~ Kompozicija ~Odnos forme i sadrzajaScena moze biti odlicno eksponirana, odlicno fokusirana,
imati odlican kolor balans, dobro osvetljena (to jest, forma je dobra), a
da ipak sve to bude potpuno prazno od bilo kakvoga emotivnoga znacenja
i utiska (to jest prazno od bilo kakvoga znacajnoga sadrzaja).
Ako je scena upecatljiva, dramaticna ili puna duha, lako cemo
prevideti manje tehnicke probleme. Drugim recima:
Sadrzaj ima prioritet u odnosu na formu, to jest, namenjena poruka je
mnogo vaznija od tehnickog savrsenstva.
[u prevodu , dzaba kompozicija ako slikas nesto dosadno i uobicajeno ..]
Ipak, kamera koja se trese, los fokus brzo ce skrenuti paznju sa sadrzaja poruke.
Saveti, a ne pravila
Iako principi koji se smatraju potrrebnim za dobru kompoziciju izgledaj dosta jasno, njih treba posmatrati kao savete, a ne kao pravila. Kompozicija je pre svega umetnost, a ne nauka.
Kada bi kompozicija bila u potpunosti nauka, bila bi diktirana fiksnim
skupom pravila, sve bi bilo kruto i predvidljivo, bez prostora za
kreativnost.
Kako je znaci kompozicija primarno umetnost, nije neophodno drzati se
saveta uvek. Ali, kada se saveti ne postuju, to je u principu od strane nekoga
ko odlicno razume principe i prepoznaje kako da, u interesu veceg
utiska, povremeno nesto promeni.
[moras da naucis pravila da bi znao kako mozes da ih krsis]
Nepostovanje saveta od velike vecine rezultuje samo slabim, konfuznim,
i ocigledno amaterskim radom.
...
Elementi kompozicijeProucemo 15 saveta za dobru kompoziciju. Pocecemo sa najvaznijim od
svih.
1. Jasno definisite svoj cilj..ljudi ce zapoceti recenicu, a da ne zna sta hoce da kaze.
Slicno je i sa snimanjem slike.
Znaci, pre nego sto nacinite snimak, u glavi jasno
razjasnite dve stvari:
- konkretni razlog za taj snimak
- smisao snimka u celoj produkciji
Ako ste u nedoumici da li ne\v sto treba snimiti - IZOSTAVITE TO
Najveci problem u odredjivanju sta je relevantno za snimak je kada zelimo da prikazemo nekakve emocije.
Naizgled nepovezane scene ljudi kako zure kroz zakrceni gradski saobracaj, redovi ljudi koji se provlace kroz obrtna vrata, snimci ljudi kako se guraju u lift, mogu docarati unezvereno stanje duha lika koji se bori sa zivotom u gradu.
Medjutim, prikazivanje slatke male devojcice pored nekog na klupi ne samo sto ce zacuditi gledaoce kakva je njena uloga, nego ce ih i navesti na pogresan zakljucak da postoji neka veza izmedju nje i glavnoga lika.
[ono sto slika vizuelno porucuje..]
2. Tezite ka osecaju jedinstvaKoncept jedinstva odnosi se i na stvari kao sto su: osvetljenje, boja,
odevni predmeti subjekata, kao i sam postavka snimanja.
U dobrom filmu, ili fotografiji koja je nagradjena, moze se uociti da su elementi snimka tako selektovani ili aranzirani da teze jedinstvu u
podrzavanju osnovne ideje. Kada se elementi snimka tako kombinuju da
podrze osnovni vizuelani iskaz, kaze se da snimak poseduje jedinstvo.
[ako slikas nesto srceparajuce gledaj da izbegnes klovna sa trubicom koji prolazi pored... slika ispod bi bila mnogo bolja kada ne bi u dnu bila kola koja kvare atmosferu]
3. Komponujte oko jedinstvenog centra interesaVisestruki centri interesa mogu da funkcionisu na nekakvom vasaru gde bi gledalac mogao da se seta od scene do scene, i tako se koncentrise na svaku od tih scena. Ali, ako imate vise centara interesa na jednom snimku, to slabi i deli znacenje i zbunjuje.
