Požunski mir

Poslije pobjede Napoleona nad austrijsko-ruskim snagama kod Slavkova (Austerlitza) 2.12.1805, sreo se dva dana poslije bitke Napoleon sa Franjom I kod Spalenog mlyna blizu Nasedloviec pri Hodonine. Napoleon je tamo u dugom osobnom razgopvoru izložio svoje zahtjeve. Ti zahtjevi su poslije postali osnove mirovnog sporazuma koji su trebali pripremiti njihovi diplomati. Sa Rusima koji su se odmah poslije bitke povukli preko rijeke Morave na teritorij današnje Slovačke, Napoleon nije pregovarao. Poslao je svog generala Annu Savaryho u Holič na pregovore sa ruskim carem Alexandrom i jednostavno postavio ultimatum Rusima da se povuku u roku mjesec dana sa teritorija Habsburgške monarhije. Za to vrijeme se general Kutuzov susreo blizu Trstine sa mađarskim palatinom, arcivojvodom Jozefom, u kojem je ovaj htio zajedno sa Rusima isprovocirati još jednu bitku sa Francuzima u području Bijelih Karpata, no Rusi su to odbili zbog iscrpljenosti i demoraliziranosti svoje vojske. Rusi su prihvatili Napoleonov zahtjev i povukli se preko Svidnika i Dukljanskog prolaza sa teritorija monarhije. Već sljedeće godine pridružili su se Prusima i četvrtoj protivnapoleonskoj koaliciji.

Primirje između Austrijanaca i Francuza bilo je sklopljeno 6.12. u Slavkovskom baroknom dvorcu obitelji Kounicovcov, a potpisali su ga maršal Alexandre Berthier za Francuze i Lichtenstainski knez za Austrijance. Sami mirovni pregovori trebali su se održati u nedalekom Brnu. 7.12. im se pridružio i sam Napoleon koji je svoj glavni štab smjestio kao u dan prije bitke u palači moravsko-šleskih gubernatora. Na njima su se susreli francuski ministar vanjskih poslova, Charles-Maurice de Talleyrand-Perigord koji se za to vrijeme zadržavao u okupiranom Beču, i za austrijsku stranu Lichtenstainski knez Johan i knez Ignac Gyulaya. Pregovori su započeli 13.12 iz domu kneginje Auerspergove u Behounskoj ulici 8. u Brnu, gdje je Zalleyrand primao austrijske diplomate. Sam Napoleon se pregovorima nije pridružio nego se radije vratio u carsku palaču Schonbrunn, koja se pretvorila u njegov glavni štab. Glavna tema pregovora je istiskanje Austrijanaca iz igre svjetskih velesila. Tome se Napoleonovom diktatu najviše suprostavljao sam Telleyrand koji je vidio Austrijance kao saveznike u budućnosti. 16.12 su se pregovori premjestili iz Brna u Bratislavu zbog izbijanja epidemije tifusa. Konačno je mirovni sporazum bio potpisan 26.12.1805 u Bratislavi. Ugovor su potpisali pregovarači, a sami carevi su ga trebali ratificirati u roku od osam dana.

Bratislavskim mirom, Habsburgška monarhija je priznala Francuska osvajanja u Italiji i povuklo se iz dijela Italije. Osim toga Napoleon se odužio svojim njemačkim saveznicima i time su nastala Bavarsko kraljevstvo i Wurttembergško kraljevstvo. Austrija je morala odstupiti trima njemačkim državicama dijelove Švabske. Bavarskoj je pripao Tirol i Vorarlberg, tradicionalno austrijski krajevi. A austija je dobila Berchtsgarden i Wurzburgško vojvodstvo. Imovina redova Maltežkih i Njemačkih vitezova bila je konfiscirana kao apanaž za odštetu pojedinih habsurbgških arcivojvoda. Sve zajedno, Austrija je izgubila 63000 km2 teritorija sa 3 miliona stanovnika i bila obavezna isplatiti 140 miliona franaka ratne odštete. Napoleon je preuzeo ulogu zaštitnika Bavarske, Wurttemberga i Badena, čime je preuzeo ulogu koja je do tada pripadala Habsburgškom caru, Caru Svetog rimskog carstva.

Izvor: Wikipedia