Bitka kod Agincourta - 100-godišnji rat

Bitka se odvijala 25.08.1415. godine u sjevernoj Francuskoj. Na jednoj strani je bila vojska kralja Henrika V , a na drugoj francuskog kralja Karla VI . Bitku nije vodio sam francuski kralj već njegov pobočnik Charles d'Albret i plemići Armagnaca . Ova bitka je najpoznatija po uporabi engleskih dugih lukova te činjenici da unatoč tome što su bili malobrojniji da su i pobijedili Francuze , zahvaljujući prvoj smislenoj uporabi streličara kao podrške napadajućim trupama .

Večer uoči bitke dok su Francuzi imali zaklon i dovoljne zalihe hrane , Englezi su noć proveli na kiši ,sa skromnim zalihama i sa dobrim dijelom vojske oboljelim od dizenterije . U samo jutro pred bitku kralj Henrik je postrojio ostatke svoje vojske koje je mogao okupiti . Uspio je skupiti oko 900 pješaka i oko 5000 strijelaca .

S druge strane stajala je francuska vojska od oko 36000 ljudi . Henrik je čekao da vidi što namjerava protivnik i nakon što je prošlo nekoliko sati odlučio je povući prvi potez . Poslao je strijelce naprijed . Teren je bio jako raskvašen od obilnih kiša , a to je odgovaralo Englezima . Stirijelci su pohitali naprijed i u zemlju zabili dugačke ,našiljene kolce koji su bili novost . Osnovna zadaća tih kolaca je bila da zaustave konjicu u naletu . Tada su strijelci ispalili prvi puta strjelice . To je potaknulo francuske snage da se pokrenu , no budući da su bili okupljeni nabrzinu i da nisu imali pravog vođu napad je završio u kaosu . Došavši do zapreke od kolaca , konjica je zastala , mnogi od nih su pali sa konja u blato i tada je nastao pokolj . Teško oklopljeni vitezovi nisu se mogli kretati po dubokom blatu , većina ih se nije uspjela niti dići , a to su engleski streličari iskoristili ubijavši ih jednog po jednog kao da gađaju nepokretne mete . U tom je prvom napadu stradao i pobočnik Francuskog kralja . Drugi val napada je bio organiziraniji , ali isto tako neuspješan . Kada su Francuzi došli u kontakt sa strjelcima tada su iz pozadine pohitali engleski pješaci , a streličari su odbacili svoje lukove i uzeli kratka koplja , mačeve i buzdovane te navalili na slabo pokretene francuze .

Tijekom bitke Ysambart D'Agincourt je sa svojim ljudima provalio u zaleđe Henrikove vojske pa su se tako u jednom trenu Englezi našli u nezavidnoj situaciji . Da su te D'Agincourtove trupe oslobodile zarobljenike , engleske snage bi se našle između dvije vatre , stoga je Henrik naredio pogubljenje svih zarobljenika , okrutno ,ali jedini izlaz koji je imao . Plemići i časnici u njegovoj vojsci su odbili izvršiti zapovijedi te su taj posao prepustili vojnicima koji su sasjekli skoro sve zarobljenike .

Do kraja dana Francuzi su pretrpjeli još teških gubitaka .

Bilanca cijele bitke je bila 113 mrtvih na strani Engleza , od koih je jedan bio Edward od Norwicha, 2nd Duke of York, Unuk Edwarda III.

Dok su Francuzi izgubili oko 12. 000 ljudi , otrpilike još toliko ranjenih , preko 1000 zarobljenih , a poginuli su i kraljev pobočnik , tri vojvode , pet grofova i 90 baruna

Izvor: Wikipedia

Da ,veliki poraz Francuza.