Razmisljajte o svakom snimku kao o recenici. Dobra recenica je postavljena oko centralne ideje i u njoj nema nicega sto ne podrzava,
objasnjava, ili na neki drugi nacin ne doprinosi ideji.
Zamislite ovakvu vizuelnu recenicu: covek razgovara telefonom,
cudna slika na zidu, iza njegove glave civiluk, knjige na stolu,
zvuk motocikla kako prolazi, zena koja se krece u pozadini...
Iako ovakva recenica deluje smesno, ponekad snimatelji kreiraju i ovakve vizuelne izjave, koje sadrze nepovezane i zbunjujuce elemente.
Naravno, to ipak ima neki smisao, koji se naknadno otkriva.
[ako slikam katedralu koja je remek delo verovatno ce paznju sa slike odvlaciti grupa turista koja se bije sa lokalcima]
Gledalac ima ograniceno vreme u kojemu moze da shvati smisao scene, od svega par sekundi. U suprotnom gledalac ce propustiti smisao snimka.
Selektivni fokus kao spas
Deo filmskog izgleda odnosi se i na selektivni fokus. Naime, stariji filmovi nisu bili mnogo osetljivi na svetlost, pa je snimano sa velikim otvorima blende [o tome kasnije]. To je bilo dobro u jednom smislu: bilo je moguce fokusirati se na glavni elemenat scene, dok su ostali bili mutniji. Na taj nacin su gledaoci bili navodjeni na to sta je ideja snimka.
Cak i sa danasnjim vrlo osetljivim filmovima, cesto se snima sa malim nivoima osvetljenja, radi selektivnog fokusa.
Ovaj nacin komponovanja snimka zahteva dosta paznje kod danasnjih kamera.
Automatski otvor blende u principu ce se tako podesiti, da ce i pozadina i prednji deo snimak biti u fokusu. Da bi se ostvarila kreativna kontrola selektivnog fokusa, mora se izabrati kratko vreme ekspozicije, ili neutralni filteri, ili raditi sa malim osvetljenjem.
[igranjem sa aperturom i manualnim fokusem mozes da istaknes svog subjekta umesto obrnuto]
Gde ima svetla..Oci su privucene ka svetlijim delovima scene. To znaci da se mudrim koricscenjem svetla takodje moze vrsiti komponaovanje scene,
to jest akcentovanje jednih delova, i deakcentovanje drugih.
4. Pazite na odgovarajuce postavljanje subjektaU revolveraskom maniru, vecina amatera misli da centar interesa treba postaviti u centru snimka. Ovo po pravilu slabi kompoziciju scene.
Vodjenje subjekta
Generalno, ako se subjekat krece u odredjenom smeru, prostor je ostavljen na strani snimka ka kojoj se subjekat krece da bi subjekat mogao da udje u njega. Ovo se naziva vodjenjem subjekta.
[ako slikas avion verovatno ces hteti da u sliku ubacis i trag koji on ostavlja a ako slikas nekog koga trci mozda ces hteti da prikazes i put koji je pred njim]
Pravilo trecina
Osim, mozda za snimke ljudi izbliza, najbolje je postaviti centar interesa blizu jedne od tacaka oznacenih pravilom trecina. Naime, cela povrsina slike podeli se po horizontali i vertikali na tri jednaka dela. Iako je cesto najbolje postaviti centar interesa negde na jednoj od horizontalnih ili vertikalnih linija, kompozicija je jos jaca ako je centar interesa postavljen blizu jedne od cetiri presecne tacke.
Medjutim, zapamtite da govorimo o pravilu trecina, ne o zakonu trecina.
Pravilo trecina je samo savet koji treba uzeti u obzir kada komponujete
scenu.
Amateri tipicno grese tako sto se namuce da postave liniju horizonta tacno na sredini snimka. Ovime se kompozicija slabi zbog
cepanja snimka u dva dela.
Prema pravilu trecina linija horizonta treba da bude ili na gornjoj, ili donjoj trecini snimka.
