoći ženi u lakšoj prilagodbi postporođajnim promjenama – ona će imati manje i kratkotrajne teškoće u ponovnom postizanju ranije seksualne želje.

Seksualni život roditelja može također biti zakočen zbog straha od neplanirane trudnoće. Poznato je da laktacija sprječava ovulaciju, međutim, dojenje ne predstavlja sigurnu zaštitu od trudnoće. Pravilna informiranost o kontracepciji i planiranju obitelji u vrijeme dojenja olakšat će, pa i ukloniti, ovaj problem.

O problemima vezanim s ponovnim uspostavljanjem seksualne veze između majke i oca treba otvoreno razgovarati. Ostale tjelesne promjene koje prate trudnoću i porod kao što su debljina, opuštenost trbušnih mišića, velike grudi – prolazne su. 

"Bili ste supruga prije no što ste bili majka, znači da vam suprug treba biti važniji od djece". Ova izjava je pogrešna. Nije pošteno stavljati supruga i djecu u natjecateljski odnos, stvarati od njih borce za vaše vrijeme i naklonost. Koje god od njih u određenom trenutku  ima najveću potrebu za ljubavi i pažnjom, uzima ih. Zrelošću, zadovoljenje želje može se odgoditi za neko vrijeme. Odrasli koji su gladni mogu malo pričekati ili sami pripremiti nešto za jelo. Bebe to ne mogu. S malo razumijevanja, njihove potrebe neće biti u konfliktu. Ljubavi i pažnje ima dovoljno za sve.

Dr. William Sears, pedijatar, podsjeća roditelje na njihovu obvezu jednih prema drugima.

"Da bi u odnosu majke i novorođenčeta sve funkcioniralo onako kako je i stvoreno da funkcionira, mora se ostvarivati u strukturi stabilnog i ispunjenog braka. Cijela obitelj živi zajedno: majka - beba, otac-beba i muž-žena. Ne možete činiti jedno ili drugo ili birati između tih odnosa. Morate raditi na svakoj od tih veza budući da se one međusobno nadopunjuju."

To nas vraća temeljnim odnosima. Ljubav između muža i žene znači udovoljavanje jednih drugima. Oni oboje pokušavaju odgovarati na zahtjeve drugoga. U jednom slučaju, žena ulaže dodatni napor kako bi odgovorila na suprugov zagrljaj, a u drugom, on stavlja njene osjećaje i potrebe ispred svojih.

Postoji vrijeme za davanje i vrijeme za uzimanje. S obostranom dobrom voljom i dobrim humorom, sve funkcionira.

Dojim! Smijem li na dijetu?

Mnoge majke nakon poroda razmišljaju kako izgubiti višak kilograma stečen tijekom trudnoće i vratiti se na predtrudničku težinu. Ako ste i vi među njima, možda se pitate smijete li uopće započeti redukcijsku dijetu u periodu dok dojite svoje dijete.

Odgovor je: da! Majke koje doje smiju gubiti na težini, ali se moraju pridržavati nekoliko važnih pravila:

Pričekajte s dijetom dok vaša beba ne napuni najmanje dva mjeseca
Najbolje je ako ne činite ništa namjerno u pokušaju gubljenja na težini sve dok vam beba ne napuni dva mjeseca starosti. Tako će vaše tijelo imati dovoljno vremena da "uhoda" proizvodnju mlijeka i uspostavi ravnotežu između ponude i potražnje. Ukoliko dijetu započnete prerano, možete otežati uspostavu dojenja. Ne zaboravite da dojeći svoje dijete prosječno sagorijevate 200-500 kalorija dnevno pa možete izgubiti 600 do 800 grama mjesečno (što bi vam trebalo biti sasvim dovoljno da se za nekoliko mjeseci vratite na predtrudničku težinu). Neke majke unatoč dojenju preko dva mjeseca ne gube na težini, a poneke čak i nastave dobivati na vagi. U tom slučaju majka bi trebala pojačati svoju fizičku aktivnost i smanjiti unos hrane za otprilike 100 kalorija dnevno.

Dojite na zahtjev
Prema istraživanjima, dojenje duže od šest mjeseci, kao i učestali podoji tijekom dana, prirodni su pomagači u skidanju suvišnih kilograma

Uzimajte najmanje 1500-1800 kalorija dnevno
U periodu dojenja ne biste smjeli konzumirati manje od 1500 do 1800 kalorija dnevno. Tek manjem broju žena će biti potrebno i nešto više kalorija od navedenog prosjeka. Prehrana s manje od 1500 kalorija dnevno nije preporučljiva u periodu dojenja premda jednodnevni nešto manji unos kalorija ne bi trebao utjecati na dotok i količinu mlijeka.


Pazite da bez obzira na ograničeni unos kalorija hrana koju jedete bude bogata vitaminima i mineralima, osobito kalcijem, cinkom, magnezijem, vitaminom B6 i folnom kiselinom.

Održavajte prosjek gubitka težine od 700 grama tjedno
Kada vaša beba napuni dva mjeseca smijete započeti dijetu kojom ćete gubiti do 700g tjedno, odnosno oko 2kg mjesečno. Takva dijeta ne bi trebala utjecati niti na proizvodnju mlijeka niti na napredovanje u težini vaše bebe.

