Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 11:19:25
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Kako su formirana Srpska prezimena  (Pročitano 9552 puta)
16. Dec 2007, 17:58:05
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.24
mob
Apple iPhone 6s
Kako su formirana Srpska prezimena   

Prezimena u srpskom narodu su brojna i raznovrsna. Stvarana su u razlicitim politicko-istorijskim i drustveno-ekonomskim uslovima. Postojalo je vise razlicitih nacina (principa) za njihovo formiranje. Posebnu grupu srpskih prezimena sacinjavaju ona, koja su stvorena pomocu nastavaka - ovic, evic ili - ic. Prezimena sacinjena na ovaj nacin, po pravilu, sadrze tri elementa: prezimensku osnovu, prisvojni dodatak - ov ili - ev i deminutivni nastavak- ic. Prezimenska osnova moze da bude razlicita. Najcesce je to licno ime rodonacelnika odredjene familije. U najvecem broju slucajeva to je ocevo, djedovo ili ime nekog drugog muskog pretka u direktnoj liniji srodstva. Pobocna linija srodstva, javlja se samo u izuzetnim slucajevima. "Osnivac prezimena" ne mora uvek da bude krvni srodnik. Ponekad to mogu da budu i druga lica (usvojitelj, staratelj, dobrocinitelj i dr). Jedno od tipicnih prezimena ove grupe jeste patronim Jovanovic. Za njega se smatra da je najcesce (ili jedno od najcescih) i najtipicnijih srpskih prezimena. Prezimensku osnovu Jovanovica cini rodonacelnikovo licno ime Jovan. Na njega je dodat posesivni nastavak -ov, koji oznacava pripadanje. Potom je pridodan i deminutivni nastavak - ic, koji znaci maleni, mladi.

Prema tome, u konkretnom slucaju Jovanovic je "Jovanov mladenac, mali, tj. sin, potomak." Osim nastavka -ov, primjenyuje se i prisvojni dodatak - ev, koji ima isto znacenje. Koji ce nastavak biti primjenjen zavisi od licnog imena od koga se formira prezime. U slucaju da se rodonacelnik odredjene familije zvao, na primjer Radic, primjenice se prisvojni nastavak -ev, a potom i deminutivni dodatak - ic. Tako je nastalo prezime Radicevic. Osim licnog imena, prezimensku osnovu mogu da cine i drugi faktori. Najcesce se javljaju: zanimanje rodonacelnika odredjene familije (kovac, kolar), njegove licne osobine (cosa, brka), etnicka pripadnost (Bugarin, Ciganin), vojno zvane (kaplar, kapetan), crkvena jerarhija (pop, klesar), mjesto odakle je doseljen (Erdelj, Srem) itd. I u ovim slucajevima prezimena se izvode po istom principu, kao i kada je u pitanju licno ime. Stoga se u konkretnim uslovima javljaju prezimena: Kovacevic i Kolarevic, Cosovic i Brkovic, Bugarinovic i Ciganovic, Kaplarevic i Kapetanovic, Popovic i Klisarevic, Erdeljanovic i Sremcevic, itd. Ponekad se odstupa od ovog "uobicajenog" nacina gradjenja prezimena i ona se formiraju po "skracenom postupku". U tom slucaju se izostavlja ovaj srednji element (prisvojni pridjev - ov ili - ev) i odmah se dodaje deminutivni dodatak - ic. Tada se umjesto uobicajenih prezimena Jovanovic, srece skraceni oblik Jovanic, Stamenovic - Stamenic, Bojanovic - Bojanic, itd. Skracena prezimena su skoro pravilo, kada se izvode iz hipokoristika (ime od mila) i to u onim sredinama gdje se ona zavrsavaju na - a (npr: Djura, Pera, Jova). Tada se javljaju prezimena Djuric, Peric, Jovic. To je slucaj i sa muskim licnim imenima (kao osnovom prezimena) kada se mijenjaju po takozvanoj zenskoj deklinaciji: Ivo,e; Luka,e; Nemanja,e, itd. U sredinama gdje se hipokoristicna imena zavrsavaju na - o (tzv. "erski krajevi") - Djuro, Pero, Jovo, u prezimenima su sadrzana sva tri spomenuta elementa. U ovom slucaju javljaju se prezimena Djurovic, Perovic, Jovovic. Kada su u pitanju matronimi (prezimena nastala po zenskom pretku), "skracena procedura" predstavlja opste pravilo. Na zensko licno ime dodaje se samo deminutivni dodatak- ic i prezime je gotovo. Ovaj princip dosljedno se primjenjuje i kada su u pitanju izvorna narodna imena i kalendarski antroponimi. Od nekih slovenskih imena izvedena su prezimena - Zoric (Zor(a)+ic - Zoric), Visnjic, Nadezdic i druga, a od kalendarskih - Saric (Sar (a)+ic - Saric), Maric, Femic i druga. Ovo je samo jedan od nacina za formiranje srpskih prezimena. U srpskom imenoslovu postoji jos razlicitih obrazaca za njihovo stvaranje. Osim toga, on nije svojstven samo Srbima, vec ga koriste (u manjem ili vecem obimu) i ostali slovenski narodi. Ova vrsta prezimena frekventna je i kod Hrvata jer su gotovo identicna sa srpskim, s tim sto se kod njih cesce srecu skraceni oblici prezimena - Ivanic, Radic, Pavletic, itd. Kod slovenskim prezimena (Primkov Slovencev) javlja se na kraju prezimena - ch, s obzirom da Slovenci nemaju glas - c (Filipchich, Kovachich, Kocijanchich). Rusi na ovaj nacin grade svoje tzv. "srednje prezime". Ono se javlja izmedju licnog imena i prezimena i izvodi se od ocevog imena. Na primjer, Anton Pavlovic Cehov. Ovaj nacin za pravljenje prezimena koriste i ostali Slaveni, ali u znatno manjoj mjeri.

