Kada cujete za ovaj grad, prve stvari na koje cete pomisliti su sasvim sigurno "Pancevacki buvljak", Beovoz - popularni "metro", azotara, petrohemija, rafinerija, koje skoro svakodnevno vidjamo i cujemo u gradskim reportazama.
Naime, za ime grada Pancevo, vezane su u zadnje vreme uglavnom samo lose teme, sto na privrednom, sto na ekoloskom planu. Da grad ima i svoje lepse strane trudicu se da vam prikazem ja, kao i stanovnici istog koji ce se nadam se ukljuciti u temu.
Ovaj juznobanatski grad, koji se nalazi na svega 20-ak kilometara od Beograda odlikuje dugogodisnjom tradicijom, istorijom i kulturom.
Najstariji naziv naselja koje se nalazilo na mestu danasnjeg Panceva, na uscu Tamisa u Dunav, jeste Panuka. Zbog cestih promena gospodara (Rimljani, Kelti, Huni, Avari, Sloveni, Madjari, Tatari, Turci, Nemci) cesto se menja i naziv ovog strategijsko vaznog mesta. Od Panuke postaje Panucea ili Panuca u 10−om veku, Bansif u 12−om veku, u 15-om veku Pancal i Pensej, u 17−om veku Pajcova ili Panziova i Bancova cak i u ranom 18-om veku kao Comva. Prvi put se u istoriji pominje kao grad, trgovacka varoš, 1153 godine koju izmedju ostalih naseljavaju i Grci, naravno zbog trgovine. U 15−om veku ga zauzimaju Turci i drze ga pod svojom vlascu do 1716. godine. Pod Austro−Ugarskom nosi ime Comva pa onda Pancova, a od 1918. godine Pancevo.
U srednjem veku Pancevo je pripadalo kovinskoj zupaniji. Posle Pozarevackog mira i oslobodjenja od Turaka (1716.) godine, ceo Banat ulazi u sastav Austro-Ugarske monarhije kao autonomna oblast pod nazivom Tamiski Banat. Tada pocinje naglo naseljavanje ovih krajeva. Veliki broj srpskih porodica doseljava se u Pancevo iz Temisvara i okoline, a doseljavaju se i Nemci iz Franacke. Od 1716. do 1764. Pancevo je bilo komorsko, a od 1764. do 1794. vojno-granicarsko trgoviste.
1848/49 Pancevo je mnogo stradalo tokom revolucije. 1873. postalo je municipalni grad. U drugoj polovini tog veka pocinje u Pancevu u većoj meri naseljavanje Madjara. 8.11. 1918. usla je u Pancevo srpska vojska.
31.1. 1921. godine imao je 19.362 stanovnika od kojih je bilo; Srba 9.422, Madjara 887, Nemaca 7.237, Jevreja 600; pravoslavnih 9.874, katolika 6.350, evangelista 2.500.
Sa pancevackim svakodnevnim zivotom je povezan, kroz istoriju, veliki broj poznatih licnosti iz sveta politike, nauke,kulture i stvaralastva sto rođenjem, sto boravkom ili stvaralastvom. Da pomenemo neke − Prota Vasa Zivkovic, Jovan Jovanovic Zmaj, Mihajlo Pupin, Djordje Vajfert, Uros Predic, Jovan Bandur, dr. Kosta Milutinovis, Isidora Sekulic, Milos Crnjanski, Milan Curcin, Stojan Trumic, Bozidar Jovovic, Slobodanka Sobota, Tomislav Suhecki, Pal Decov, Milenko Prvacki, Miroslav Antic, Vasko Popa, Milorad Pavic, Nikola Rackov, Dobrivoje Putnik, Miroslav Zuzic i mnogi drugi.
Takođe se osnivaju mnogobrojna sportska drustva iz svih grana sportova (fudbal, kosarka, rukomet, odbojka, vaterpolo, atletika, sah, hokej na travi, ragbi, dzudo, karate, boks... gde su se pojavili i razvili asovi internacionalnog nivoa kao na primer, neki od najpoznatijih, Sretenovic (boks), Branislav Pokrajac (rukomet), braca Ilija i Vladimir Jorga (karate) i Slavko Stanisic (dzudo).
Informativne novine Pancevac su osnovane 1869, pokrenuo ih je Jovan Pavlovic.
Pancevo ima nekoliko osnovnih skola i to su OS Djura Jaksic, OS Jovan Jovanovic Zmaj, OS Stevica Jovanovic, OS Olga Petrov,...
Pored osnovnih skola postoje i gimnazija Uros Predic, srednjo hemijska HTTS, srednja masinska i elektrotehnicka skola, ekonomska, poljoprivredna, zanatska, skola učenika u privredi SUP, Radnicki univerzitet...
Od proleca 2005. Pancevo je dobilo Pravni Fakultet i Fakultet humanistickih nauka, koji su u sastavu Univerziteta u Novom Pazaru. Pancevo je tako postalo jedini grad na Balkanu u kojem su locirane studije hebrejskog jezika i knjizevnosti.
Grad Pancevo se sastoji od vise naselja koja su : Centar, Margita, Vojlovica, Topola, Strelište, Tesla, Misa, Kotez 1 i 2, Utvina kolonija, Kudeljarski Nasip, Pepeljara, Sodara, Mladost.
Pancevo je grad u kome pored Srba zive i : Nemci, Austrijanci, Madjari , Bosnjaci, Hrvati, Bugari, Goranci, Rumuni...
Sto se duhovnog zivota tice,u Pancevu se nalazi 10-ak duhovnih objekata za razlicite veroispovesti.Neke od njih se nalaze i na slikama.
Uspenska crkva:
Katolicka crkva:
Evangelisticka crkva:
Pancevo takodje polaze dosta u zeleznicu kao sporedni vid prevoza gradjana sto se moze videti kroz 4 zeleznicke stanice koji postoje ( Pancevo glavna - ranije poznatija kao "Pancevo aerodrom", popularna stanica "buvljak" ) , Pancevo predgradje, Streliste i Vojlovica.