Smanjujte broj kalorija postepeno kroz duži period
Prenaglo smanjenje količine kalorija koje pojedete kroz obroke može prouzročiti smanjenje količine mlijeka. Pretpostavlja se da prenaglo smanjenje količine kalorija dovodi organizam majke u stanje izgladnjelosti i "preživljavanja" pa tijelo reagira na način da isključuje "sporedne aktivnosti" poput - proizvodnje mlijeka.

Izbjegavajte "brzopotezne" dijete
Dijete koje vam obećavaju skidanje nakupljenih kilograma u kratkom roku, npr. sedmodnevne dijete, nikako nisu preporučljive u periodu dok dojite. U tu grupu spadaju dijete s niskim udjelom ugljikohidrata, dijete na bazi lijekova za mršavljenje i slične. Poznato je da se štetne tvari iz okoline, uključujući dioksin i poliklorirane bifenile (PCB) koje majka unosi u organizam putem hrane talože u njezinom tijelu u masnim zalihama. Više o tome pročitajte ovdje. Prebrzim gubitkom na težini može doći do otpuštanja štetnih tvari te njihovog bržeg ulaska u krvotok, a smatra se da se iz istog razloga povećava i koncentracija štetnih tvari u majčinom mlijeku.

Velika pomoć u učinkovitom skidanju suvišnih kilograma je i redovita dnevna tjelovježba. Poznato je da redovna tjelovježba ima ogroman pozitivan učinak na cjelokupno psihofizičko stanje čovjeka (poboljšana koncentracija i radna učinkovitost, ispravno držanje, pozitivan stav prema sebi, sprečavanje mnogih bolesti...). Neke majke brinu može li njihova pojačana fizička aktivnost utjecati na količinu mlijeka, hoće li mlijeko zbog toga promijeniti svoj okus, te može li beba početi odbijati dojiti. Studije pokazuju da tjelovježba nema većeg učinka ni na količinu, ni na sastav majčina mlijeka. Dokazano je tek neznatno povećanje razine mliječne kiseline neposredno nakon intenzivnog vježbanja najvećim intenzitetom, no u većini slučajeva to ne bi trebalo prouzročiti nikakav problem sa dojenjem.

Nalaženje dobre pomoći za dojenje



Mit: Zdravstveni stručnjaci znaju više o dojenju od drugih ljudi.

Činjenica: Svi zdravstveni stručnjaci – liječnici, medicinske sestre, babice, kažu da podržavaju dojenje. Bilo bi čudno da ga ne podržavaju, jer svakim danom ima sve više dokaza o superiornosti dojenja, a sve relevantne organizacije dale su izjave o važnosti dojenja. Ali tvrdnje o podržavanju dojenja ponekad su samo površne, a sposobnost stručnih osoba da pruže stvarnu, praktičnu pomoć majkama koje doje, zna biti stvarno nezadovoljavajuća.

Mnogi zdravstveni djelatnici pružaju podršku dojenju samo kad ono ide dobro i lagano, a neki čak ni tada. Čim se pojave poteškoće pri dojenju ili se dijete ne uklapa savršeno u krivulju rasta ili život nove majke nije savršen, previše zdravstvenih djelatnika preporuča prestanak dojenja ili korištenje adaptiranog mlijeka uz dojenje. Ta odluka nije uvijek neophodna ili bi se mogla izbjeći uz prikladnu pomoć.



Kako možete znati da osoba na koju se oslanjate za zdravstvenu njegu ne podržava dojenje? Evo nekoliko pokazatelja:

Ona ili on daje vam uzorke adaptiranog mlijeka ili literaturu proizvođača adaptiranog mlijeka za vrijeme trudnoće ili ubrzo nakon poroda.
Koja je svrha tih uzoraka adaptiranog mlijeka i literature? Zašto ih proizvođači adaptiranog mlijeka dijele i potiču liječnike da ih daju svojim pacijentima? Svrha je samo jedna: reklamiranje adaptiranih mlijeka i pronalaženje tržišta za njih. Brošure, video kazete i uzorci adaptiranog mlijeka poklonjeni su vam da bi vas se ohrabrilo koristiti adaptirano mlijeko, da rano prekinete s dojenjem ili da bez potrebe djetetu dajete adaptirano mlijeko, kako biste na kraju ovisili o proizvođačima adaptiranog mlijeka u pružanju hrane vašem djetetu. Brošure i video kazete obično sadrže mješavinu točnih činjenica i činjenica koje vas blago navode na krivo mišljenje i potkopavaju dojenje, a uvijek dostupno pakiranje adaptiranog mlijeka snažno sugerira majci da njezino mlijeko neće biti dovoljno - da će ona prije ili kasnije trebati adaptirano mlijeko. To nisu nevini pokloni ili neškodljivi uzorci!

Znamo i da uspijevaju. Rezultati istraživanja su jasni: majke koje dobiju uzorke adaptiranog mlijeka, ranije prestaju s dojenjem od majki koje ih ne dobiju. Djelotvornost tog pristupa dodatno se potvrđuje odlučnošću proizvođača adaptiranog mlijeka da njihovi uzorci pod svaku cijenu dospiju u ruke trudnica i novih majki. Kada to ne bi djelovalo, oni ne bi ulagali toliko vremena, novca i napora u ovakvu vrstu reklamiranja.     

Upitajte se zašto vaš liječnik reklamira adaptirano mlijeko. I upitajte se zašto ne reklamira dojenje.

