Posljednja znanstvena istrazivanja pokazuju da je hrana direktno povezana sa zdravljem, odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama, koje sve cesce pogadaju covjeka.

Strucnjaci su dosli do saznanja da u bioloski uzgojenoj hrani vlada odreden red, koji ljudskom organizmu daje vitalnu energiju i jaca njegovu prirodnu otpornost i imunitet. Tjelo osjeca kad jedemo pravu, zdravu hranu, a moguce bolesti se odbijaju od imunitetnog stita koji nas ispunjava. Istovremeno, pravilnom ishranom moguce lijeciti odredena stanja u nasem organizmu. Uostalom, evo do kakvih su otkrica dosli znanstvenici...

MIGRENA: Cokolada, sir, agrumi, crno vino i kafa potsticu migrenu. U njenom nastanku sudjeluje i alergija na psenicu, morski plodovi, narance i druga hrana. I preskakanje obroka moze uzrokovati napad migrene jer izaziva smanjenje razine secera u krvi. Potrudite se jesti malo a cesto. Masna riba djeluje protuupalno, sto moze pomoci, iako djelovanje nije trenutno. Đumbir ublazava mucninu koja cesto prati migrenu.
Idealan obrok: sendvic od lososa i salate potocarke, casa dumbirova soka i mineralna voda.

PMS (predmenstrualni sindrom): PMS je blisko povezan s prehranom. U sedmici prije mjesecnice potrebno je u ishranu dodati 500 kalorija. Dorucak je najvazniji obrok. Treba nesto pojesti tokom jutra i popodneva, a svaki dan pojesti jednu salatu i tri obroka povrca. Odlicna je cjelovita hrana, u maloj kolicini, s mnogo bjelancevina, vlakana iz voca i povrca te nesto ugljikohidrata - psenica moze pogorsati problem. PMS je cesto izazvan niskim estrogenom u krvi, te nedostatkom magnezija i zeljeza. Orasi, suho voce i sjemenke bogati su izvori tih hranjivih tvari, a orasi i sjemenke uz to sadrze i prirodne estrogene.
Idealan obrok: kod kuce napravljen obrok od zitarica (zob, riza i zitne pahuljice) s nasjeckanim bademima, ljesnjacima, sjemenkama sezama i suncokreta; posluzite uz prirodni jogurt i nasjeckanu svjezu breskvu.

MOKRACNI MJEHUR: Odredena jela i pica mogu izazvati simptome slicne onima cistitisa, s ucestalim mokrenjem i osjecajem peckanja. U tu hranu se ubrajaju alkohol, caj, kafa, narancin sok, te jako zacinjena hrana. Pijte velike kolicine vode da razrijedite mokracu i smanjite njenu kiselost. Tokom napada pijte najmanje dvije do tri litre destilirane vode dnevno. Opcenito, dobra prehrana bogata cjelovitim namirnicama i povrcem kao sto su sparoge, articoci, persin i celer djeluje kao diuretik.
Idealan obrok: juha od jecma; przene sparoge, celer, mrkva i grah s malo persina; casa svjeze iscijedenog soka od jabuke i mrkve.

TEKUCINE U ORGANIZMU: Teski, masni obroci mogu potaknuti zadrzavanje tekucina u organizmu, jednako kao i slana ili marinirana hrana. Izbacite iz prehrane slaninu, salame i svu hranu s velikim sadrzajem soli odnosno natrija. U jelovnik ukljucite diureticno bilje: persin, celer, kumin i maslacak. Kalij pomaze odrzati zdravu ravnotezu tekucina. Ima ga u vocu, posebno bananama, i povrcu kao sto su sparoge i spinat. Idealan obrok: rizoto od spinata s dosta persina; mijesana salata s listovima maslacka, celerom i krastavcem; banana.

ZACEP: Jedite hranu koja je bogata vlaknima kao sto su cjelovite zitarice, cjelovita tjestenina, krompir u ljusci, kruh, voce i povrce. Povecajte unos tekucine, jedan i po do dva litra dnevno. Mahunarke su bogate prehrambenim vlaknima, a suhe sljive stimuliraju misice crijeva.
Idealan obrok: krompir u ljusci s lecom, u umaku od rajcica; salata od mrkve, celera i jabuke; kompot od suhih sljiva i suhe sljive s jogurtom.

