Vilim I Osvajač (1027. ili 1028.-1087.), normandijski vojvoda (od 1035.) i engleski kralj (1066.-1087.) Izveo je zadnju uspješnu invaziju na Britaniju.

Sa samo sedam godina naslijedio je očevo vojvodstvo Normandiju i naslov vojvode. Bio je jedan od tri pretendenta na englesko prijestolje nakon smrti Edvarda III Ispovjednika koji je umro bez djece, pa tako i bez direktnog nasljednika. Naslijedio ga je jedan od pretendenata i Vilimov protivnik Harold II sin grofa Godwina, najmoćnijeg velikaša za vladavine Edvarda III Ispovjednika.

Iako je prvotno namjeravao napasti Harolda II u augustu 1066., pričekao je do kraja septembra, jer vrijeme i vjetar nisu bili povoljni za plovidbu. Skupio je flotu od oko 600 brodova i 7000 ljudi. Novačio je sinove koji su rođeni 2. ili 3. bez prava na nasljedstvo. Obećao im je zemlju i naslove u Britaniji. Vojnike je skupljao sa sjevera Francuske, u Njemačkoj i u nizozemskim krajevima.

U bitci kod Hastingsa pobijedio je Harolda II te se okrunio za engleskog kralja i do Božića 1066. pokorio cijelu Englesku. Sam Vilim je tvrdio da je "more prešao da bi postao kralj", ne nepravedno pomoću oružja nego, kako je tvrdio "obranom pravde", budući da mu je Edvard III Ispovjednik obećao krunu.

Uveo je kao službeni francuski jezik. Bezobzirnim je mjerama slomio otpor vazala, pa i plemena. Seljake je većinom pretvorio u kmetove i tako u potpunosti uveo feudalni sustav. 1085. uveo je imovinski katastar (Domesday Book), učvrstio administraciju i crkvenu hijerarhiju povezao sa državom. Otada se romanizirani Normani počinju stapati s pokorenim Anglosasima u englesku naciju.

Preminuo je od ozljeda koje je pretrpio kada ga je zbacio konj u francuskom gradu Mantesu. Naslijedio ga je sin Vilim II Riđi.

Izvor: Wikipedia