Ona ili on kaže vam da su dojenje i hranjenje na bočicu manje-više ista stvar.
Točno je da većina djece hranjene adaptiranim mlijekom izrastu u fizički zdrave i emocionalno sigurne osobe. Isto je tako točno da nisu sva dojena djeca zdrava i sigurna. Ali to ne znači da nije važno kako hranite svoje dijete.

Majčino mlijeko sastavom je vrlo različito od adaptiranog mlijeka. Ne samo da majčino mlijeko sadrži živa antitijela koja djecu štite od bolesti, nego se također mijenja iz dana u dan i iz mjeseca u mjesec, ovisno o promjeni djetetovih potreba. Majčino mlijeko je lako probavljivo, a hranjive tvari iz njega brzo se apsorbiraju.

S druge strane, adaptirano mlijeko je samo gruba procjena onoga što smo pred nekoliko godina saznali da se nalazi u majčinom mlijeku i bazira se na mlijeku potpuno druge životinjske vrste. Mnoge tvari iz majčinog mlijeka ne mogu se umjetno stvoriti u adaptiranom mlijeku, koje se također ne može ni mijenjati u skladu s djetetovim potrebama.

Dojenje podrazumijeva drugačiju vrstu odnosa od hranjenja djece bočicom. Dojenoj djeci osigurana je određena količina držanja na rukama i kontakt kože s kožom majke, dokle god doje. To ne znači da roditelji koji svoju djecu hrane bočicom ne mogu pružiti mnogo držanja na rukama i kontakt kože s kožom. Ali to zahtijeva više truda i promišljenosti. 

Zdravstveni djelatnici često opisuju dojenje i hranjenje bočicom kao manje-više jednake, jer brinu da bi majke koje ne mogu dojiti mogle osjećati krivnju i razočaranje. Nesretan je splet okolnosti ako ne možete dojiti. Ali pretvarati se da je dojenje nevažno ili beznačajno, patronizirajuće je i medicinski netočno. Dijete ne treba biti dojeno da bi izraslo u zdravu i sigurnu osobu, ali dojenje nosi očite dobrobiti i majci i djetetu, i jest normalno osjećati razočaranje ako, iz bilo kojeg razloga, ne možete dojiti.

Ona ili on kaže vam da je neka vrsta adaptiranog mlijeka najbolja.
Ne postoje dokazi da je neka vrsta adaptiranog mlijeka bolja od bilo koje druge vrste, za normalno, zdravo dijete. Neka djeca bolje podnose jednu vrstu od neke druge, ali takva reakcija je vrlo individualna. Kada vam neki zdravstveni djelatnik preporuči jednu vrstu nasuprot neke druge, to može biti zbog toga što je zastupnik te vrste adaptiranog mlijeka nedavno navratio s više informacija. Ili može značiti da je njegovo ili njezino dijete najbolje podnosilo baš tu vrstu adaptiranog mlijeka.

Kako god bilo, ovakav savjet trebao bi vam reći da taj zdravstveni radnik daje preporuke na temelju nečeg drugog, a ne istraživanja. To bi vas trebalo zabrinjavati, jer taj liječnik očito dovoljno ne podržava i ne ohrabruje dojenje.

Ona ili on kaže vam da ne postoji konfuzija bradavica i da trebate rano početi hraniti dijete na bočicu, da bi dijete prihvatilo dudu na bočici.
Zdravstveni djelatnik koji pretpostavlja da je duda na bočici bezopasna, smatra da je normalna metoda hranjenja djeteta bočicom, a ne dojenjem. Zašto bi netko naglašavao važnost djetetovog prihvaćanja gumene dude, kada postoji toliko drugih načina za nadopunjavanje unosa hrane kod djeteta, ako je to potrebno?

Nije dokazano da su dude bezopasne po dojenje. Samo zato što se nekoj - ili čak mnogoj djeci, povremeno daju bočice i dude varalice, a oni nastavljaju dojiti bez vidljivih problema, to ne znači da kod druge djece ne dolazi do problema. Ne možemo predvidjeti koja će djeca prihvatiti oboje, a koja neće. A često kombinacija čimbenika - jedan od kojih je i korištenje duda na bočicama, zajedno dovodi do problema s dojenjem, a onda i do ranog prestanka dojenja.

Osim toga, ako nema problema s konfuzijom i promjenom između bočice i dojke, čemu naglasak na ranom počinjanju hranjenja na bočicu, kako bi bili sigurni da će je dijete prihvatiti? Pretpostavka ovdje je da ćete u nekom trenutku trebati hraniti svoje dijete bočicom, iako mnoga dojena djeca nikada ne dobiju bočicu i na kraju, kada se odviknu od dojenja, piju iz čaše. Zdravstveni djelatnici trebali bi podržavati dojenje bez stvaranja slike da će dijete uskoro biti hranjeno iz bočice.

Ona ili on kaže vam da morate prestati dojiti jer ste bolesni ili vam je dijete bolesno ili trebate piti lijekove ili ići na pretrage.
U nekim rijetkim situacijama dojenje se ne može nastaviti zbog bolesti majke ili djeteta. Ali prečesto zdravstveni djelatnici preporučaju odvikavanje djeteta od dojenja bez dodatnog istraživanja i gotovo uvijek je taj korak nepotreban. Zdravstveni djelatnik koji doista podržava dojenje učinit će sve što je potrebno da bi našao način da nastavite sa dojenjem čak i kad imate zdravstvenih poteškoća.

