Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 10:49:03
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Žitija despota Stefana Lazarevića  (Pročitano 5207 puta)
03. Okt 2006, 06:48:45
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.02
mob
Apple iPhone 6s
Žitija despota Stefana Lazarevića

U akrostihu (krajegranesiju) Žitija despota Stefana Lazarevnća Konstantin Filosof otkriva svoje ime i naziva sebe „prevodnikom". Konstantinov prevodilački rad posvedočen je i potpisom na prevodu Tumačenja Pesme nad pesmama Teodorita Kirskog, kao što to pokazuje naslov srpskoslovenskog teksta: „Ot Pesnej solomonskih protlkovano Teodoritom episkopom Kiru. Prevedeno Konstantinom Filosofom, učiteljem srbskim". Izvesne filološke i kulturnoistorijske pojedinosti i okolnosti upućuju na Konstantina i kao prevodioca nekoliko prirodoslovnih i zemljopisnih spisa. Filosof je, verovatno, preveo poznati kratki opis putovanja u Palestinu. Konstantinu se s pravom pripisuje četrdeset pet kraćih kozmografskih i geografskih odlomaka („slova") o zemlji, vodama, morima, oblacima, vazduhu, ognju, gradu, munji, gromu, zemljotresu, nebesima, zvezdama, suncu, mesecu, kometama, dugi i sl.

Predstoje šira proučavanja koja bi trebalo višestrano da pokažu kako se duhovno-politička istorija srpskog naroda razvijala i usklađivala sa prirodnom sredinom. O tome Konstantin svedoči da je i kod srednjovekovnog čoveka, izgleda, postojala ideja da osobeno jedinstvo različitih uslova i prilika stvara ličnosti koje su upravo proizvod takvog osobenog jedinstva. Opisavši postupno prirodu Srpske zemlje pa ljude u njoj, Konstantin u Žitiju despota Stefana zaključuje kako je sve ovo rodilo („porodiše") svetoga Simeona i svetoga Savu: „Ovi porodiše i velike Simeona i Savu, veliko i časno slušanje i pričanje koji su prevazišli svu čovečiju prirodu". Poznato je, uz to, da su veliki ratni sukobi i nevolje određivali nove prostore srpskom narodu. Ovakva pomeranja obično su ugrožavala domaću tradiciju i razbijala prostor. Uzroci očuvanja tradicije i prostora leže u prirodi promene sredine. Srpski narod u srednjem veku, kao što je poznato, nikada nije iz osnove promenio dve geografske sredine. Može se reći da su se vršila samo pomeranja. Ova pomeranja činila su trajniji tok, koji je imao prirodnu pripremu i osobene tragove. Napuštanjem jedne sredine nije nestajalo i sve što je stvoreno na njoj. Kao što ni dolazak u novu sredinu nije predstavljao osvajanje potpuno nepoznatog.

U ovome smislu očigledan je, recimo, primer države kneza Lazara. Vladar nove kneževine pomerio je svoje oblasti na sever, u plodne moravske krajeve. Posle 1380. godine svoju vlast je proširio sve do obale Save. Mačva, oblast uz desnu obalu Save, poznata kao „onostrani Srem", pripadala je, uglavnom, ugarskim gospodarima. Pre kneza Lazara ove krajeve je držao samo još jedan srpski vladar — kralj Dragutin (1284—1316), koji je mačvansku banovinu dobio od svog šuraka Ladislava IV. Mačva je, međutim, već početkom XIII veka bila „oblast u kojoj je pravoslavlje bilo čvrsto ukorenjeno i gde ugarska vlast nije bila tako stabilna da bi se s potpunom sigurnošću u uspeh moglo pristupiti obraćanju stanovništva u katoličanstvo". U delovima Lazareve zapadne Srbije, uz Zapadnu Moravu, prema Drini i Mačvi, u graditeljstvu je glavnu ulogu igrala „neobično jaka tradicija raške arhitektonske škole". A Raška škola stilski prethodi Moravskoj, i vremenski — dobu kneza Lazara.

Pre nego što je Lazar podigao Kruševac i prestonicu u njemu (1371), u ovim krajevima su već od kraja XII i početka XIII veka postojali posedi udaljenih manastira, kao što su Studenica i Žiča. Kada je početkom XV veka despot Stefan Lazarević kao vazal ugarskog kralja Žigmunda dobio mačvansku banovinu, „srbijanska Posavina postala je most koji spaja Srbiju i Ugarsku". Sada je Sava spajala mačvansku stranu sa imanjima i gradovima Kupinovo (Kupinik), Zemun, Mitrovica i Slankamen, koje je od kralja Žigmunda dobio, verovatno, još despot Stefan i kasnije ih nasledio njegov sestrić Đurđe Branković. Već u Đurđevo vreme uočava se veći broj Srba u Sremu. Tako, kada je jedan papski inkvizitor došao 1438. godine u Srem u misiju, zapazio je priličan broj Srba na Fruškoj Gori, naročito oko Kamenice i Beočina.

Posle pada despotovine mnogi srpski gospodari dobili su više poseda u Sremu i drugim krajevima preko Save i Dunava. Jak talas preseljavanja preko Save u sremsku ravnicu može se pratiti već posle nekoliko godina, kada je despot Vuk Grgurević (Zmaj despot Vuk), sin oslepljenog Grgura i unuk despota Đurđa, prešao na ugarsku stranu. Padom despotovine 1459. godine i dolaskom Turaka nastaju neredovni i nevoljni uslovi za duhovni život, književnost i umetnost. Srpski narod koji nije napuštao zavičaj, morao je da se prilagodi na borbu i svakodnevni život pod turskom vladavinom. Jak i odlučujući činilac u održavanju duhovne i nacionalne svesti i sada ostaju — crkva i srpskoslovenski jezik.

