Ima li uopće 'slobodne volje'?   
   
Takvi smo: netko nešto napravi, a onda ga svi oponašamo. Zanimljivo je da se dramatične promjene javnog mnijenja točno poklapaju s ponašanjem atoma u magnetnom polju.   

Quentin Michard s pariške Škole industrijske fizike i kemije te Jean-Philippe Bouchaud iz Komisije za atomsku energiju iz Saclaya pokušali su objasniti tri društvena trenda: strmoglavi pad europskog nataliteta krajem 20. stoljeća, nevjerojatno brzo usvajanje mobilne tehnologije tijekom 1990-ih te način na koji zamire pljesak na koncertima.

U svakom od ova tri slučaja, teoretiziraju istraživači, individue nemaju samo vlastitu volju, nego ih pokreće i imitiranje drugih.

"Oponašanje je duboko ukorijenjeno u našoj biologiji kao jedna od strategija preživljavanja", kaže Bouchaud. "Zapravo, ljudi vrlo često kopiraju ostale, za koje misle da znaju nešto što sami ne shvaćaju."

Znanstvenici su model posljedica oponašanja primijenili na fiziku magnetizma i uočili da će magnetno polje preuzeti kontrolu nad rotacijom atoma kako bi ih usmjerilo u određenom smjeru.

I najčešće smjer rotacije atoma pobudi i susjedni atom da se vrti u tom smjeru. Čak i kada magnetno polje jako sporo mijenja smjer vrtnje pojedinog atoma, rotacije svih atoma mijenjaju se gotovo zajednički i iznenadno.

Nakon toga su fizičari prilagodili model tako da atomi predstavljaju ljude, a smjer vrtnje njihovo ponašanje te su tako pokušali predvidjeti promjenu u javnom mnijenju.

Što se tiče mobilnih telefona, stvar je jednostavna: što više ljudi shvaća koliko su korisni i što im cijena više pada, to će ih više ljudi kupovati. No kako će se trend brzo pokrenuti, ovisi o tome kako ljudi snažno utječu jedni na druge.

Magnetni model predviđa da će pomak u ponašanju biti brži kada ljudi imaju jače izraženu tendenciju imitiranja te da može doći do nesrazmjernih skokova, s puno ljudi koji će prihvatiti mobitel gotovo 'preko noći'.

Točnije, prema modelu, stupanj promjene stava ubrzavat će u matematički predvidljivom smjeru.

Michard i Bouchaud primijenili su svoja zapažnja i na druga dva trenda i utvrdili da se natalitet i upotreba mobilnih telefona u Europi potpuno poklapaju s tim uzorkom.

Isto je vrijedilo i za stupanj na kojem zamire pljesak na koncertima ili u kazalištu.

   
IskonInternet   
09.05.2005.