Prije nekoliko godina, većina zdravstvenih djelatnika preporučala je ženama sa upalom dojki da odmah prekinu dojenje. U nekim slučajevima prestanak dojenja je pogoršao stanje i doveo do stvaranja apscesa na dojkama. Sada većina njih shvaća da dojenje usprkos upali dojki, ne samo da je sigurno po dijete, nego će pomoći i majci da ozdravi prije i s manje komplikacija.

Majkama koje boluju od bolesti kao što je gripa ili od gastrointestinalnih bolesti, često se savjetuje da prestanu s dojenjem i upozorava ih se na opasnost od dehidracije ako nastave s dojenjem. No većina otkriva da je lakše nastaviti s dojenjem nego umirivati nesretno dijete i boriti se s nabreklim grudima. Češće pijenje malih količina voćnog soka ili nekog negaziranog bezalkoholnog pića pomoći će da majka ne dehidrira, a ako se loše osjeća, može dojiti dijete ležeći u krevetu. Majka ne mora brinuti da će prenijeti bolest na dijete, jer je dijete već bilo izloženo virusu prije nego što je majka imala ikakve simptome bolesti. Djetetu će koristiti antitijela koje proizvodi majčino tijelo i koja se prenose majčinim mlijekom.

A što s bolestima za koje majka mora uzimati lijekove? U većini slučajeva majka može nastaviti s dojenjem jer lijek neće utjecati na dijete. U situacijama kada lijek nije preporučljivo koristiti za vrijeme dojenja, gotovo uvijek može se pronaći zamjenski lijek. Vrlo je neobično da postoji samo jedan lijek za neku bolest.

Ako je prvi prijedlog vašeg liječnika lijek koji zahtijeva prestanak dojenja, imate pravo biti zabrinuti što on ne posvećuje dovoljno pažnje važnosti dojenja.

Ona ili on se iznenadi kada mu kažete da još uvijek dojite svoje dijete.
Jedna medicinska sestra, koja je često naglašavala koliko podržava dojenje, primila je poziv u vezi nekog drugog pitanja, od majke šestomjesečno djeteta. Medicinska sestra upitala je majku čime hrani dijete, a majka je odgovorila: ''Dojim ga.'' Medicinska sestra upitala je majku što daje djetetu kada ga hrani na bočicu: ''Dajete li mu adaptirano ili kravlje mlijeko kada ga hranite na bočicu?'' Majka je ponovila: ''Ne, dojim ga. Ne dajem mu bočicu.'' Medicinska sestra je zašutjela na trenutak i onda rekla: ''Pa, hrabri ste.''

Njezino izražavanje iznenađenja nad tim da šestomjesečno dijete još doji, kao i njezino očekivanje da dijete dobiva bočicu, iako je majka jasno rekla da je dojeno, pokazuju da ona ne pruža podršku dojenju. Sugerirala je da ima nešto abnormalno ili čudno u tome da je dijete u toj dobi još uvijek dojeno i da bi trebalo barem djelomično biti hranjeno na bočicu.

Zapravo, u većini zemalja na svijetu, dojenje u trajanju od barem dvije ili tri godine, ili duže, potpuno je uobičajeno, normalno i smatra se poželjnim. Istraživanje koje je provela antropologinja Kathy Dettwyler sugerira da je prirodna dob za prestanak dojenja kod ljudi između dvije i pol i sedam godina. Čini se da tako dugo dojenje pospješuje optimalan razvoj mozga i dobar razvoj djetetovih zuba i vilice, i smanjuje učestalost i težinu mnogih bolesti i alergija.

Nije neobično vidjeti trogodišnje dijete kako nosi sa sobom bočicu ili koristi dudu. Čak i više djece te dobi koristi dudu ili bočicu u vrijeme spavanja, iako ih inače ne koriste. I bočica i duda su zamjena za dojenje, a ipak ih često smatramo prihvatljivijima od dojenja.

Isti stručnjaci koji smatraju čudnim dojenje nakon šest mjeseci, obično preporučaju davanje adaptiranog mlijeka djeci barem do njihovog devetog ili dvanaestog mjeseca života. Neki preporučaju i posebna adaptirana mlijeka namijenjena djeci koja već jedu krutu hranu. Ali sjetite se da su ta adaptirana mlijeka samo imitacije majčinog mlijeka - modifikacije kravljeg (ili sojinog) mlijeka kako bi ih učinili lakše probavljivima i sličnijima majčinom mlijeku. Zašto se imitacija smatra boljom od originala?

Ona ili on kaže vam da majčino mlijeko nema vrijednosti za dijete nakon što ono dođe u određenu dob - šest mjeseci, 12 mjeseci ili bilo koju drugu dob.
To jednostavno nije istina! Čak i kada bi to bilo točno, čak i kada bi se majčino mlijeko u nekoj dobi djeteta pretvorilo u vodu, dojenje bi još uvijek imalo svoju vrijednost. Blizina majke i djeteta, sposobnost majke da dojkom utješi i smiri dijete, te međusoban odnos dvaju ljudskih bića koja se vole, sve bi to bilo jednako važno čak i bez majčinog mlijeka.