Junaci i pisci iz antičke starine najviše su ispunili Konstantinovo Žntije despota Stefana Lazarevića (posle 1433). Na stranicama Konstantinovog dela sreću se imena Homera, Platona, Aristotela, Kreza, Temistokla, Kserksa, Aleksandra Velikog, Darija i drugih znamenitih ličnosti antičkog sveta. Znanja o drevnom svetu Helena Konstantin Filosof crpe uglavnom iz „druge ruke", preko vizantijskih izvora, kao što su to pokazala dosadašnja proučavanja. Naravno, to nije smetalo Filosofu da se upozna sa životom junaka i pisaca „starih Jelina". Preko vizantijskog posrednika, na primer, Konstantin se poslužio Herodotovom pričom o kralju Krisu (Krezu). Konstantinov postupak jasno se može pratiti kada pripovedačku i likovnu celivu gradi pomoću antičkih junaka. Tako, ispred opisa Stefanovog porekla, života i zemlje Konstantin se seća starih Helena — istoričara Tukidida, filosofa Aristotela i Platona, Hermesa Trismegistosa (srpsko-slovenski „Jermis Triveliki"), Astaksisa (srpsko-slovenski „Stajik"), egipatskog cara Tulisa i mitskog pevača Orfeja. Osnovna misao o antičkim misliocima kao navestiocima i prorocima hrišćanstva, negovana naročito u Vizantiji, postaje osnova daljeg građenja despotovog lika:

„Jer ako i procvetaše u mnogim varvarskim zemljama izabrani sasudi, u kojima Gospod sa Ocem obitelj stvori (Jovan 14,23), ali nisu se i u čovečanskim [delima] tako svetlili, tako da bi prevazilazili stare Jeline, u hrabrosti i pitanjima i odgovorima i ostalom, čime se [ovi] naročito odlikovahu i prorokovahu pre proroka, jer se podigoše da iznađu čovečije stvari, zatim vazdušne i najviše. Zato i Bog ovima [[[Jelini]]ma] projavljivaše od česti da se dotaknu istine. Jer Tukidid reče: 'Jedno tri i trijedno bestelesno'. U slici [ovo] je [sveta] Trojica. A Aristotel: da je priroda bića Božjega večna, a nema početka, od koga najkrepkije Slovo postaje. A Jermis Triveliki [kaže]: 'Zaklinjem te, nebo, delo Boga velikoga, zaklinjem te glasom očevim, koji unapred javi pre nego što utvrdi ceo svet, zaklinjem te u jedinorodno njegovo Slovo i Duh.' A Stajik kliknu: 'Poštujmo Mariju kao onu koja je dobro sakrila tajnu, jer od nje će se roditi Hristos'. A Tulidos reče: 'Prvo Bog, zatim Slovo i Duh s njime'. Platon i Orfis to [isto kažu] i ostali".

Govoreći o Stefanovim moralnim i duhovnim osobinama još iz mladosti, Konstantin u čitav prikaz ugrađuje primere iz helenske istorije. Da bi kod Stefana pokazao antičko jedinstvo mudrosti i hrabrosti, Filosof polazi od velike moći mudrosti, razboritog promšpljanja, razboritosti, koja često prevazilazi vojevanje i oružje. Likovi antičkih vojskovođa i junaka simvolišu te najviše vladarske vrline — kralj Kir, utemeljivač jake persijske države i dalekovidi osvajač, ili mudri atinski državnik Temistokle, pobednik kralja Kserksa i njegove persijske flote:

„Mnogo puta gde nisu uspele vojske, koje su se potrudile, i oružje mnogih lađa, tu je uspevala jedino mudrost. Primere za ovo imamo mnoge svuda: zauzeće velikih i predivnih gradova Vavilona i Troje, Kir kada brzo napade na Asirce i Jeline, kada radi žene Menelajeve Jelene Troju razoriše, i Temistokle pobedi Persijance lađama i natera Kserksa u beg, komarac žestokoga onoga lava, i mnogo takovo može se naći. I pošto čistota čisti dušu, i hrabrost zgodno spojena sa dobrom učenošću, i stopivši se ujedno ostaje nedeljivo, i uvek uspeva i tako reći postaje priroda (urođeno). Sve ovo se i ovde [u Stefanu] sastavi kao ubeljenje i složenost vrlina."

Za Homera (Omira) kod Srba je moglo da se sazna već u najstarijim prepisima Žitija svetoga Konstantina—Ćirila ili Aleksandride. Konstantin Filosof je izgleda poznavao Homerove spevove, što se jasno vidi u dva poređenja.

Filosof poznaje i junake helenske mitologije. Povratak despota posle izmirenja sa Sulejmanom, na primer, poredi sa snagom vetra, oličenom u bogu Eolu (na srpskoslovenskom Koilu): „Došavši u svoje otačastvo kao Koil, izišavši iz dubokih šumskih gora užasno dolazi oganj dišući i užasavajući bližnje i daljnje." Posle drugog odlaska u Carigrad, kada je napuštao vizantijsku prestonicu, Stefanov ispraćaj je prikazan sa naglašenim sećanjem na „zvučne" simvole antike (čudotvorna pesma sirena, život muza ispunjen pesmom, slavni mitski pevač i svirač Orfej): „A kada je despot izlazio iz grada, množina naroda likovala je i klicala, sirenskim glasovima i jezikom, i izlažaše trubni glas, kojim i muze u starini pobeđivahu i kamenje se pokretaše Orfejevim pesmama."

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 10:49:03
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.088 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.