Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 09:45:54
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Dimitrije Ljotic (1891. - 1945.)  (Pročitano 5534 puta)
03. Nov 2004, 02:59:15
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
mob
Apple iPhone 6s
DIMITRIJE LJOTIĆ
(1891. - 1945.)
      
Linkovi
Helsinki.org.yu
Nin.co.yu
Sedmica.co.yu

Dimitrije Ljotić rođen je 1891. godine u Beogradu, no veći dio svog života proveo je u Smederevu. Njegovi preci doselili su se u Srbiji iz sela Blaca (današnja grčka pokrajina Makedonija) u prvoj polovici 19. stoljeća. Vladimir Ljotić, Dimitrijev otac, bio je srpski konzul u Solunu (u dva navrata) te predsjednik općine Smederevo i narodni zastupnik u srpskom parlamentu. Dimitirje Ljotić osnovnu je školu završio u Smederevu, gdje se upisao i u gimnaziju. Kada se obitelj preselila u Solun s nepunih 16 godina uspješno polaže maturu u Srpskoj Solunskoj gimnaziji po odoberenju Ministarstva vanjskih poslova. U mladosti postaje veoma religiozan te razmišlja o tome da napusti Pravni fakultet (koji je u međuvremenu upisao ali je zbog očevog negodovanja odsutao od fakultetskog obrazovanja) i postane svećenik.

Za vrijeme Balkanskih ratova dragovoljno se javlja u sanitetsku službu. U jesen 1913. godine odlazi u Pariz i tu ostaje sve do početka Prvog svjetskog rata. Nakon povratka u Srbiju 1. rujna 1914. unovačen je. Nakon završetka Prvog svjetskog rata postavljen je za zapovjednika željezničke postaje u Bakru (Hrvatska). U Bakru slama štrajk željezničara tako što uhićuje 36 štrajkaša i predaje ih policiji. S dužnosti zapovjednika željezničke postaje razriješen je 17. lipnja 1920. godine. U Bakru je Ljotić pronašao i ljubav svog života - Ivku, s kojom je kasnije stupio u brak. Nakon razriješenja s dužnosti vraća se u Smederevu gdje otvara odvjetnički ured. Tu postaje član Narodne radikalne stranke, a uskoro i predsjednik omladinske organizacije stranke. Dana 16. veljače 1931. godine kralj Aleksandar, koji je 1929. raspustio skupštinu, imenuje ga ministrom pravde u vladi Petra Živkovića. Nedugo potom, 28. lipnja 1931. Ljotić podnosi kralju novi nacrt ustava. Prijedlog ustava predviđao je da narod bira svoje zastupnike općim tajnim glasanjem, dok bi kandidature određivali predstavnici profesionalnih, staleških, kulturnih i humanitarnih organizacija. Kralj je odbacio ovaj prijedlog ustava te Ljotić podnosi ostavku.

Nakon napuštanja ministarske funkcije Ljotić se posvetio okupljanju istomišljenika. Tako je 6. siječnja 1935. godine u Ljubljani stvorena organizacija Jugoslavenski narodni pokret Zbor. Za predsjednika pokreta izbaran je Dimitrije Ljotić, prvi potpredsjednik bio je Juraj Korenić, liječnik iz Zagreba, drugi potpredsjednik Frank Kondore, odvjetnik iz Ljubljane, a generalni sekretar Velibor Jonić, profesor iz Beograda. Zbor je izašao na izbore (1935.) i dobio 0,84 % glasova. Trend loših izbornih rezultata nastavio se pa sve do sloma rojalističke Jugoslavije Ljotićev pokret nije imao značajnijeg uspjeha na izborima. Nakon napada na Jugoslaviju Ljotić se u skladu sa svojim ratnim rasporedom javlja na dužnost u bjeljinsku vojarnu. Istodobno naredio je i ostalim članovima Zbora da postupe isto. Nakon kapitulacije Jugoslavije Ljotić se vraća u Smederevo.

Unatoč nacističke agresije na njegovu zemlju odazvao se pozivu nacističkih okupacijskih vlasti koje su pokrenule inicijativu za stvaranje civilnih vlasti (tzv. Komesarska uprava) u okupiranoj Srbiji. Aktivno je sudjelovao u pregovorima s njemačkim vlastima i postizanju sporazuma s istima. No, odbio je uči u vladu (za njega je bilo predviđeno mjesto ministra gospodarstva), ali su zato uz njegovo odobrenje ušla dva člana Zbora. Međutim, 5. lipnja 1941., nakon što je eksplodiralo skladište municije u smederevskoj tvrđavi, postavljen je za izvanrednog povjerenika za obnovu Smedereva. Nakon pada Komesarske uprave utemeljena je civilna vlada na čelu s Milanom Nedićem, a kojeg je na to mjesto predložio upravo Dimitrije Ljotić. I u ovu vladu su ušla dva člana Zbora. Jedan od njih dvojice - Mihailo Olćan predložio je formiranje Srpske dobrovoljačke komande tj. postrojbi koje bi se borile protiv partizana. Te postrojbe naoružale su njemačke vlasti, primali su redovne plaće, a ukoliko bi bili ranjeni u borbi primali bi posebne nagrade. Dana 22. studenog 1941. Srpska dobrovoljačka komanda, žandarmerija i četnici Koste Pećanca stavljenu su pod jedinstveno zapovjedništvo pod skupnim imenom Šumadijski korpus. Taj korpus potpadao je pod zapovjedništvo 113. njemačke divizije i kao takav sudjelovao je u borbama protiv partizana.

