Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 06:05:50
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Majka svih hrišćanskih praznika  (Pročitano 2057 puta)
06. Jan 2005, 03:18:29
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
Majka svih hrišćanskih praznika
Božić je nastao u Rimu i odatle se tokom sledeća dva veka postepeno, i čak mukotrpno, preneo na ostatak hrišćanske vaseljene

U hrišćanskom svetu se Božić - Roždestvo, rođenje Isusa Hrista slavi kao najveći praznik.

Da Hristos nije rođen, ne bi ni živeo među ljudima, propovedao o spasenju čovečanstva, činio čuda, postradao i vaskrsao. Božić se slavi 25. decembra od strane gotovo svih, taj dan zbog primene drugačijeg kalendara nekim hrišćanima, Srbima i Rusima na primer "pada" 7. januara, mada je i njima to 25. decembar. Jermeni i još neki koji se drže prvobitnog obeležavanja Roždestva Hristovog, taj praznik slave zajedno sa Bogojavljenjem, dakle još dve nedelje kasnije. Vernici i drugi retko se pitaju da li je Hristos zaista rođen datuma kako mi to slavimo.

Polaze verovatno od toga da je datum tačan. Međutim, to nije slučaj. Mi iz Novog zaveta, iz Evanđelja, ne saznajemo ne samo datum nego ni mesec ili godišnje doba. To nije zabeleženo. Prvih vekova hrišćani su živeli u neprestanom iščekivanju ponovnog Hristovog dolaska. Mnogi su u progonima mučenički postradali, njihova smrt smatrana je rođenjem u Bogu, trijumfom budućeg života. Rođenje čoveka, grešnika, nije smatrano vrednim slavljenja.

Rođendane su u to vreme slavili nehrišćani. Veoma raskalašno slavljeni su rođendani vladara, to su bili državni praznici, danima su trajale bahanalije. Rimski carevi smatrali su sebe nekom vrstom božanstva, tako su i prihvatali i njihovi podanici. Hrišćani nisu želeli da tako slave rođenje svoga Spasitelja, otuda nisu ni razmišljali ni o datumu tog događaja.

Pobednik nad tamom

U četvrtom veku popuštaju proganjanja hrišćana, nastaje vreme tolerancije, u najvećem obimu njen je začetnik car Konstantin. Rim kao sedište carstva i dalje slavi mnogobožačke i druge praznike. Kod Rimljana je slavljen 25. decembar kao pobeda nepobedivog sunca. Kult sunca se preko carskih vojnika proširio na celu imperiju.

Kada je car Aurelijan izvojevao pobedu nad sirijskim gradom Palmirom smatrao je da mu je nebo, sunčevo božanstvo, bilo u posebnoj milosti i da njegovo slavljenje po imperiji treba da proširi i državno reguliše. Hrišćani, kao građani, ili robovi, ili vojnici, na neki način bili su nevoljno uključeni u to. Posebno se osećao pozvanim episkop Rima, kao središta carstva, da reaguje na predimenzioniran kult sunca koji je hrišćanima bio potpuno neprihvatljiv i mrzak. Papa Liberije je uveo slavljenje Božića 354. ili 355.godine.

Kalendar sačuvan iz vremena njegovog upravljanja Crkvom pominje po prvi put 25. decembar kao praznik "Dan rođenja Hrista u Vitlejemu". To je dakle prvo slavljenje u istoriji hrišćanstva. I zaista, kasnijih decenija kult sunca opada i potom iščezava propašću zapadnog Rima. Datum Božića dakle ima simboličan karakter i kao takav je uveden, takvog ga treba prihvatiti. Hristos je to sunce koje je zasijalo svetu, obasjalo ga spasenjem. On je pobednik, nad tamom, nad adom, nad paklom, nad grehovnom prirodom čoveka i čovečanstva. On je, kao sunce na nebu, dao novu dimenziju ljudskoj civilizaciji. Njegovim učenjem čovek stiče mogućnost da stekne spasenje, život večni, jer tek se tako ostvaruje smisao postojanja. Time je savladana tama ljudskog roda, kao što sunce savlađuje tamu noći.

Hrišćani su do tada slavili Uskrs - praznik vaskrsenja Hristovog, Bogojavljenje (Epifaniju, krštenje Hristovo), Duhove tj. Pedesetnicu, a počeli su i određenim danima da slave uspomenu na one koji su svoj život položili za veru- svete mučenike. Svaka nedelja im je bila praznik, slavilo se vaskrsenje Hristovo, pričešćivalo se.

Prvo slavlje u Carigradu

Crkveni praznici su nastali na Istoku - Jerusalim, Carigrad, Aleksandrija, Antiohija. Božić je pak nastao na Zapadu, u Rimu, i odatle se tokom sledeća dva veka postepeno, čak mukotrpno, preneo na ostatak hrišćanske vaseljene.

Teško je potpuno precizno ustanoviti kako se novi praznik širio na Istok. Smatra se da se Božić prvi put u Carigradu slavio skoro trideset godina kasnije nego u Rimu. Sačuvana je jedna propoved svetog Grigorija Nazianzina iz 380. godine u kojoj kaže za sebe da je on osnivač novog praznika u Carigradu. Izgleda da se novina nije potpuno primila i da je trebalo još vremena da se ustali. Sveti Jovan Zlatousti otprilike u isto vreme Božić smatra ""majkom sviju praznika" i obrazlaže to opširno. On još kaže da je praznik izazvao među vernicima veliku polemiku, neki su ga odbijali smatrajući ga mladim, novim i nepotrebnim.

Dalje na Istok, u Jerusalimu i Aleksandriji se rođenje Hristovo slavilo na Bogojavljenje gotovo do kraja četvrtog veka, pa i kasnije. Za Aleksandriju pravi dokaz novog praznika imamo tek iz 432. godine a u Jerusalimu još pedesetak godina posle, po nekim izvorima i 150 godina kasnije. U to vreme su u Aleksandriji živeli mnogi veliki i bogomobdareni bogoslovi i svetitelji. Nisu sačuvani spisi iz kojih bi se moglo saznati zašto su oni tako dugo i uporno bili protiv uvođenja ovog praznika.

Da se ustali slavljenje Božića, trebalo je dakle preko dve stotine godina. Može se reći da nije bilo više hrišćana, osim Jermena i drugih monofizita, koji su završili šesti vek a da nisu uveli slavljenje Božića, i to 25. decembra. Sporost se može objasniti bogoslovskim razlozima. Niko više nije pravio paralelu sa nekadašnjim rimskim praznikom sunca. Propao je stari Rim, nastao je na Bosforu, "Novi Rim", Konstantinopolj - Carigrad, koji je od prvog dana bio hrišćanski. On se smatrao pravim nastavljačem rimske imperije mada nije sporio prvenstvo po časti "prvoga Rima".
Ž. Tucić
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 06:05:50
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.062 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.