LONDON - Znanstvenici koji vode brigu o "satu apokalipse", svojevrsnom simboličnom indikatoru opasnosti koja prijeti Svijetu, u srijedu su po prvi puta od 2002. godine pomakli kazaljku dvije minute naprijed.


"Sat apokalipse" osnovali su 1947. godine znanstvenici koji su radili na stvaranju američke atomske bombe kako bi upozorili na opasnost koja Svijetu prijeti od nuklearnog oružja. Kazaljke na satu trenutno pokazuju na pet minuta do ponoći.

"Na pragu smo drugog nuklearnog doba. Svijet se nije suočavao s tako opasnim izborom otkad su prve atomske bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki", izjavila je ta skupina uglednih znanstvenika.

"Nedavni sjevernokorejski pokus s nuklearnim naoružanjem, iranske nuklearne ambicije, naglasak ponovno stavljen na trajno prisustvo približno 26.000 komada nuklearnog oružja u SAD-u i Rusiji, simptomatični su za nemogućnost rješavanja problema koje postavlja najrazornija tehnologija na Zemlji", naglasili su znanstvenici.

Britanski astrofizičar Stephen Hawking, profesor na sveučilištu Cambridge, inzistirao je na drugoj opasnosti koja prijeti planetu: globalnom zatopljenju.

"Globalno zagrijavanje predstavlja prijetnju ljudskoj civilizaciji, prijetnju od koje je veća samo ona nuklearna", objavili su znanstvenici.



Izvor: Vecernji list

 

javite mi kad bude minut do ponoći

bice vatromet nuklearki

kao i uvek

    Pet minuta do apokalipse

    Kazaljke na satu apokalipse pomerene su unapred, što odražava bojazan da je svet zakoračio u jedan od najopasnijih perioda od vremena kada je hladan rat bio na vrhuncu

    1947: Početak hladnog rata. Sat apokalipse ukazuje na verovatnoću izbijanja nuklearnog rata

    1949: Sovjetski Savez (SSSR) testira svoju prvu atomsku bombu, što je pokrenulo trku u naoružavanju

    1953: SAD i SSSR testiraju termonuklearno oružje. Velika Britanija proizvela atomsku bombu

    1960: Intenzivnija saradnja između supersila i veća svest javnosti o postojećoj opasnosti

    1963: SAD i SSSR potpisuju ugovor o delimičnoj zabrani nuklearnih proba

    1968: Francuska i Kina ulaze u nuklearni klub. Rat u Vijetnamu, na Bliskom istoku i indijskom potkontinentu

    1969: Preko 100 zemalja potpisuje ugovor o neširenju nuklearnog oružja

    1972: SAD i SSSR vode pregovore o ograničavanju strateškog oružja i potpisuju ugovor o antibalističkim projektilima

    1974: Indija dobija nuklearno oružje. Zapeli pregovori SALT II

    1980: SALT II dospeo u ćorsokak. Širi se terorizam i nacionalistički ratovi

    1981: Eskalacija trke u naoružavanju. Supersile odbijaju da odbace pravo na prvi nuklearni udar

    1984: Strateška odbrambena inicijativa Ronalda Regana ubrzava trku u naoružavanju

    1988: SAD i SSSR potpisuju ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa

    1990: Demokratija se širi Istočnom Evropom. Završava se hladni rat

    1991: Potpisan START (ugovor o smanjenju strateškog naoružanja) - unilateralna smanjenja naoružanja

    1995: Bojazni zbog širenja nuklearnog naoružanja u bivšim sovjetskim republikama

    1998: Indija i Pakistan testiraju nuklearno oružje. SAD i Rusija zadržavaju svoje zalihe

    2002: SAD odbacuju čitav niz ugovora o naoružanju. Teroristi nastoje da nabave nuklearno oružje

    2007: Opasnost od nove nuklearne ere. Gotovo ista opasnost preti od klimatskih promena


    Klima dugoročno najveća pretnja

    Vreme na satu apokalipse je pomereno dva minuta unapred, na pet do dvanaest, i čovečanstvu je do sudnjeg dana ostalo još pet minuta. Brigu o časovniku vodi grupa eminentnih naučnika iz celog sveta putem biltena u kome objavljuju poslednje izveštaje o pretnjama čovečanstvu, a među njima je čak 18 nobelovaca. Ovaj simbolični časovnik kataklizme stvorili su 1947. godine američki naučnici. Naučnici su upozorili da nuklearno oružje i dalje kratkoročno predstavlja najveću pretnju za čovečanstvo, dok su dugoročno gledano to klimatske promene, koje će, ukoliko se nešto hitno ne preduzme, doneti katastrofalno razaranje. „Kao naučnici, mi razumemo sve opasnosti nuklearnog oružja i razarajuće efekte koje sa sobom nosi. Ali još učimo o tome kako ljudske aktivnosti utiču na klimatski sistem, zbog čega bi zauvek mogao da se promeni život na Zemlji“, kaže Stiven Hoking, profesor na Univerzitetu Kembridž. Klimatske promene već utiču na živote ljudi širom planete, a najbolje su se iskazale ovih dana - orkanom u Evropi, mrazom u SAD i požarima širom Australije.

    A. P. - M. A.

Izvor: Blic

15 do 20 godina ce proci pre nego sto posledice budu "primetne",prvo vlazno,kisovito toplo,a onda ledeno hladno,i tako dok se sve ne vrati na normalu...."zivot ce naci nacina" - ne morate da brinete previse o tome