Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 03:19:31
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Alfred fon Tirpic  (Pročitano 1819 puta)
23. Mar 2007, 22:20:51
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.20
mob
Apple iPhone 6s
Alfred fon Tirpic (19. mart 1849 - 6. mart 1930.g.) je bio nemački admiral, državni sekretar Carskog pomorskog ministarstva, moćnog administrativnog ogranka Carske mornarice (nem. Kaiserliche Marine) od 1897. do 1916.g.

Rođen je u Kistrinu (nem. Küstrin) u Brandenburgu, kao sin višeg civilnog službenika, odrastao je u Frankfurtu na Odri. Pridružio se Pruskoj mornarici 1865.g. i pohađao Pomorsku školu u Kilu, gde je i diplomirao 1869.g. Po stvaranju Nemačke Flote 1871.g. postao je deo torpedne eskdre. Napredovao je, i 1877.g. postao šef za torpedno naoružanje - odeljenje koje je on kasnije reorganizovao u torpedni inspektorat.

Kapetan Tirpic je postao Šef mornaričkog štaba 1892.g., i proizveden je u kontraadmirala 1895.g. Tokom 1896 - 1897.g. komandovao je Azijskom eskadrom krstarica i nadgledao osvajanje Kiaočoua, koji je postao nemačka pomorska baza. 1897.g. je postao državni sekretar u Carskom pomorskom ministarstvu - Reichsmarineamt. Zbog energičnog zalaganja za značajno uvećanje flote zadobio je pažnju i podršku Kajzera Vilhema Drugog. 1900.g. godine Tirpicu je ukazana počast kada postaje „fon Tirpic“. Njegova ideja o postizanju statusa vodeće svetske sile putem sticanja pomorske nadmoći, često se naziva „Tirpic-plan“. Politički, „Tirpic-plan“ su činili Akti o Floti iz 1898. ,1900., 1908. i 1912.g. Zahvaljujući njima do 1914.g. Nemačka je stvorila drugu po veličini pomorsku silu u svetu - po gruboj proceni oko 40% manju od Britanske Kraljevske mornarice. Bila je sastavljena od 7 modernih drednota, 5 bojnih krstaša, 25 krstarica i 20 „preddrednot“ bojnih brodova, kao i preko 40 podmornica. Iako je plan podrazumevao i neke prilično nerealne ciljeve, ekspanzionistički program je bio dovoljan da alarmira Britance, i tako započne skupu pomorsku trku u naoružanju, što je dovelo i do stvaranja jačih veza između Velike Britanije i Francuske.

Tirpic je razvio tzv. „teoriju rizika“ (analizu koju bi danas smatrali delom teorije igre) po kojoj, ako nemačka mornarica dostigne određen nivo gde bi po snazi bila bliska Britanskoj mornarici, Britanci bi pokušali da izbegnu sukob sa Nemačkom, tj. ako bi se flote održale nepromenjene). Ako bi se te dve pomorske sile sukobile, nemačka mornarica bi nanela dovoljno štete britanskoj, što bi ugrozilo britansku pomorsku dominaciju. Britanci su se oslanjali na svoju mornaricu kako bi održali kontrolu nad Britanskom imperijom, zbog šega je fon Tirpic smatrao da bi oni radije održavali pomorsku nadmoć u cilu očuvanja te imperije, i pri tom dozvolili da Nemačka postane svetska sila, nego što bi držali Nemačku u potčinjenom položaju i time ugrozili svoju imperiju. Ova teorija je rasplamsala pomorsku trku u naoružanju između Velike Britanije i Nemačke u prvoj deceniji XX veka.

Međutim, ova teorija je bazirana na pretpostavci da bi Britanija morala da pošalje svoju flotu u Severno more da bi blokirala nemačke luke (blokada nemackih luka je bila jedini način na koji bi Kraljevska mornarica mogla ozbiljno nauditi Nemačkoj), gde bi nemacka mornarica mogla da forsira bitku. Ali, zbog geografske lokacije Nemačke, Britanija je mogla da blokira Nemačku i zatvarajući ulaz u Severno more iz Engleskog kanala, i oblasti između Bergena i Šetlandskih ostrva. Suočen sa ovom mogućnošću nemački admiral je prokomentarisao: Ako Britanci to učine, naša mornarica će imati tužnu ulogu, tačno predviđajući ulogu koju će imati kopnena armija tokom I Sv.rata.

Tirpic je dobio čin velikog admirala 1911. Uprkos programu izgradnje osećao je da je rat došao prerano da bi njihove snage mogle da se ravnopravno nose sa Kraljevskom mornaricom, jer je Akt o floti iz 1900-te godine sadržavao 17-ogodišnji plan (raspored). Zbog nemogućnosti da utiče na pomorske operacije sa svog čisto administrativnog položaja, Tirpic se glasno zalagao za skidanje restrikcija sa pomorskog rata, za koje je on osećao da može srušiti Britansko utvđenje na Nemačkim pomorskim linijama komunikacije. Interesantno je da njegova politika izgradnje nikad nije izrodila i njegov politički stav o podmornicama, tako da je do 1917. postojao ozbiljan manjak novih podmornica. Kada nije uvedena zabrana na podmorničko ratovanje, izgubio je podršku cara i primoran je da podnese ostavku 15.marta 1916. Na mestu državnog sekretara Carskog pomorskog ministarstva zamenio ga je Eduard fon Kapele.

1917. Tirpic postaje vođa kratkotrajne Otadžbinske partije, koja je nastojala da objedini podršku javnosti za sveobuhvatne napore za dobijanje I Sv.rata. Posle poraza Nemačke podržavao je desno krilo Nemačke nacionalne narodne stranke, i bio njen poslanik u Rajhstagu od 1924. do 1928.godine.

Po njemu je nazvan nemački bojni brod Tirpic 1939.g.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 19. Apr 2024, 03:19:31
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.06 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.