Ali, majčino mlijeko, bez obzira na to koliko je dijete staro i u kojoj je fazi razvoja, još uvijek je mlijeko. Ono još uvijek sadrži kalcij, masnoće, bjelančevine, vitamine i minerale koje je uvijek i sadržavalo, a te sastojke dječje tijelo brzo apsorbira i iskoristi. To je mlijeko posebno stvoreno za ljude. Ako je dobro da djeca piju kravlje mlijeko koje je, iako sadrži važne hranjive tvari, dječjem tijelu teže probavljivo i teže ga je apsorbirati, onda je sigurno bolje da dijete pije majčino mlijeko.

Uz to, koncentracija nekih imunoloških čimbenika u majčinom mlijeku zapravo se povećava kako je dijete starije, pružajući čak i veću zaštitu od bolesti kao što su gastroenteritis, upale dišnih putova, upala uha i nekoliko drugih vrsta upala. Ta zaštita je važna jer je veća vjerojatnost da će starije bebe i nešto veća djeca pojesti keks s poda, poljubiti (ili ugristi) drugu djecu i biti više izložena širem spektru virusa i bakterija. Ako vaše dijete ide u jaslice ili u vrtić, ili se druži s većim brojem djece, ta zaštitna antitijela bit će vrlo važna.

Ona ili on kaže vam da nikada ne smijete dopustiti da vam dijete zaspi na grudima.
Zašto ne? U redu je, a ponekad i prikladno ako dijete može zaspati i bez dojenja, ali jedna od velikih prednosti dojenja je da je ono praktičan način uspavljivanja umornog djeteta. Ništa ne smiruje bebu ili nešto veće dijete bolje od dojenja. Čak će se i dijete koje je preumorno ili suviše uzbuđeno zbog previše aktivnosti obično dojenjem smiriti, opustiti i zaspati. Za majke kojima je rečeno da im djeca ne smiju zaspati na grudima, dojenje je teže. Što bi majka trebala učiniti ako je dijete istovremeno umorno i gladno i ona zna da će ono vjerojatno zaspati za vrijeme dojenja? Ako ga ne nahrani, dijete će možda zaspati samo od sebe, ali će se zbog gladi ubrzo probuditi. Ako ga pokuša održati budnim za vrijeme dojenja tako da ga škaklja po stopalima ili ga stimulira na druge načine, dijete će vjerojatno postati nervozno i možda će je ugristi, odbijati dojku ili se rasplakati. Ona će možda prekinuti dojenje prije nego što je dijete zadovoljilo svoje potrebe, da bi ga spriječila da zaspe, što znači da će se dijete probuditi ranije nego što bi se inače probudilo, jer će opet biti gladno. Tako dojenje postaje napeto iskustvo, umjesto da bude opušteno i sretno. Ponekad majke kojima je rečeno da ne dopuste djeci da zaspu na njihovim grudima na kraju koriste dudu za uspavljivanje djeteta, iako dude ometaju dojenje.

Ona ili on kaže vam da ne ostajete u bolnici da biste dojili svoje bolesno dijete, jer je važno da se odmarate kod kuće.
Djeca koja su bolesna ne trebaju dojenje manje od zdrave djece - ona ga trebaju više. Vaš liječnik i bolnica trebali bi učiniti sve da bi stvorili okolinu u kojoj se možete odmoriti koliko trebate dok ostajete sa svojim djetetom - i dojite ga. Kad vam je dijete bolesno, to nije vrijeme za unošenje adaptiranog mlijeka u njegovo tijelo. To je vrijeme kad dijete najviše treba vaše mlijeko, sa njegovom savršenom prehrambenom vrijednošću i aktivnim sastojcima koji se bore protiv bolesti. Koliko biste se zaista odmorili odlaskom kući? Bili biste budni brinući se za svoje dijete.



Ako vaš zdravstveni savjetnik daje ovakve izjave, nemojte ih prihvatiti "zdravo za gotovo". Tražite više informacija. Tražite drugo mišljenje i tražite nekoga tko je stručan po pitanju dojenja.   

Povratak na posao – što s dojenjem?



Iako povratak na posao s punim radnim vremenom nužno znači da ćete satima biti odvojeni od djeteta, to nije ujedno i razlog za prestajanje dojenja. Dakako da će situacija biti lakša što je dijete starije, no uz dobru organizaciju moguće je 'preživjeti' i odvajanje od manje bebe, a dojenje nastaviti.

Ako je beba starija od 6 mjeseci

Do sada ste isključivo dojili, sa 6 mjeseci počeli s dohranom i vaša beba pomalo prihvaća druge okuse, no Vaše joj je mlijeko i dalje osnovna hrana. Tako će i biti do kraja prve godine, a kod mnogih beba i nešto dulje.

I kod mama koje ne doje, rastanak s bebom zbog odlaska na posao prilično je traumatičan. Dojenje pak pomaže majkama da ostanu povezane s djecom, istovremeno se prilagođavajući prekidima uzrokovanima poslom izvan kuće.

Kada se majka vraća na posao nakon što je dijete napunilo godinu dana, nastavak dojenja nije previše problematičan. Dijete u toj dobi već ima nekoliko dnevnih obroka krute hrane pa će «preusmjeravanje» dojenja na periode kad su zajedno biti lakše.