Bez obzira sto ovu vrstu prezimena imaju i ostali slovenski narodi, ona su u srpskom narodu najcesca i najbrojnija. Zbog toga ona uveliko asociraju na "Srbe i srpstvo", a neki ih dozivljavaju i kao sastavni dio srpskog nacionalnog identiteta. To je bio razlog sto je tudjinska vlast pod svojom jurisdikcijom nastojala da kod Srba eliminise (ili bar smanji) ovu vrstu prezimena "koja su odisala na srpstvo i slavenstvo". Pri tome su koristene razne metode. Prilikom vodjenja sluzbene administracije (maticne knjige i druga oficijelna dokumenta), prezimena na - ic su izbjegavana i potiskivana na razne nacine. Vlasti su 1817. godine izdale naredjenje, po kojem Srbi u Austriji nisu smeli da nose prezimena sa zavrsetkom na -ic, sto je na podrucju Ugarske posebno strogo provodjeno. Ovom naredbom odstranjen je deminutivni prezimenski dodatak - ic. Njegovim izostavljanjem kod tzv. "potpunih prezimena", koja sadrze sva tri spomenuta elementa, uz prezimensku osnovu ostaje samo prisvojni dodatak - ov ili - ev, na koji se prezime sada i zavrsava. Sada se umjesto uobicajenih prezimena Jovanovic, Radicevic, Kovacevic, Kolarevic, javlyaju oblici Jovanov, Radicev, Kovacev, Kolarev, itd. Kod prezimena gdje je deminutivni dodatak - ic direktno pridodat na prezimensku osnovu (izostavljanjem prisvojnog nastavka -ov ili - ev), zabranjeni prezimenski dodatak - ic zamjenjivan je sa nastavkom - in. Ovom prilikom se umjesto prezimena Jovic, Glisic, Lazic, javljaju slicna, ali ne i ista, izmenjena prezimena Jovin, Glisin, Lazin, itd. Prezimena koja se nisu zavrsavala na - ic nisu menjana, a bilo je i takvih, kao i u ostalim srpskim sredinama. Ovim se ujedno objasnjavaju i neki drugi vazni momenti u srpskoj patronomiji.

Postojanje prezimena sa pejorativnim prizvukom, u srpskom narodu. Naime, strani drzavni cinovnici su cesto kao oficijelna prezimena Srba, upisivali njihove licne ili porodicne nadimke. Pritom su kao prezimena belezili i one nadimke koji su imali pogrdno i uvredljivo znacenje za svoje nosioce. Tako su nastala prezimena: Nakarada, Klipa, Usljebrka, Nepergaca, Poplasen… Postojanje izvjesne razlike izmedju prezimena Srba u Srbiji, sa prezimenima Srba van nje. Tudjinska vlast vodila je svoju administraciju, u okviru koje je u sluzbena dokumenta upisivala i prezimena Srba, ali u skladu sa svojim interesima i tendencijama. S druge strane, prezimena Srba u Srbiji ustrojila je srpska vlast u svojoj drzavi. Ona je to ucinila u skladu sa srpskom narodnom tradicijom i nacionalnim interesom. Tretman organa vlasti prema srpskim prezimenima, nije bio svuda isti u austrijskoj carevini. Postojala su manja ili veca odstupanja, od najnizih do najvisih organa vlasti. Odstupanja su bila narocito izrazena kod normativnog akta kojim su Srbima zabranjivana prezimena na - ic. spomenuta odredba najdoslednije je ispostovana u Banatu, s obzirom da su ova prezimena, na ovom podrucju svedena na najmanju mogucu meru (skoro da ne postoje ili su izuzetno retka). Uprkos pokusaju vlasti da eliminise prezimena na - ic, Srbi se nisu tako lako odvajali od svojih tradicionalnih prezimena. Ona su u maticne knjige i druga drzavna dokumenta upisivana bez - ic, ali su u crkvenim knjigama i medjusobnim odnosima Srba koristena u svom izvornom obliku. O tome svjedoce i razni zapisi i dokumenta: prezimenom Adam, dok su se u crkvenim maticnim knjigama dugo vodili kao Adamovic

