Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 13:14:30
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Iberijski rat  (Pročitano 1917 puta)
06. Mar 2007, 03:19:56
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.20
mob
Apple iPhone 6s
Iberijski rat

Iberijski rat je vođen od 526. do 532. godine između Istočnog Rimskog Carstva (Vizantije) i Sasanidske Persije oko prevlasti nad kraljevinom Iberijom, koja se prostirala u istočnim i južnim delovima današnje Gruzije.
 
Barberinijeva slonovača: Diptih iz Luvra sa početka 6. veka prikazuje Anastasije I ili Justinijana. Car na konju, u pobedničkoj pozi, iza koplja se nalazi poraženi Persijanac, sa leve strane prilazi mu krilata boginja pobede Viktorija/Nika, a Gea (Zemlja), koja mu pridržava desnu nogu, nudi mu svoje plodove. Reljef možda slavi Justinijanov uspeh u Iberijskom ratu.

Uzroci

Nakon rata Anastasijevog persijskog rata, dve supersile antičkog sveta su skopile 505. godine mir na sedam godina. Uprkos protestima persijskog kralja Kavada I, vizantijski car Anastasije I je utvrdio rimsku granicu izgradnjom Teodosiopolja i Amide (preimenovane u Anastasiopolj).

Ipak, interesi Persije i Vizantije su se sukobljavali u malenim kavkaskim kraljevinama Iberiji i Laziki (zapadni deo današnje Gruzije). Kraljevske porodice u Zakavkazju su primile hrišćanstvo i prirodno je da su oslonac tražile u liku vizantijskog cara, Božijeg namesnika na Zemlji. Sa druge strane, za Vizantince je bilo važno vladari Iberije i Lazike brane Persijancima izlaz na Crno more, odakle bi sasanidski kraljevi mogli da pokrenu pomorski pohod na Konstantinopolj.

Do promene ravnoteže u vizantijsku korist došlo je 522. kada je kralj Lazike Čat posetio Carigrad i umesto od persijskog kralja zatražio priznanje svoje titule od cara Justina I. Car je tom prilikom kumovao Čatu na krštenju i oženio ga je rimskom nevestom. Kavad je pokušao da nagovori Sabire, zakavkaske konjanike srodne Hunima, da napadnu vizantijske teritorije. Justin je pak skrenuo persijskom kralju pažnju da sabirski poglavar u isto vreme pregovara i sa njim. Nakon toga Kavad je istrebio Sabire i prihvatio je Justina za svog prijatelja. Kavad je imao nekoliko sinova, ali je želeo da ga nasledi treći po starini Hozroje. U tom cilju, kako bi istakao Hozrojev prestiž, zatražio je od Justina da usini Hozroja. Nakon konsultovanja sa svojim pravnicima, Justin je ponudio da adoptira Hozroja po varvarskim, a ne rimskim običajima, kako Hozroje ne bi mogao da pretenduje na vizantijsku krunu. Kavad je ovakav odgovor primio kao uvredu koja je izjednačavala njegovu porodicu sa vladarima "varvarskih" Gota.

Rat

Kavad je zatim bez najave 526. upao u Iberiju i zatražio od lokalne dinastije da odbaci hrišćanstvo i prihvati zoroastrizam, dominantnu religiju Sasanidske Persije. Iberijska vladarska porodica je zatim pobegla u Carigrad i Persijanci su zauzeli Iberiju.
 
Kavad I , predstava na medaljonu.

Nešto pre Justinove smrti 1. avgusta 527. godine rimska vojska je uzvratila tako što je poharala Parsarmeniju, deo Jermenije pod persijskom kontrolom. Justina je nasledio njegov sestrić Justinijan I koji je želeo da što pre zaključi mirovni sporazum sa Persijancima. Rat se međutim odužio i persijski saveznik, Al Mundur, poglavar Lakmidskih Arapa, je 529. opljačkao rimsku Siriju gotovo sve do metropole Antiohije. Persijska vojska koja je nastupala nakon arapskih krajišnika je neodlučno krenula na Antiohiju, ali se brzo povukla na vesti o dolasku brojne viozantijske vojske. Prilikom prelaska Eufrata zbog neurednog povlačenja veliki broj persijskih ratnika se udavio u reci.

Persijanci su 530. pokušali da zauzmu strateški važnu tvrđavu Daru, tako da je Justinijan uputio vojsku od 25 000 vojnika na čelu sa darovitim Velizarom. Posle dvodnevnih borbi u bitki kod Dare Velizar je ubedljivo porazio persijsku vojsku od 40 000 ljudi što je po svedoku događaja, Prokopiju iz Cezareje bila prva vizantijska pobeda nad toliko brojnijom persijskom vojskom posle duže vremena.

Rat je nastavljen i 531. godine, ali je ovoga puta ratna sreća bila na persijskoj strani. Velizar je presreo malobrojniju persijsku vojsku, koja se upravo vraćala iz pljačke rimske Sirije, kod Kalinika na Eufratu. Ovoga puta, u bitki kod Kalinika 19. aprila 531. Vizantinci su pretrpeli poraz, a Velizar je ostavio svoje oficire da spasavaju rasturene bojne redove i povukao se u utvrđeni Kalinik. Ubrzo je smenjen sa mesta vrhovnog zapovednika vojske na Istoku i opozvan u Carigrad.

Ishod i posledice

Kavad je preminuo 13. septembra 531. godine i Hozroje I Anuširvan ga je nasledio ne bez potresa. Justinijan je u to vreme već planirao ambicioznu obnovu rimske vlasti na Zapadu i nije žalio cenu kako bi sklopio mir na Istoku. Dva vladara su tako u septembru 532. sklopili Večni mir pod uslovom da Persijanci zadrže Iberiju i vrate Carstvu sve teritorije koje su zauzeli nakon Justinijanovog dolaska na presto. Justinijan je sa svoje strane pristao da isplati Hozroju ogromnu sumu od 11 000 funti zlata, ali je bar obezbedio vizantijski prevlast u Laziki.

Sklapanje Večnog mira je omogućilo Justinijanu da povede uspešne ratove sa Vandalima u Africi i docnije sa Istočnim Gotima u Italiji. Mećutim, upravo će uspeh Justinijanovih ratova na Zapadu dovesti do toga da Hozroje 540. prekrši mirovni sporazum i pokrene novi rat protiv Vizantije.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 13:14:30
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.07 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.