Dmitar Zvonimir, hrvatski kralj (1075-1089).

Dmitar Zvonimir je bio ban, vojvoda i kralj Hrvatske. Prvi put se javlja u izvorima kao vladar sjeverne Hrvatske, tj. Slavonskog banata ili dukata. Da bi ojačao svoj položaj i učvrstio dobre odnose sa Arpadovićima, Zvonimir sklapa zaruke sa Jelenom (zvanom Lijepa), kćerkom ugarskog kralja Bele I, a sestrom Gejze i Vladislava. Na ovaj način je Zvonimir na sebe navukao njemačkog cara koji šalje markgrofa Ulrika 1063 zajedno sa Karantancima na njegove posjede 1063. Oni zauzimaju Slavonski banat, ali i Dalmaciju. Godine 1064. Zvonimiru je priznat slavonski banat, a on je uspio 1064-1067. da se vrati u posjed. Do 1070. Zvonimir se proširio i na Hrvatsko primorje. Obzirom da je bio najistaknutiji, hrvatski kralj Petar Krešimir IV Zvonimira imenuje za svoga savladara i nasljednika. Godine 1075. Dmitar Zvonimir je postao hrvatski kralj. Zvonimir se približio Rimu i izdejstvovao priznanje kraljevske titule. Papa Grgur VII mu je poslao vladarske znake (insignije): zastavu, mač, žezlo i krunu, a to je značilo i zaštitu Hrvatske od strane papinske vlasti.

Kralj Zvonimir je umro 1089. Pitanje načina na koji je umro hrvatski kralj Dmitar Zvonimir jedno je od kontroverznijih u hrvatskoj historiografiji. Jedni smatraju da je Zvonimir umro prirodnom smrću, a drugi da je ubijen. Postavka o nasilnoj smrti zasniva se na priči u kojoj su Hrvati ubili svoga kralja protiveći se njegovom pozivu da, po papinu nalogu, krenu u križarski rat. Ta vijest je u 14. vijeku ugrađena u hrvatsku redakciju Ljetopisa popa Dukljanina, kao i u neka kasnija djela. Pristalice postavke o prirodnoj smrti kralja Zvonimira radije se služe savremenim izvornim podacima, realnoj postavci izvora iz 1089. koji pominje da je kralj 'nedavno umro'. Najzad i križarski ratovi će započeti kasnije, nekoliko godina poslije Zvonimirove smrti, tako da je pominjani izgovor za uboistvo kralja bespredmetan.

Kralj Zvonimir je imao sina Radovana. Očito je umro prije svoga oca. Zvonimirova kćerka Klaudija se udala za karinskog župana Vinišu Lapčanina.

Čuvena Baščanska ploča, pisana glagoljicom oko 1100, nađena u Baškoj na otoku Krku 1851, govori o darovanju hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira opatiji sv. Lucije u Jurandvoru.

Izvor: Wikipedia