Linija horizonta moze da se podeli nekim objektom u prednjem delu snimka. Ovo se cesto postize neznatnim pomeranjem kamere.
Vertikalna linija moze se prekinuti cak i jednostavno granom drveta.
[jos jedno nepisano pravilo , nemoj nikad da seces subjekte (ljude , ptice , blalabla) na pola sa linijom horizonta]
5. Ocuvanje balansa bojaTon (svetloca i tamnoca) objekta na sceni sugerisu tezinu.
Na primer, na srednje osvetljenoj podlozi, tamni objekti izgledaju
teze nego svetli.
6. Balans masaKao sto bi soba izgledala neuravnotezeno kada bi sav namestaj bio nagomilan na jednoj strani, i scena mora biti uravnotezena da bi bila estetski prihvatljiva.
Bez obzira na njihovu stvarnu fizicku tezinu, veci objekti na sceni izgledaju tezi nego manji. Objektivnim posmatranjem elemenata na
sceni, mozete nauciti da vidite njihovu psiholosku tezinu.
[ako si gledao sliku onog zapca iz grand produkcije kako se rukuje sa Divcem onda znas koliko to smesno moze da bude]
7. Kreirajte obrazac znacenjaKoristite kombinaciju scenskih elemenata da bi kreirali znacenje.
Vecini ljudi su poznati Rorsakovi testovi, koje koriste psiholozi i psihijatri.
Testiranom coveku se pokazu mrlje od mastila, i on, projektujuci svoju
podsvest, prepoznaje apstarktne slike.
Na isti nacin, ako se skup objekata pojavi na fotografiji ili snimku, mi, eventualno i nesvesno, pokusavamo da shvatimo zasto su oni tamo i sta predstavljaju.
Mi predpostavljamo da stvari ne dolaze zajedno slucajno. Dobri reziseri i snimatelji iskoriscavaju ovo i obracaju paznju na razne elemente u sceni.
Elementi na snimku mogu biti jaki i ocigledni, a mogu biti i suptilni.
Cesto, samo predstavljanjem poznatih stvari na potpuno novi nacin moze se probuditi zanimanje gledalaca.
8. Koriscenje linijaGranice objekata na snimku normalno se sastoje od linija: ravnih, krivih, vertikalnih, horizontalnih, dijagonalnih.
Nase oci imaju tendenciju da putuju po tim linijama, dok posmatramo ceo snimak.
Dobar snimatelj ce iskoristiti ovo da bi paznju gledaoca proveo do
delova snimka koje zeli da istakne, i pogotovo, do centra interesa.
Osim sto vode nase oci po snimku, linije same po sebi mogu da sugerisu znacenje.
Prave, vertikalne linije sugerisu cast, snagu, formalnost, visinu i restrikciju.
Horizontalne linije sugerisu stabilnost i otvorenost.

Dijagonalne linije odisu dinamikom i uzbudjenjem.[i daju akcenat na centar dijagonale]

Krive linije sugerisu gracioznost, lepotu, eleganciju, pokret, senzualnost.
Nasuprot krivim linijama, ostre testeraste linije odisu nasiljem
ili destrukcijom, a prekinute linije sugerisu diskontinuitet.
9. Uokvirite centralni subjekatPostavljenjem objekata po ivicama slike, snimak moze biti uokviren.
Uokvirivanje scene drzi paznju na snimku, pogotovo na centru interesa.
[imagine: kucica u daljini a dva drveta su na vertikalnim ivicama slike, tesko je promasiti centar interesa..]
10. Iskoristite vizuelnu perspektivuKao sto znamo, pozicija kamere i zizna daljina objektiva menjaju prividnu perspektivu na snimku, kao i prividna rastojanja izmedju objekata.
Znaci, kreativnim koriscenjem zuma i rastojanja kamere do snimanog objekta, moguce je postici potpuno razlicite impresije o objektu.
11. Prenesite znacenje pomocu boja i tonovaScena koja je mracna sa mnogo povrsina u senci (mracna spavaca soba
ili sporedna ulicica u ponoc) izaziva savim drugaciji osecaj nego
scena koja je jarko osvetljena (pozornica kabarea ili plaza u podne).