Izdajanje najvjerojatnije neće uopće biti potrebno. S godinu dana djeca imaju već dovoljno dnevnih obroka druge hrane da lako mogu «izdržati» bez majčinog mlijeka dok vas nema. U prvih ćete se nekoliko dana možda morati malo izdajati u slučaju da vam se grudi prepune, a da biste izbjegli mogući zastoj i eventualnu upalu (čak i mastitis). Da se produkcija mlijeka ustali na novoj razini (bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenju produkcije), potrebno je nekoliko dana (najčešće 2-3), te u tom razdoblju treba obratiti pozornost kako bi se komplikacije izbjegle.

Nakon prvotnog perioda adaptacije, dojke će bez problema proizvoditi dovoljno mlijeka i za često noćno dojenje i za dugačke dnevne periode odvojenosti od djeteta.

Budite spremni na traume koje će odvajanje donijeti i vama i vašoj bebi, potražite iskustva drugih mama, ograničite obveze koje preuzimate u prvih nekoliko tjedana, pokušajte izbjeći sve što remeti rutinu oko odvođenja djeteta na čuvanje (ili ostajanja uz osobu koja ga čuva) i vašeg povratka na posao.

Dijete će u početku biti zbunjeno vašim odlaskom, i moguće je da će stoga češće tražiti dojku u vrijeme kad ste zajedno. Budite spremni na to, pomirite se sa zaostajanjem u kućanskim poslovima, i budite samo na raspolaganju djetetu u tim kriznim tjednima. Pokušajte jesti izvan kuće, odnosno ne vraćajte se s posla gladni kako biste mogli, kad uđete u kuću, najprije se javiti djetetu. Ne jurite oprati ruke ili nešto pojesti, nego se najprije pomazite, popričajte, opustite, pokažite mu da ste ga primijetili. Traži li odmah dojku, imajte na umu da je vašoj bebi sasvim nevažno hoće li vam izgužvati košulju i jeste li u cipelama, pokušajte se i vi opustiti na taj način.

U početku prilagodbe na novu situaciju i ritam dojenja, dijete bi moglo povećati broj noćnih obroka. Imajte to na umu, i pokušajte leći dovoljno rano kako vas prečesto buđenje ne bi iscrpljivalo. Ne palite svjetlo, pokušajte dojiti u polusnu i obavite ta buđenja što bezbolnije. Spava li dijete s vama, bit će vam lakše.

U vrijeme koje provodite zajedno, posvećujte djetetu dovoljno pažnje i neovisno o dojenju, kako mu traženje dojke ne bi postalo načinom privlačenja majčine pozornosti.

Ako je beba mlađa od 6 mjeseci

Kada se majka vraća na posao prije nego što beba napuni šest mjeseci, valja donijeti odluku želi li za nju osigurati svoje mlijeko u razdoblju svoje odsutnosti.

Ako želi, potrebno je unaprijed isplanirati ili izdajanje ili dojenje bebe u razmaku od svakih nekoliko sati, kako bi osigurala dovoljnu produkciju mlijeka i izbjegla prepunjenje dojki.

Majke koje mogu za svoje dijete izdojiti mlijeko nalaze posebno zadovoljstvo u spoznaji da mu omogućuju obrok neprocjenjive vrijednosti u vremenu u kojem su razdvojeni.

Za malo dijete, svaki je prekid ustaljenih navika i pronalazak nove rutine donekle traumatičan. Da bi ta prilagodba bila što jednostavnija, evo nekoliko savjeta:

- pronađite odgovarajuću skrb za dijete za koju vjerujete da će vas podržati u odluci da nastavite dojiti,
- izaberite i naučite metodu izdajanja koja će vam najbolje odgovarati,
- usvojite više teoretskog znanja o dojenju – npr. koji čimbenici utječu na produkciju mlijeka,
- pomozite da se dijete navikne da ga hrani druga osoba, a ne vi (ili otac),
- obavijestite svog poslodavca unaprijed da ćete imati potrebu izdajati se na poslu. To će vam omogućiti da osmislite plan koji će funkcionirati i za njega i za vas. Prema zakonu, imate pravo u tijeku punog radnog vremena na stanku za dojenje. Ako poslodavac unaprijed sazna za velike prednosti produljenog dojenja i male prilagodbe koje je potrebno učiniti na radnom mjestu, vjerojatnije je da će biti sklon suradnji. Odluka o produljenom dojenju od velike je prednosti za poslodavca – dojena djeca su upola manje sklona bolestima u prvoj godini života u usporedbi s djecom hranjenom adaptiranim mlijekom. Ukoliko dijete ne bude često bolesno, to znači da ćete i vi manje izostajati s radnog mjesta.
- organizirajte vrijeme i mjesto za dojenje ili izdajanje na poslu ili u školi,
- kod kuće raspravite raspored kućnih obveza (kupovinu hrane, kuhanje, pranje rublja, održavanje kuće…),
- dogovorite unaprijed tko je zadužen za što, ne zaboravite i brigu za dijete i dojenje,
- neka prvi tjedan povratka na posao bude kratak – počnite raditi u četvrtak ili petak, a vikend neka vam bude vrijeme za 'oporavak'

- noć prije pripremite sve što Vam je za jutro potrebno:

- dječju torbu koju ćete odnijeti u vrtić (ili na čuvanje) tako da ostane dodati još samo mlijeko

- odjeću za sebe i dijete i (eventualno) ostalu djecu

- stol za doručak

- osmislite i započnite pripreme za sutrašnji ručak/večeru (što jednostavniji!)

