Sudenje Galileu Galileju (1564.-1642.), koje je ostalo zabilježeno kao jedno od najvecih nasilja nad znanstvenim istinama, pocelo je prije 370 godina.
Pocetkom travnja 1633. Inkvizicija je formalno pocela ispitivati Galilea i on se pod prijetnjom torture morao odreci ucenja o ustrojstvu svemira. Jedan od najznacajnijih fizicara i astronoma u povijesti priznaje 30. travnja da je u svojim "Dijalozima" previše naglasio važnost Kopernikovog ucenja i nudi njihovu reviziju u sljedecoj knjizi.
U lipnju Papa Urban VIII produžuje Galileov zatvor, a zatvorsku presudu Inkvizicije potpisalo je sedam od deset kardinala.
Galileo je ostatak života završio u progonstvu, gdje je, pod dodatnom teškocom gubitka vida, dovršio svoje najvece djelo o mehanici "Razgovori i matematicki prikazi dvaju novih znanja o mehanici".
Zauzimanje za kopernikanski sustav rano je dovelo Galilea u sukob s Katolickom crkvom, pa mu je odlukom Crkve 1616. bilo zabranjeno naucavanje prema kojem se zemlja giba oko sunca.
Obecao je da ce odustati, ali su ga istraživanja vukla pa svoje ucenje izlaže 1632. u knjizi Dijalog (o dva glavna svjetska sustava, ptolomejskom i kopernikanskom).
Poslije smrti nije bilo dopušteno podici mu nadgrobni spomenik sve do 1737. godine. Godine 1575. (16.4.) skinuta je zabrana s njegova djela, a prvo kompletno izdanje Galileovih djela u 16. svezaka izlazi 1842-56. u Firenzi.
Papa Ivan Pavao II zatražio je na dan oprosta, jubilarne 2000., oprost za mnoge grijehe koje je u prošlosti pocinila Crkva, što je javnost ocijenila jednim od najznacajnijih poteza tijekom njegova papinstva. "Za ulogu koju je svojim ponašanjem imao svaki od nas u tim zlima što su pridonijela deformaciji obraza Crkve, ponizno molimo oprost", rekao je Papa.
Prethodno, Papa je zatražio od povjesnicara da što tocnije istraže što je predstavljala Inkvizicija, držeci se konteksta razdoblja u kojem se provodila.

Izvor: Iskon.hr