Matijaš Korvin (1443-1490) je ugarski kralj (1458-1490), a postao je i češkim kraljem od 1469. Matijaš je sin ugarskog vojskovođe Janka Hunjadija.

Uzima se da je Matijaš od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u Evropi. Radi odbrane od Osmanlija Matijaš je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada Bosne pod osmansku vlast osvojio je Jajce i Srebrenicu i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa Beogradom i Mačvom ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matijaš je suzbio pokušaj Venecije da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.

Matijaš je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je Beč 1486. Umro je 1490., bez nasljednika.

Dvor Matijaša Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.

Izvor: Wikipedia

Matija/Matijaš Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj, sin Janka Hunyadija. Do Korvinova vremena kraljevska vlast znatno je oslabila. Sposobnošću i autokratskom politikom Matijaš Korvin pokorio je neposlušne feudalce i vratio unutrašnji mir kraljevstvu. Smatrao se zaštitnikom gradova i unaprediteljem obrta i trgovine. Upravo je na Saboru u Križevcima 1466. godine kralj Matijaš odredio način na koji će se provesti organizacija obrta u gradovima cijele Slavonije. Za njegova sina Ivaniša, hercega Slavonije i bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije plemstvo je na Saboru u Križevcima 1495. godine isposlovalo da podban Slavonije, često župan Križevačke županije, može biti samo predstavnik domaćeg plemstva. Velike zasluge za kulturu i znanost na dvoru Matijaša Korvina pripadaju Ivanu Vitezu od Sredne i njegovom nećaku Ivanu Česmičkom/Ianus Pannonius podrijetlom iz Križevačke županije.