Teško je predvidjeti koliko ćete se često morati izdajati da biste osigurali dovoljnu količinu mlijeka za dijete. U idealnim biste se uvjetima, za vrijeme radnog vremena, trebali izdajati onoliko puta koliko biste za to vrijeme dojili.

Najčešće ćete se, međutim, izdajati za vrijeme jutarnje, podnevne ili popodnevne pauze. Kad planirate koliko ćete se puta izdajati za vrijeme odvojenosti, treba uzeti u obzir cijelo vrijeme razdvojenosti, znači i vrijeme koje je potrebno da biste odveli dijete na čuvanje i stigli na posao i nakon posla otišli po dijete i stigli kući.

Budući da na raspolaganju imate ograničene količine vremena, upotreba električne izdajalice kojom može izdojiti obje dojke istovremeno bila bi od velike pomoći. Istovremenim izdajanjem obje dojke moguće je održati visokom razinu prolaktina i istovremeno izdojiti mlijeko za 10-15 minuta umjesto za 20-30 minuta, koliko bi bilo potrebno za izdajanje svake dojke posebno. Istraživanja su pokazala da, kad beba navrši mjesec dana, temeljitije pražnjenje dojke učinkovitije potiče povećanje proizvodnje mlijeka nego češće pražnjenje dojke.

Mnoge su majke uvidjele da istovremeno izdajanje obje dojke, tri puta dnevno u periodu od prvih nekoliko mjeseci (u slučaju kad se majka vraća na posao prije djetetovih navršenih šest mjeseci) osigurava dovoljno mlijeka za bebu za sljedeći dan. Preporučljivo je započeti s izdajanjem i smrzavanjem mlijeka tri do četiri tjedna prije povratka na posao.

Mnogim je majkama lakše izdojiti se ujutro, otprilike sat do dva nakon prvog jutarnjeg podoja – kad su najodmornije i mogu izdojiti veću količinu mlijeka za manje vremena. Neke se majke radije izdajaju više puta tijekom dana i kombiniraju te, manje količine mlijeka.

Sljedeća je mogućnost izdajati jednu dojku istovremeno dok dijete doji na drugoj.

Jednom kad dijete počne s nadohranom, bit će potrebno i manje izdajanja.

Što ako ne možete izdojiti dovoljno

Ako ne možete izdojiti dovoljno mlijeka za svoju bebu, na raspolaganju Vam je nekoliko mogućnosti

- češće nudite djetetu dojku dok ste zajedno (Neke majke učine dodatni napor i dodatno doje bebu tijekom večeri i noću, tako da beba više spava dok su odvojeni i tada treba joj manje mlijeka.)
- organizirajte više stanki za dojenje ili se češće izdajajte dok ste odvojeni,
- ukoliko se izdajate ručno ili ručnom izdajalicom, pokušajte upotrijebiti automatsku dvostruku izdajalicu koja će bolje isprazniti dojku,
- u vremenu kad ste odvojeni organizirajte dohranu.



Preporuka je svakoj majci da se potrudi dojiti češće kad je kod kuće – ujutro, navečer i vikendom. Dojenje je prekrasan način da se osigura harmoničan i privržen odnos s bebom. Učestalim dojenjem održat će se i dovoljna produkcija mlijeka.

No, nije samo majka ta koja će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji. Mnoge će bebe okrenuti svoj ritam dojenja i spavanja da bi se prilagodile činjenici da majke nema. Takva «tehnika» zove se – obrnuti ciklus dojenja. U tom će slučaju beba većinu obroka na prsima imati između 17.30 i 7 sati drugog dana. Dijete počne više i češće spavati tijekom dana kad je odvojeno od majke istovremeno pojačavajući intenzitet i učestalost dojenja kad je s majkom. Ovakav ciklus hranjenja govori da je beba toliko povezana s majkom da će je čekati. Ustvari, beba će imati približno isti broj podoja kao i ranije, samo u drugo vrijeme. Ukoliko vaša beba prihvati takav ritam dojenja, bit ćete u mogućnosti manje se izdajati dok ste razdvojeni.

U svoj toj organizaciji oko povratka na posao, organiziranja skrbi za dijete, izdajanja i ostalog, vrlo je bitno ne zaboraviti na vlastiti odmor. Spavanje u zajedničkom krevetu jedna je od vitalnih odluka za zaposlenu majku. Ako je beba u obrnutom ciklusu dojenja, s razlogom ćete biti vrlo zabrinuti hoćete li se uspjeti dovoljno odmoriti kako biste idući dan mogli normalno funkcionirati na radnom mjestu. Ako je noću beba blizu vas (budete li, primjerice, dijelili krevet), omogućit ćete joj neograničen pristup dojci dok ćete vi imati priliku istovremeno se naspavati.

U mnogim kulturama zajedničko spavanje nije prihvatljivo. No, za obitelji u kojima se doji takav je «aranžman» često spašavajući. Istraživanja pokazuju da spavanje s bebom pojačava odnos dojenja te majčino i bebino zdravlje.

Novonastaloj situaciji manje se primjetno, ali možda također vrlo burno, treba prilagoditi i djetetov otac. Ako vas je otpočetka podržavao u dojenju, on će već naći načina kako vam pomoći. No pomozite i vi njemu, raspravite o svemu što vas očekuje, objasnite mu što i kako može pomoći i pokažite mu da cijenite njegovu podršku i pomoć.