UMOR: Prehrana bogata preradenom hranom ili ona siromasna kalorijama ili mineralima, posebno zeljezom i cinkom, moze izazvati umor. Alkohol je "otimac" energije, dok kafa, caj i kola mogu nakratko djelovati stimulativno. Medutim, bit cete iscrpljeni ako popijete vise od sest solja dnevno. Najcesci razlog umora je anemija, izazvana pomanjkanjem zeljeza koje je potrebno za stvaranje hemoglobina koji prenosi kisik u krvi. zeljeza ima u mesu, grahu, leci, tamnozelenom lisnatom povrcu, orasima, sjemenkama, susenom i marelicama. Za zdravu krv treba mnogo vitamina B12 kojeg ima u mesu, ribi, jajima i mlijecnim proizvodima, te folne kiseline iz cjelovitih zitarica, oraha i tamnozelenom lisnatom povrcu. Druge hranjive tvari kljucne za tjelesnu
energiju su vitamini C i E, magnezij i kalij. Sirova hrana i proklijale sjemenke dobar su izvor tih tvari i manje opterecuju probavu.
Idealan obrok: peceno pile s ruzmarinom; velika porcija salate od proklijalih sjemenki; kompot od marelica s jogurtom.

ZA ZDRAVO SRCE: Slijedite mediteransku prehranu s mnogo tjestenine, salata, voca i povrca, maslinovog ulja i cesnjaka. Oni koji se drze takve prehrane smanjili su rizik od koronarne bolesti za 75 posto. Tjestenina je gotovo bez masti, a maslinovo ulje sadrzi jednostruko nezasicene masti koje snizuju kolesterol u krvi i smanjuju rizik ateroskleroze. Ono je, takoder, bogato vitaminom E koji je antioksidant pa djeluje protiv razvoja ateroskleroze krvnih zila. Masna plava riba, kao sto su sardine ili skuse, stite krvozilni sustav omega-3 masnim kiselinama. Voce i zeleno lisnato povrce daju antioksidacijske vitamine C, E i betakaroten koji djeluju protiv stetnog utjecaja slobodnih radikala.

ZA OsTAR UM: Potaknite sposobnosti uma visestruko nezasicenim masnim kiselinama kao sto su omega-3, kojih ima u masnoj, pogotovo plavoj ribi. Ta se riba smatra najboljom hranom za mozak. U jednom istrazivanju, bebe koje su hranjene mlijekom obogacenim omega-3 masnim kiselinama sa 7 godina imale su veci kvocijent inteligencije od beba koje su dobivale neobogaceno mlijeko. Psihicka budnost moze se poboljsati i kalijem (sadrze ga agrumi, salata potocarka, sjemenke suncokreta, banane i krompir), cinkom (psenicne klice, sjemenke bundeve, janjetina, jaja...) i aminokiselinom (proizvodi od soje, kravlji sir i bademi). Pravilna kombinacija voca i povrca jamci dobru opskrbljenost mozga kisikom te stiti od ateroskleroznog suzavanja arterija.

ZA DUGOVJECNOST: Jedite najmanje pet obroka svjezeg voca i povrca dnevno. Tako cete tijelu osigurati kljucne antioksidante - vitamine A, C i E, te selen - koji koriste protiv degenerativnih bolesti kao sto su koronarna bolest, rak i dijabetes. Istrazivaci su otkrili da misevi zive dulje ako se hrane niskokaloricnim namirnicama bogatim hranjivim tvarima. Kulture poznate po dugovjecnosti, primjerice Indijanci s Yucatana, zive na niskokaloricnoj prehrani s mnogo sirove hrane. I prehrana siromasna bjelancevinama takoder usporava starenje.
Za vitkije tijelo
Drzite se prehrane s mnogo zitarica, voca i povrca, a s malo zasicenih masti i slatkisa. Ugljikohidrati vas zasite brze od masti, pa cete manje jesti. No, samo zdrava prehrana nece sprijeciti nakupljanje kilograma. Tjelesna aktivnost nuzna je za odrzavanje vitkog stasa. Kad ste jako aktivni treba vam vise bjelancevina, da sprijece trosenje misica, i vise ugljikohidrata, koji smanjuju umor i poticu metabolizam da sagorj| visak masti.


izvor: www.bosnic.com