Dominacija mracnih ili svetlih povrsina nosi u sebi jako psiholosko
znacenje, bez obzira sta se ostalo dogadja.
Isto kao sto selekcija osvetljenja i crnobelih tonova na sceni sugerise
raspolozenje i znacenje, na isti nacin to moze da sugerise i boja.
U principu, jarke boje dodaju energiju kompoziciji, dok svetle boje daju ozbiljnost, harmoniju i stabilnost u izgledu.
Boje iz okoline takodje snazno uticu na dopadljivost boje. Kada je u okolini boje i njena komplementarna boja, dopadljivost boje obicno raste, sve dok je komplementarna boja slabijeg intenziteta. Podsetimo se da su komplementarne boje suprotne na dijagramu boja.
Kao sto ljudi vole ravnotezu izmedju masa i tonova u kompoziciji, oni takodje vole i ravnotezu boja kao sto je na dijagramu boja.
Posebno, ljudi vole ravnote\v zu izmedju umirujucih i stimulativnih boja.
U uravnotezenju boja imajte na umu da je potrebna veca povrsina
hladnih boja da bi se uravnotezile tople boje.
Mnogo puta ce snimatelj zeleti da namerno poremeti ovo uravnotezenje da bi postigao odredjeni psiholoski efekat. Na primer, ako scena primarno sadrzi hladne, pastelne boje kao sto je svetlo zelena, utisak kod posmatraca bice sasvim drugaciji nego da scena sadrzi potpuno saturisane, tople boje, kao sto su tamno oranz ili boja vina.
Na kraju, imajte na umu da nase oci inicijalno imaju tendenciju da budu
privucene ka ``toplijim'' delovima slike. Tako, ako su sve stvari na slici jednake, stvari koje su zute, crvene i narandzaste bice primecene pre stvari koje su plave, zelene ili roza. Ako je centar interesa topao u boji,
ili svetloga tona, najpre ce privuci paznju.
12. Izbegavajte spajanjaTonska[ukratko crna macka na crnoj koznoj fotelji umotana u crnu koznu jaknu pod losim osvetljenjem nece izgledati najbolje]
Granicna [princip drzanja 'usiju' nekom naivnom za vreme grupnog slikanja, ili neki objekat u vazduhu koji se spoji sa glavom subjekt i smeta ukratko ]
13. Kontrolisite broj primarnih objekataU principu, neparan broj primarnih objekata daje jacu, lepsu kompoziciju nego paran. Dodavanjem trecega objekta, kompozicija se popravlja. Ali, kada je dodat i cetvrti objekat, kompozicija opet izgleda podeljeno.
[kazu da je trik u stabilnosti simetrije, sto ne mora da ima neke veze ako slikas grupnu fotografiju]
14. Uravnotezite kompleksnost i redKompleksnost bez reda unosi konfuziju. Red bez kompleksnosti unosi dosadu.
Snimak banane na sivoj podlozi je nejverovatnije prilicno dosadan.
Dodajte nekoliko jabuka, grozdja i zanimljivu posudu za voce, i slika
ce biti mnogo privlacnija - a banana i dalje moze da bude centar interesa, isticuci se na tamnijim bojama.
Ali, ubacite u snimak i 50 nasumice pobacanih banana, i dobicete vizuelnu
zbrku. Znaci, najzanimljivija kompozicija je kompromis izmedju reda i kompleksnosti.
15. Koristite znacenje sugerisano pokretomPoslednji savet je: koristite znacenje sugerisano smerom pokreta. Odakle akcija dolazi i kuda se krece je znacajno. Pokret iz
tamnog prostora u svetao moze da simbolizuje oslobodjenje ili emocionalno podizanje.
Pokret nagore, cak nesto jednostavno kao sto je osoba koja ustaje
iz stolice, privlaci paznju zato sto to sugerise progres ili napredak.
Pokret nadole sugerise suprotno.
Pokret sa leva na desno je u principu upe\v catljiviji nego pokret sa desna na levo.
Najimpresivniji pokret je dijagonalni, pogotovo kada ide od donjeg levog ugla snimka ka gornjem desnom.