Bitka kod Siska

Bitka kod Siska 1593. je bila važna pobeda hrišćanskih snaga nad otomanskom vojskom. Bitka se odigrala kod Siska, u današnjoj centralnoj Hrvatska, tadašnjoj Austriji. Hasan-paša Predojević je predvodio otomansku vojsku, dok je snage Svetog Rimskog carstva predvodio austrijski general Rupert Frejhert fon Egenberg.

Bitka je povratila ravnotežu snaga i zaustavila širenje Otomanskog carstva u centralnoj Evropi i omogućila vojvodstvima Kranjske, Koruške i Štajerske (tada zajedno znane kao Unutrašnja Austrija) i Hrvatskoj da ostanu slobodne od turske kontrole, dok su Habzburgovci ojačavali svoj položaj u tim teritorijama.

Uvod

Nakon što je turski sultan Murat III 1590. sklopio mir sa Persijom, nakon godina zatišja, turski upadi su ponovo počeli odigravati. Car Rudolf II je zato na turski dvor u Carigrad poslao pregovorače, koji su 29. novembra postigli primirje, koje bi trebalo da traje osam godina.

Godine 1591. na čelo u Bosanskom pašaluku, pod pritiskom vojnih krugova na Muratovm, je došao Hasan-paša Predojević, lični prijatelj velikog vezira Sinan-paše. On je započeo trogodišnje ratovanje za preostali deo Pounja i Pokuplja, kao i za Sisak. Napadima je nastojao prekinuti primirje koje su sklopili sultan i car Rudolf. Predojević je zato s jakom vojskom u avgustu 1591. opseo Sisak, ali je već nakon četiri dana bio prisiljen da odustane od opsade i vrati se nazad. Za njim je krenuo mladi ban Toma Erdedi, koji je tom prilikom oslobodio svoj rodni grad Moslavinu. Za osvetu je Hasan popalio krajeve oko Božjakovine i Vrbovca. Nakon ovog napada se sastao Hrvatski sabor i doneo odluku o sveopštem zemaljskom ustanku na odbranu domovine i o dovozu hrane vojsci. Tim zaključkom je odlučeno da se u slučaju rata na poziv bana moraju u rat krenuti svi plemići hrvatskog kraljevstva, sve duhovne osobe, građani i kmetovi (od svakog dima po 2 pješaka i svakih 10 po 1 konjanik).

U proleće 1592. Hasan-paša je krenuo u novi napad. Pre toga je naredio da se izggradi grad Jeni Hisar (Petrinja) kao početna tačka za dalja osvajanja. Zatim je opseo grad Bihać koji mu se nakon 9 dana opsade predao. Bihać je bez borbe predao kapetan Lamberg na zahtev građana kojima je paša obećao slobodu. Padom Bihaća linija odbrane tekla je linijom od Ogulina kroz Karlovac uz Kupu do Siska. Hasan-paša se zatim uputio u napad na Sisak koji su branili kanonik Mikac i njegova dva druga. Ni ovoga puta paša nije imao uspeha, već je morao napustiti gradske zidine.

Bitka

U junu 1593. Hasan-paša se ponovo zaputio sa svojom vojskom na Sisak, sa ciljem da nakon njegovog osvajanja napadne i Zagreb i osvoji ostatke Slavonije. Grad je branilo 300 vojnika s Blažem Đurakom na čelu. Zbog neuspeha na bojištu, na čelo hrišćanske vojske je postavljena Rupreht Egenberg. Na teritoriji između Zagreba i Siska se juna 1593. sakupila hrićanska vojska sa Tomom Erdedijem, koji je komandovao mađarskim odredima, Ruprehtom Egenbergom na čelu nemačkih odreda i Andrejem Turjaškim koji je komandovao slovenačkim odredima, sve ukupno oko 5.000 ljudi. Samu tvrđavu Sisak je branilo 800 vojnika.

Opsada Sisak je počela utvrđivanjem položaja turske vojske, koja je brojala približno 12.000 vojnika, na desnoj obali Kupe 15. juna 1593. Grad se uspeo održati dok nije stigla pomoć bana Erdedija s hrvatskom vojskom i srpskim četama. Hasan-paša je zato glavninu svoje vojske premestio na levu obalu Kupe. 22. juna je započela odlučujuća bitka. Nakon početnih napada austrijskih odreda, Andrej Turjaški je sa svojim strelcima zaustavio turski protivnapad i potisnuo ih prema Kupi. Posada iz grada je zauzela most preko reke i tako presekla put turskom povlačenju. U turskoj vojsci je nastala panika, pa je većina vojnika bežala u nabujalu Kupu i tako se utopila. Utopio se i Hasan-paša i još nekoliko sandžak-begova. Pobeda pod Siskom odeknula je u čitavoj hrišćanskoj Evropi. Ta odbrana bila je presudna za obranu preostale Austrije, ali i Evrope.

Izvor: Wikipedia