Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 03:27:25
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Žorž Ežen Hausman  (Pročitano 1656 puta)
09. Jul 2007, 20:48:43
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.22
mob
Apple iPhone 6s
Žorž Ežen Hausman (27. mart 1809 - 11. januar 1891), poznat i pod imenom baron Hausman, bio je prefekt departmana Sena od 23. juna 1853. do januara 1870. Sa tog mesta, rukovodio je radovima na preuređenju Pariza za vreme Drugog carstva sastavljajući širok plan renoviranja.

Rođen u Parizu 27. marta 1809., u kvartu Božon, bio je unuk jednog poslanika i sin vojnog intendanta Napoleona Bonaparte.

Bio je najpre sreski načelnik Neraka, postao je zatim prefekt departmana Var 1849., a zatim i Jona 1850. Viktor Persinji, ministar unutrašnjih poslova, ga je predstavio Napoleonu III, nakon čega postaje prefekt departmana Sena 1853.

Preuređenje Pariza

Sredinom XIX veka, Pariz je imao gotovo isti izgled kao u Srednjem veku. Napoleon III je želeo prestižnu prestonicu koja bi odgovarala njegovoj moći, što je novom prefektu predstavljalo polaznu tačku za preduzimanje radnji.

Ideja vodilja radova bilo je bolje cirkulisanje vazduha i ljudi, u skladu sa teorijama higijenista koje su tada bile u punom zamahu, koje su usledile za „Prosvetiteljstvom“ u XVIII veku i epidemijom kolere 1832. Želja za sprečavanjem eventualno novih narodnih nemira, po ugledu na one iz 1830. i 1848., takođe je bila u igri. Ova kampanja bila je naslovljena sa „Pariz se prolepšava, Pariz raste, Pariz postaje čistiji“

Hausman je opsednut pravom linijom, što je u XVII veku bilo poznato kao „kult osovine“. Iz tog razloga, spreman je da ukloni strukturisane površine kao što je Luksemburški vrt. Pojedine „osovine“ prosečene pod Lujem XIV uvećavaju se i postaju „Veliki bulevari“. Probijaju se avenije i bulevari od trga Tron do trga Etoal, te od Istočne stanice do Opservatorije. Isto tako, Hausman daje Jelisejskim poljima njihov današnji izgled.

Uređuje određen broj parkova i vrtova da bi omogućio stanovništvu da diše. To je slučaj sa Luksemburškim vrtom, parkom Monsuri itd. Druge već postojeće površine se transformišu i prelaze iz statusa zelenih površina u visoka mesta namenjena šetnji.

Propisi nameću veoma striktne norme u pogledu visine i arhitektonskog stila zdanja. L'immeuble de rapport et l'hôtel particulier se nameću kao referentni modeli. Sve stambene zgrade liče jedna na drugu: to je razumna estetika.

Da bi istakao nove ili stare spomenike, pribegava velikim perspektivama u obliku avenija ili prostranstava. Najizrazitiji primer je trg Etoal od koga polazi dvanaest avenija od kojih je najpoznatija: avenija Jelisejska polja.

Stvara paralelno, zajedno sa inženjerom Belgrandom, sistem vodovoda i modernu mrežu podzemne kanalizacije.

Ovo preuređenje ima visoku cenu, pošto je Napoleon III odobrio zajam od 250 miliona franaka 1865., i još jedan od 260 miliona franaka 1869..

U globalu gledano, procenjuje se da su radovi barona Hausmana izmenili Pariz za 60 %.

Pohvale i kritike
 
Pariska ulica, dok pada kiša (1877) Gistav Kajbot

Njegova služba tokom radova na preuređenju Pariza omogućila mu je da se domogne funkcije senatora 1857., člana Akademije lepih umetnosti 1867., i ordena viteza legije časti 1862.

Njegova titula barona bila je osporavana. Kako objašnjava u svojim Memoarima [1], počeo je da koristi to zvanje posle izbora u Senat 1857., na osnovu dekreta Napoleona I koji je dodelio tu titulu svim senatorima. Odbio je, jednom dosetkom, titulu vojvode koju mu je predložio Napoleon III (v. anegtode). Rečnik Drugog carstva [2] Ipak, procena da je Hausman koristio ovu titulu, i to preko svake mere, zasniva se činjenici da njegov deda sa majčine strane, Žorž Frederik baron Danzel, nije imao muškog potomka.