Grad ima i nekoliko lokalnih TV : TV Pancevo - 37. i 49. kanal, Televizija Ritam - 31. kanal ; kao i radio stanica : Radio Pancevo - 92.1 MHz, Radio Safir - 93.8 MHz, Radio Kis - 105.4 MHz, Radio Ritam - 106.0 MHz, Radio 013 - 106.4 MHz, Radio Spektar - 107.7 MHz
Grad poseduje i bazen na kome se u toku letnjeg perioda okuplja veliki broj gradjana.

Od mesta koja vredi posetiti u Pancevu po mom misljenju nalaze se sto se blejanja tice : Forma,Kasina,Barum,Poco Loco,Coupe,Arhiv,Blue Moon sto se tice svirki

, a ovog leta na Tamisu,tj. na keju pored Tamiskog mosta radi i klub-diskoteka na otvorenom "La Spiaggia" , gde se zurke organizuju Petkom i Subotom, muzika koja se pusta je uglavnom house, ali dosta u zadnje vreme ima i nekih rnb remix-a, ovog leta bio skoro svaki vikend i uvek provod bio na nivou

to be continued...
Text i slike preuzeti sa portala
pancevo.co.rs
Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

(90.69 KB, 800x600)

(39.32 KB, 450x600)

(47.05 KB, 450x600)

(12.6 KB, 450x299)

(25.15 KB, 450x299)

(16.39 KB, 450x337)

(26.19 KB, 450x337)

(19.7 KB, 450x299)

(128.63 KB, 800x600)

(29.32 KB, 401x640)

(13.72 KB, 450x280)

(17.32 KB, 450x299)

(19.52 KB, 450x337)

(61.63 KB, 450x600)

(10.83 KB, 450x299)

(14.78 KB, 450x299)

(10.13 KB, 450x337)

(24.5 KB, 450x600)

(33.37 KB, 450x600)

(41.06 KB, 450x600)

(9.97 KB, 450x600)