Posle ujedinjenja i stvaranja drzave SHS 1918. godine, dolazi do izvjesnih promjena u srpskim prezimenima. Neke familije svom prezimenu dodaju karakteristican prezimenski nastavak - ic. Naravno, pod uslovom da im se dotadasnje prezime nije zavrsavalo na ovaj nacin. Ova pojava bila je prisutna na citavom srpskom etnickom prostoru. Ona je bila zapazena i medju nasim poznatim kulturnim i javnim radnicima. Familija Kamenko potice iz Like (Josan kod Korenice i Skre kod Otochca), a ima je i na Kordunu (Bovic kod Vrginmosta). Dvadeset godina neki njeni clanovi kolonizovani su u Makedoniju (okolina Skoplja). Tada su svom prezimenu dodali nastavak - ovic i tako postali Kamenkovic. Posle protjerivanja iz Makedonije (1941. godine nastanili su se u Jagodini i Beogradu gdje i danas zive kao Kamenkovici. Ovo su samo neki, od brojnih primjera koji su postojali. U "posrbljivanju" svojih prezimena dodavanjem spomenutog patronimskog dodatka, prednjacili su Srbi iz Vojvodine.

Posebnu grupu srpskih prezimena na - ic cine ona prezimena u cijoj se osnovi nalaze prezimena (ili imena) stranog (nesrpskog) porekla. Ona su modifikovana (prilagodjena srpskoj sredini) i na njihovu osnovu pridodati karakteristicni prezimenski dodaci - ovic, - evic ili - ic. Nastajala su u razlicitim vremenskim i drustveno-istorijskim uslovima. Tako su nastala i prezimena nekih poznatih naucnika koji su zivjeli i radili u srpskoj sredini. Razlozi njihovog nastanka su brojni i raznovrsni. Identifikacija sa sredinom (srpskom) u kojoj su zivjeli bio je jedan od bitnih razloga. Bracnim vezama dolazilo je do asimilacije nesrpskog zivlja sa Srbima, sto je imalo za posledicu (vrlo cesto) posrbljivanje njihovih stranih prezimena. Dodavanjem spomenutih prezimenskih nastavaka svojim nesrpskim prezimenima neki su manifestovali svoju odanost prema srpskom narodu sa kojim su ziveli. Pored spomenutih, postojali su i mnogi drugi faktori. Prezimena ove vrste ima vise i ona poticu iz razlicitih etnickih i vjerskih konfesija. Kosta Sreplovic (1836-1872) je poznati srpski arhitekta, a Mihailo Valtrovic (1839-1915) je bio profesor Velike skole, upravnik Narodnog muzeja i osnivac Srpskog arheoloskog drustva u Beogradu. Oni su svojim djelima zaduzili srpsku nauku i srpski narod. Njihova prezimena su germanskog (nemackog) porekla i u svom izvornom obliku glase Srepl i Valter. Slicnih primjera ima jos u Srbiji: Ostermanovic, Braunovic, Kaclerovic, Orajnerovic, Sternic u Beogradu, Smelcerovic u Leskovcu, Veberovic na Ubu, itd. Osim u gradovima, ova vrsta prezimena javlja se i u pojedinim selima u Srbiji: Pruderovic u Majuru u Macvi, Sacerovic u Uscu kod Obrenovca, Laudanovic u okolini Gornjeg Milanovca, itd. Albahari je staro i (relativno) cesto jevrejsko prezime. Koriste ga i Sefardi i Askenazi. Srece se i u nasoj sredini. U Beogradu postoji i nekoliko porodica sa prezimenom Albaharevic. U prezimenima nastalim na ovaj nacin srecu se i hungarizmi (madjarske rijeci). Sabo je madjarska rijec koja oznacava krojaca. Od nje je napravljeno srpsko prezime Sabovljevic. Sirom Srbije postoji vise familija sa ovim prezimenom, koje medjusobno nisu u srodstvu. Vise starih beogradskih porodica (koje u njemu kontinuirano zive jos od proslog veka) prezivaju se Sabovljevic. Od madjarskih reci razlicitog znacenja izvedeno je jos ovakvih prezimena: Kocijasevic, Sekerusevic, Gombarevic, Vargic, itd. U prezimenima iz ove grupe javljaju se i albanske reci. Srecu se najvise u prezimenima u Crnoj Gori: Kastratovic, Zogovic, Ljumovic, Pljakic, Burmazovic, itd.

Nazalost, ponekad i ponegdje, cuju se misljenja da prezimena koja se ne zavrsavaju na - ic "nisu srpska", pa cak i da "oni koji se ne prezivaju na - ic nisu Srbi!?" Ovakva misljenja su netacna, nenaucna i nacionalno stetna. Ona ugrozavaju etnicko jedinstvo i nacionalnu homogenost srpskog naroda. Na srecu, ona su usamljena i uglavnom poticu od nedovoljno obavestenih i neupucenih osoba. Ponekad i od zlonamernih. S druge strane, brojnost i raznovrsnost srpskih imena i prezimena, kao i nacini njihovog stvaranja, predstavljaju bogatstvo srpskog nacionalnog onomastikona. I ona su jedan od dokaza duhovnog bogatstva srpskog naroda.

T.PAVLOVIC
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 11:19:25
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.076 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.