Jedna kooperacija s okupacijskim vlastima vodila je ka drugoj. Tako su prvi odnosi između Dimitrija Ljotića i Dragoljuba Mihailovića uspostaljveni su u ljeto 1941. godine. Tada je dogovoreno da Ljotić osigurava Mihailovićevim četnicimahranu, odjeću i oružje. Uz manje prekide ta suradnja je nastavljena
tijekom cijelog rata. Pre kraj rata pritisnuti napredovanjem partizanskih snaga ljotićevci i sam Dimitrije Ljotić povlače se u Sloveniju. Tu Ljotić uspostavlja suradnju sa zapovjednikom slovenskih kvislinških postrojbi Lavom Rupnikom (Bijela garda). Uskoro se ovom savezu našao i Lički četnički korpus pod zapovjedništvom Dobrosava Jevđevića te nekoliko odreda slovenskih četnika - Plave garde.

Dana 22. travnja 1945. Dimitrije Ljotić dobio je telegram od Momčila Đujića da se patrijarh Gavrilo i episkop Nikolaj žele sastai s njime. Ljotić je na put krenuo 23. travnja. Vozač automobila Ratko Živadinović imao je veoma loš vid (dioptrija - 11). Kada je sumrak već pao i malo toga se na putu vidjelo, zaustavila ih je jedna slovenska vojna ophodnja u Ajdovščini. Tu su bili upozoreni kako nije poželjno nastaviti dalje jer je ostatak terena pod kontrolom partizana. No, Ljotić je ustrajao na tome da se put nastavi. Ni desetak minuta nakon toga automobil je udario u most koji je do pola bio srušen te se otkotrljao u provaliju. Dimitrije Ljotić poginuo je na licu mjesta. Sutradan ujutro tijelo Dimitrija Ljotića prebačeno je u Goricu gdje je obavljena sahrana. Prvi vijenac koji je položen na njegov grob bio je vijenac Dragoljuba Mihailovića
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Hronicar svakodnevice


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 673
Ljotić je bio izvorni pravoslavni fundamentalista(ekstremista), bio je ubedjeni nacional-šovinista. Propagirao je teoriju "krvi i tla", od sredine 30-tih godina XX veka. Bio je aktivni publicista u nekoliko istaknutih fašističkih listova u Italiji, kao npr:"LA PATRIAE", "FASCIO UNA E LIBERTA". Kao i u glavnom listu Hitlerove nacističke stranke(NSDAP).  Smile  Smile  Smile
IP sačuvana
social share
O tempora o mores!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija


Zodijak Sagittarius
Pol Muškarac
Poruke 140
mob
Nokia N95
  pravoslavni fundamentalista ozenjen hrvaticom a uz to predsednik jugoslovenskog poreta kom su p. Predsednici bili hrvat i slovenac. . . .
« Poslednja izmena: 15. Okt 2005, 22:05:51 od SerbianFighter »
IP sačuvana
social share
Lud sam zato sto sam glup i na kraju ispadnem blesav  !
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Clan u razvoju


Ei Jehovan poika ansaitse kunniaa!

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 33
Ljotić je bio izvorni pravoslavni fundamentalista(ekstremista), bio je ubedjeni nacional-Å¡ovinista. Propagirao je teoriju "krvi i tla", od sredine 30-tih godina XX veka. Bio je aktivni publicista u nekoliko istaknutih faÅ¡istiÄ�kih listova u Italiji, kao npr:"LA PATRIAE", "FASCIO UNA E LIBERTA". Kao i u glavnom listu Hitlerove nacistiÄ�ke stranke(NSDAP).  Smile  Smile  Smile
Koji je to glavni list NDSAP?

Ne verujem da bi NSDAP pustio da im u listu bude crkveni fanatik...
IP sačuvana
social share
Kad je teško - Rosoner!
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija


Tko lezi ne bezi

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 120
Zastava Београд
OS
Windows XP
Browser
Internet Explorer 6.0
mob
Samsung i3
Ljotić je bio izvorni pravoslavni fundamentalista(ekstremista), bio je ubedjeni nacional-šovinista. Propagirao je teoriju "krvi i tla", od sredine 30-tih godina XX veka. Bio je aktivni publicista u nekoliko istaknutih fašističkih listova u Italiji, kao npr:"LA PATRIAE", "FASCIO UNA E LIBERTA". Kao i u glavnom listu Hitlerove nacističke stranke(NSDAP). Smile Smile Smile

Nista od toga sto si napisao nije tacno! Ljotic nikada nije propagirao politiku "krvi i tla" nije bio ni u kakvoj vezi sa nacional-socijalizmom, i koliko je meni poznato nije pisao za te listove koje si nabrojao.

Za one koji zele vise da se upoznaju sa idejom koju je zastupao Ljotic neka posete sledece linkove:

Nova Iskra - www.novaiskra.co.yu
Novo Videlo - www.videlo.org (sajt trenutno nije dostupan, ali ce uskoro biti)
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil WWW
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 29. Mar 2024, 09:45:54
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.09 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.