Ranim pregledom trudnica do zdravih beba     
   
EDUKACIJA GINEKOLOGA ZA RAD NOVOM GENERACIJOM ULTRAZVUČNIH APARATA



Rano otkrivanje urođenih anomalija, već u prvim mesecima trudnoće, najbolji je put da se na vreme otkrije bolesna beba. Danas, s novom generacijom ultrazvučnih aparata, ovo je moguće uraditi već između 11. i 13. nedelje trudnoće, kada se jasno mogu videti bebini organi. Međutim, da bi se omogućilo svakoj trudnici da prođe ovakav pregled, neophodno je da sve zdravstvene ustanove koje kontrolišu i prate trudnice imaju ovakav savremeni aparat, što kod nas, nažalost, još nije slučaj. Uz to, podrazumeva se i da ginekolozi poseduju znanje za rad s ovom opremom, zbog čega je obuka lekara i počela još 1999. godine, od kada su održana tri edukativna skupa na kojima je obučeno ukupno 220 ginekologa.

U organizaciji Evropske agencije za rekonstrukciju i razvoj, Fondacije za fetalnu medicinu iz Londona i Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Vojvodine, juče je u Novom Sadu održan još jedan, četvrti kurs za lekare o ultrazvučnom pregledu trudnica između 11. i 13. nedelje trudnoće. Polaznici kursa su lekari iz cele Srbije.

– Ne radi se o novoj zdravstvenoj usluzi, ali je to značajan korak ka standardizaciji pristupa trudnicama – kaže v.d. direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Novom Sadu doc. dr Aleksandra Novakov-Mikić. – Cilj nam je da sve trudnice budu pregledane u prvom trimestru, a da pregled obave edukovani lekari koji imaju sertifikat i koji će moći da pruže vrhunsku uslugu. Tako možemo da procenimo da li je beba bolesna, a ne da se smatra kako mlađe žene rađaju zdrave bebe, a starije dobijaju novorođenčad s problemima, što nije tačno. Saznanjem kako da ultrazvukom merimo bebu u predelu iza vrata, kako da analiziramo krv i kako da tumačimo rezultate možemo mnogo da uradimo na ranom utvrđivanju eventualnih anomalija. J. B.

Izvor: Dnevnik

Seksi mama

Za vreme trudnoće i posle porođaja doći će do velikih promena i u vašem seksualnom životu, da bi se sve vratilo u normalu neophodni su razumevanje i strpljenje.



Upražnjavanje seksa u trudnoći i posle porođaja za mnoge parove predstavlja problem. U prvom slučaju uobičajen je strah da se ne povredi beba, dok je posle porođaja to bojazan da se ne povredi žena. Neki parovi "ohrabre" se pre, a neki kasnije, i nastavljaju sa svojim seksualnim aktivnostima.

U trudnoći

Tokom normalne trudnoće seksualni kontakt između partnera može da traje gotovo do poslednjeg dana. Bitno je da ginekolog potvrdi da trudnoća ide normalnim tokom i da ne postoje nikakvi problemi.

Odnosi se ne preporučuju tokom trudnoće ukoliko je žena imala prevremene porođaje. Seksualnim kontaktom sigurno nećete povrediti bebu, jer se za to pobrinula priroda. Fetus se može malo uznemiriti posle orgazma, ali to je samo reakcija na ubrzano kucanje majčinog srca.
Iskustvo pokazuje da neke žene tokom trudnoće imaju pojačanu želju za seksom, dok druge nemaju.

Veća količina krvi koja dolazi u karlični predeo kod nekih žena može da pojača erotsku osetljivost, a kod drugih može da izazove osećaj nadutosti i neprijatnosti tokom samog odnosa. Neke žene posle ili u toku seksa mogu da osećaju i stomačne grčeve.

Takođe, velika fizička i psihička promena u telu žene može da utiče i na potrebu za seksom. Primećeno je da u drugom tromesečju raste seksualna želja žene, a kako se približava porođaj i stomak postaje sve veći, tako ta potreba slabi. Mnogi muškarci trudnu ženu i dalje smatraju privlačnom i atraktivnom, dok kod drugih seksualna želja može da bude umanjena brigom za zdravlje majke i bebe.

Posle porođaja

Ne gajite mnogo iluzija kada je u pitanju seks posle porođaja, jer je potrebno puno strpljenja i razumevanja da bi on bio kvalitetan kao pre. Uobičajeni period da počnete sa seksualnim aktivnostima posle porođaja je šest nedelja, kada bi trebalo obaviti i prvi ginekološki pregled.

Neke žene su spremne i posle mesec dana, dok druge nisu ni posle osam nedelja, a odnos je ponekad bolan i posle tri meseca.

Neki od razloga zbog kojih vođenje ljubavi posle porođaja može biti neugodno jeste zarastanje ožiljka od epiziotomije. Problem može da bude i suvoća vagine, posebno uobičajena kod dojenja, kao i slabiji seksualni nagon zbog privremene zbrke u hormonima.

Važan uticaj ima i premorenost. Nedostatak sna, hormonske promene i nervoza zbog brige o bebi ostavljaju posledice i tu je komunikacija među partnerima najvažniji faktor. Problem je i u gubitku spontanosti, jer teško je prepustiti se uživanju dok slušate kako dete plače.

Život s bebom nikada više neće biti isti, ipak imajte strpljenja i vremenom ćete ući u novi ritam, bićete sve opušteniji i seksualni život će se vratiti u normalu.

Izvor: Press