Ardašir I.

Ardašir I. (također Artakserks; Predložak:FaS Ardaschīr [ærdæˈʃiːr]; utemeljitelj Novoperzijskog Carstva (224. - 651.) i prvi Veliki kralj iz dinastije Sasanida (224. - 240.)

Izvori

Za rano sasnidsko razdoblje, a time i za vladavinu Ardašira I. malo je sačuvanih izvora. Pored Anala perzijsko-arapskog povjesničara Tabarija s kraja 9. i početkom 10. stoljeća sačuvani su sasnidski reljefi i natpisi na stijenama, a od zapadnih izvora tu su Herodijan, Zonar, Historia Augusta (Vita Alexandri Severi, iako prilično bezvrijedna) i rimski povjesničar Kasije Dion. Antički rimski izvori izvještavaju prije svega o rimsko-perzijskim ratovima. Glede geneaologije Sasanida postoje nejasnoće. U poznatom natpisu Naqsh-i Rustam iz doba Ardaširova sina Šapura I. nabrajaju se preci Sasanida pri čemu je naveden Ardaširov otac Papak (ili Babak), ali nije navedeno u kojem je rodbinskom odnosu prema rodonačelniku Sasanida Sasanu.

Ardašir kao vladar
 
Ardašir I. prima prsten vlasti od Ahuramazde

Ardašir je u početku kao i njegov otac bio vazal partskog kralja te je vladao područjem Persisa. Nije točno poznato kad je zavladao tim područjem (u izvorima i istraživanjima spominje se razdoblje u rasponu od 208. do 222. Ubrzo nakon krunidbe u Istakhru osvojio je provinciju Kerman i propojio ju svome području. Ta ekspanzija izazvala je partskoga kralja Artabana IV. da zarati protiv Ardašira, ali ga je ovaj porazio. Čini se da se još i Ardaširov otac bunio protiv Parta želeći se osloboditi njihove dominacije. Do odlučujuće bitke došlo je godine 224. kod Hormizdagana u kojoj je Artaban poginuo. Time još nije bilo srušeno Partsko kraljevstvo jer su Arsakidi još držali Mezopotamiju i Azerbejdžan, dok su se u Armeniji kao lokalni vladari održali sve do 5. stoljeća. Ardašir je zatim krenuo u osvajanja na istoku i došao vjerojatno sve do regije Horasan. Nepoznato je koja je sve područja na istoku osvojio niti je sigurno da li je država Kušan već za njegove vladavine postala vazalom Perzije.

225./26. Ardašir se okrenuo prema zapadu protiv partskoga kralja Vologaza VI., koji je stolovao u gradu Ktesifonu na rijeci Tigris. Ardašir je 226. osvojio grad te je time dotada partska Mezopotamija pala pod vlast sasanidske Perzije. Ardašir je u tom vojnom pohodu došao sve do današnjeg Bahreina, a možda čak i do Omana. Tamošnje plemstvo priznalo je njegovu vlast.

Ardašir je za svoju prijestolnicu odabrao grad Ktesifon te podupirao zoroastrizam koji iapk nije bio službena religija. Ardašir je do godine 230. učvrstio sasanidsku vlast u osvojenim područjima, iako vojni pohodi protiv Armenije i Kraljevstva Hatre nisu uspjeli. Ardašir je iste godine zaratio protiv Rima s ciljem da osvoji sjevernu Mezopotamiju koju je 30 godina ranije anektirao car Septimije Sever. Herodijan (6,2) i Kasije Dion (80,4,1) izvještavaju da je Ardašir pritom nastupio kao nasljednik Ahamenida i zahtjevao sva područja kojima su oni nekada vladali. No to je danas sporno jer malo je vjerojatno da je Ardašir išta znao o vremenu Ahamenida. Ardašir je u svakom slučaju htio osvojiti nova područja te je uzeo naslov „kralj kraljeva“ (doduše samo Erana odnosno [Iran]a).

Rat protiv Rima ispočetka je bio uspješan tako da je perzijska vojska prodrla sve do Sirije. Ali godine 232. car Aleksandar Sever krenuo je u protunapad pri čemu su obje strane pretrpjele velike gubitke. Borbe su završile bez sklapanja mira. Ali nakon ubojstva Aleksandra Severa godine 235. Ardašir je iskoristivši to iznova zaratio i do 240. osvojio još neka područja.

U to je doba Ardaširovim suvladarom postao njegov sin Šapur koji ga je pratio na vojnim pohodima i koji ga je nakon njegove smrti 239. ili 240. bez poteškoća naslijedio.

Ardašir I. bio je osnivač višestoljetnoga Carstva Sasanida čiju je moć dalje izgradio njegov sin Šapur zbog čega se obojica smatraju jednima od najznačajnijih sasanidskih vladara.

Izvor: Wikipedia