Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 16:18:46
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Hrišćanska antropologija  (Pročitano 2015 puta)
08. Maj 2006, 08:29:14
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Hrišćanska antropologija (gr. ανθρωπος, lat. homo, čovek): hrišćansko učenje o čoveku, o njegovoj ličnosti i prirodi. Na temelju hristologije, antropologija se iskristalisala u toku disputa između Svetog Kirila Aleksandrijskog i Nestorija, kao i u potonjim diskusijama o dve prirode, božanskoj i ljudskoj, u jedinstvenoj ipostasi Boga Logosa. Bogoslovska antropologija ima u vidu ne samo datosti hristologije nego i doktrinu o stvaranju, pošto je čovek mikrokosmos koji u sebi sažima sve elemente kosmosa, kao i učenje o iskupljenju.

Osnovni elementi pravoslavne antropologije su sledeći:

a) Božansko poreklo i ontološko jedinstvo čovečanstva. Po biblijskom otkrivenju, čovek je doveden u bitisanje i postoji "voljom" Božijom (Post. 1,26). On nije ni proizvod materije u evoluciji, kao u kosmogoniji, niti je istovetan sa božanskom suštinom, kao u mitologiji. Božijom stvaralačkom voljom čovek je stavljen u poseban ontološki odnos sa Bogom od samog početka njegove egzistencije. Imajući "složenu" prirodu od smrtnoga tela i besmrtne duše, uzajamno dovedenih u egzistenciju i određenih da ostanu nerazdvojni (Post. 2,7), ljudska ličnost ipak se ne svodi na njih. Bez daha božanskog života (jevr. nefet) čovek ne bitiše kao takav (Post. 3,19; Ps. 103,30). Da bi podvukli božanski faktor u čoveku i njegovu ontološku punoću, neki crkveni pisci (npr. Sv. Irinej) govore o duhu (gr. νους), koji bi bio dodatak telu i duši. Načelno, Oci Crkve govore o svojstvu ili osobenosti bez kojih čovek ne bi mogao da egzistira kao čovek, te smatraju blagodat kao nešto svojstveno ljudskoj prirodi. Pored svega toga, stanje čoveka kao tvorevine, pa dakle i različitost prirode čoveka i Boga, veoma su jasne. Čuvajući svest o jedinstvu tela i duše i njihovom istovremenom dovođenju u postojanje, pravoslavna antropologija je odbacila origenovsku koncepciju o čoveku, koja stoji pod uticajem platonovske spiritualnosti i izričito govori o preegzistenciji duša i padu u greh pre istorije, i to ne roda ljudskog kao celine, predstavljene u jednome čoveku - Adamu, nego o padu u greh svake duše individualno.

Ontološko jedinstvo čovečanstva može se videti: u stvaranju žene od "rebra" Adamova, što ukazuje ne samo na zajedništvo prirode muža i žene nego i na njihovo egzistencijalno dopunjavanje (Post. 2,21-22); u razlici polova, muškoga i ženskoga, radi prenošenja života, kroz rađanje i razmnožavanje (Post. 2,27-28); u zajedničkoj i monogamijskoj priroda braka (Post. 2,24).

Doktrina o čoveku bila je predmet spora velikih razmera između Blaženog Avgustina i Pelagija, Celestinovog učenika. Pomesni Kartaginski Sabor (419), kan. 120-125, i Oranski (529), kan. 1-4, osuđuju pelagijanstvo, koje je između ostaloga tvrdilo da je Adamova telesna smrt bila suštinski deo njegove prirode, a ne delo njegove volje, odnosno posledica greha. Nezavisno od toga da li jeste ili nije voljno zgrešio, on je bio podvrgnut telesnoj smrti. Međutim, Bog nije stvorio smrt (Prem. Sol. 1,15); ona je ušla u svet kroz greh (Rim. 5,12), a ne kroz prirodu. Čovek je bio stvoren kao besmrtan, a ne po prirodi smrtan. Uopšte, tradicionalna antropologija uči da je Adam stvoren u srednjem stanju, između propadljivosti i nepropadljivosti, otvoren da dobije ono ka čemu će se prikloniti svojom voljom. Bogu beše moguće da stvori čoveka nepogrešivim; ipak, da bi čovekova besmrtnost bila i delo njegove slobodne volje, On mu daje zapovest oboženja. Kad je pogazio ovu zapovest, Adam se obukao u smrtno telo i izgubio je iskonsku vrednost (Triod, Nedelja isterivanja Adama iz raja, izd. 1970, str. 100-110).

b) Čovek kao lični jedinstveni subjekt, stvoren po "liku" Božijem radi "upodobljavanja" (Post. 1,26). Ova biblijska tvrdnja odnosi se na na tajnu ljudske ličnosti, na njen karakter nesvodivoga bića (v. lik). "Lik" predstavlja središte čovekove ličnosti, prirodnu stranu njegove konstitucije, samu svest njegovoga jedinstva i njegovoga odnosa sa Bogom, zbog čega je sposoban da prevaziđe svoje tvarno stanje. Oci Crkve pribegavaju mnoštvu ravnoznačnih izraza da bi opisali suštinu "lika": ontološko usmeravanje ka Bogu ili stanje transcendiranja, ličnosni pečat ljudske prirode, svest i duhovna sloboda samoodlučivanja, slobodno otvaranje za zajednicu, sloboda da sarađuje sa obožujućom blagodaću. U isihastičkoj antropologiji, izraženoj naročito kod Makarija Egipatskog (+390), duhovno središte čovekajeste srce.

v) Stvarno obnavljane ljudske prirode i ovozglavljenje čovečanskoga u Isusu Hristu i kroz njega. U tom smislu, On je ανθρωπος - čovek (Rim. 5,15) ili "Sin Čovečiji" u kojem je skupina ljudi ponovo sjedinjena kao u novom načelu. Imajući u vidu dinamički karakter prirode i lične slobode, pravoslavna antropologija govori o raznim stanjima čovečanskoga koja odgovaraju promenama odnosa čoveka sa Bogom. Biblija pominje stanje pre greha, ali i stanje pada, tj. čovečansko negativno stanje koje je izgubilo perspektivu "podobija", a govori i o čovekovom usponu ka svojoj eshatološkoj meti, dakle, o stanju obnovljenja ili iskupljenja u Hristu - stanja u kojem je pozitivno čovečansko bilo ne samo obnovljeno nego i proslavljeno. Za Apostola Pavla, cela čovečanska priroda inkorporirana je u Bogu Ovaploćenjem Njegovoga Sina, tj. ona se oblači u novoga čoveka "koji se obnavlja liku Onoga koji ga je sazdao" (Kol. 3,10). Prinevši samoga Sebe na žrtvu (Jevr. 7,27), svi sudeluju u onome što On ima kao čovek i Bog, te će zato svi vaskrsnuti (Ef. 1,10-14). Ovaploćenjem, Sin Božiji prihvatio je čoveka u njegovoj celini, tj. i dušu i telo, i obožio gaje u Svojoj ipostasi.

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 16:18:46
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.071 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.