Njegovo delo nije ništa manje osporavano, zbog velikih žrtava koje je prouzrokovalo. Les méthodes employées ne s'encombrent en effet pas des principes démocratiques, et les manœuvres financières sont assez douteuses.

Les nouvelles lois d'expropriation entraîneront plus tard de nombreuses contestations et pousseront à la faillite de nombreux petits propriétaires qui ont vu leurs biens détruits. En parallèle, les nouveaux règlements imposent des constructions d'un niveau de standing élevé. Il en résulte une forte spéculation immobilière qui exclut de facto les classes les moins aisées de la société parisienne.

Une partie de la population manifeste son mécontentement en même temps que son opposition au pouvoir en place. En 1867, le baron Haussmann est interpellé par le député Ernest Picard. Les débats houleux que le personnage suscite au sein du Parlement entraînent un contrôle plus strict des travaux, qu'il avait habilement évité jusque-là. Jules Ferry rédige la même année une brochure intitulée : « Les Comptes fantastiques d'Haussmann » [3], par allusion aux Contes fantastiques d'Hoffmann. On l'accuse, à tort, d'enrichissement personnel.

Le Baron, qui avait un temps espéré entrer au gouvernement pour mettre en œuvre ses idées à l'échelle du territoire national, est destitué de son pouvoir par le nouveau cabinet d'Émile Ollivier le 5 janvier 1870, quelques mois avant la chute de Napoléon III. Son successeur est Léon Say, mais Belgrand et surtout Alphand conservent un rôle prépondérant et poursuivent l'œuvre d'Haussmann.

Après s'être retiré pendant quelques années à Cestas près de Bordeaux, Haussmann revient à la vie publique en devenant député de la Corse de 1877 à 1881. Il reste bonapartiste malgré le retour de la République. Il consacre la fin de sa vie à la rédaction de ses Mémoires (1890-1891), un document important pour l'histoire de l'urbanisme de Paris.

Le baron Haussmann meurt le 11 janvier 1891. Il est enterré au cimetière du Père Lachaise à Paris.

Anegdote
Hausman je bio visok 1,90 m.
Ernest Renan navodi da je zbog Hausmana nestalo čitavo jedno ostrvo u Bretanji, Veliko ostrvo, i to zato što mu je trebao kamen za njegove radove. Pisac pomalo preteruje, jer ostrvo i danas postoji, ali se na njemu mogu videti ogromni kamenolomi koji datiraju iz vremena tih radova.
Gospođi Hausman pripisuje se sledeća naivna ili cinična izjava: „Moj suprug i ja nemamo sreće. Tek što se negde skućimo, budemo lišeni vlasništva!“
Hausman u svojim Memoarima navodi da mu je Napoleon III nudio da jedan deo Sevastopoljskog bulevara, koji se pružao levom obalom, ponese njegovo ime (današnji bulevar Sen Mišel). Prefekt je to odbio praveći se da je skroman. U stvarnosti se nadao, što je najzad i ostvario, da će njegovo ime pripasti jednom drugom bulevaru u kome je rođen (u kući koja je u međuvremenu srušena) : to je današnji Hausmanov bulevar.
Kako bi pokazao da nije mnogo vezan za zvanične titule, u svojim Memoarima on prenosi sledeći dijalog, u kome mu sagovornik sugeriše da bi mogao biti titulisan kao vojvoda od Dija, zbog Hausmanovih radova zahvaljujući kojima je voda te reke počela da snabdeva Pariz. Hausman prigovara:
„Od Dija? Ali, Vojvoda (fr. duc), to ne bi bilo dovoljno.
— Dobro, a šta biste želeli da budete?... Princ?
— Ne; trebalo bi me načiniti aqueduc-om (fr. vodovod), a ta titula ne postoji u plemićkoj nomenklaturi.“

Spoljašnje veze
Žorž-Ežen Hausman, na sajtu Insecula.com
Zvučni zapis konferencije, koju je organizovala Kuća arhitekture Pariza, na temu Hausman i obimni radovi u Parizu, od 26. januara 2006. Izlaže : Pjer Pinon, arhitekta i istoričar.

Reference
^ Baron Hausman, Memoari, izdanje u tri toma iz 1890 i 1893. Novo izdanje priredila Fransoaz Šoe, Sej, 2000. Vidi l'exemplaire de Gallica.
^ Rečnik Drugog carstva, pod nadzorom Žan Tilara, članak Hausman.
^ Jules Ferry, Les comptes fantastiques d'Haussmann (Gallica).

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 26. Apr 2024, 03:27:25
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.066 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.