Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 02:29:12
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Skadar  (Pročitano 5349 puta)
24. Apr 2006, 15:15:27
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Skadar

Skadar (alb. Shkodër ili Shkodra, lat. Scodra, tur. İşkodra ili Arnavut İskenderiyesi, ita. Scutari) je grad na jugoistočnoj obali Skadarskog jezera, u severozapadnoj Albaniji, i glavni grad je istoimene oblasti. Nalazi se blizu mesta gde se sastaju reke Drim i Bojana. Jadransko more je udaljeno 20 kilometara. To je jedan od najstarijih i kulturno i ekonomski najznačajnijih gradova u Albaniji. Stanovništvo Skadra se procenjuje na 90.000, a grada sa okolinom na 110.000 (2004).

Etimologija

Albansko ime grada Shkodër, takođe u verzijama Scutari i Skutari, izvedeno je iz latinskog naziva scutarii, u bukvalnom prevodu „zaštitnici“, a to se odnosi na rimsku legiju koju je osnovao Car Konstantin Veliki. Srpski naziv Skadar potiče iz istog izvora.

Istorija

Stari vek

Skadar je osnovan u 4-om veku pne. Ovde je živelo ilirsko pleme Labeati. Tu je bila prestonica Kralja Agrona i Kraljice Teute. Godine 168. pne, grad su zauzeli Rimljani i pretvorili ga u značajan trgovački i vojni centar.

Srednji vek

U osvit Srednjeg veka, Sloveni su stigli u okolinu grada. Vizantijski Car Iraklije opisao je u delu „O upravljanju carstvom“ (De Administrando Imperio) kako je dao Srbima grad Skadar sa okolinom tokom 7-og veka. Oni su tu osnovali državu Duklja.

Skadar je bio važan grad srednjevekovne srpske države. Duklja je bila vazal severnog suseda, Raške države, sa kojom je obrazovala Veliku Župu Raška. Tokom prve polovine 10-og veka, njima je bilo nadređeno Bugarsko Carstvo. Župan Časlav Klonimir iz dinastije Vojislavljevića oslobodio je srpske teritorije od vlasti Vizantinaca i Bugara. Skadar je postao prestonica Dukljanske države za vreme vladavine Svetog Jovana Vladimira u drugoj polovini 10-og veka. On je uspešno branio grad od napada Arbanaških plemena. Kratko vreme, Duklja je bila pod bugarskim carem iz Makedonije, Samuilom. Vizantinci su kasnije uključili oblast Skadra u svoje Carstvo, formirajući Temu Srbija, kojom je vladao strategos Konstantin Diogenes. Stefan Vojislav iz Travunije isterao je posednjeg stratega Srbije Teofilos Erotikosa, i uspešno branio svoju nezavisnost od Vizantije. Oslobodio je grad od Vizantinaca (Romeja) oko 1040. Kralj Konstantin Bodin od Duklje i Dalmacije primio je krstaše krstaškog rata iz 1101. u Skadru. Posle perioda dinastičkih borbi, Skadar je postao deo Zete, podređene Velikom Županu Raške. Od 1355, gradom vlada porodica Balšića. Turci osvajaju grad 1393, da bi 1396, grad preuzela Mletačka republika. Njih je iz grada izbacila lokalna pobuna 1403.

Turska vladavina

Skadar je odbio dva velika Turska napada, 1474. i 1478-1479, pod vođstvom Leke Dukađina, koji je postao vođa albanskog otpora protiv Turaka posle smti Skenderbega 1468. Slomivši herojsku odbranu, Turci su osvojili Skadar 1479. Po osvajanju, grad je bio razoren, a većina stanovništva je izbegla. Skadar je postao glavni grad turskog vilajeta.

U 17-om veku, osnovana je manja administrativna jedinica, sandžak, sa centrom u Skadru. Grad je počeo da prosperira na zanatstvu: proizvodnja svile, tkanina, oružja i srebrnih predmeta. U gradu je izgrađen bazar i most preko reke Kir, dug preko 100 metara, na 13 lukova.

Tokom 18-og veka, Skadar je bio centar Skadarskog pašaluka, pod vlašću familije Bušati, i to od 1757. do 1831. Posle pada pašaluka, u gradu je organizovano više pobuna protiv turske vlasti (1833-1836, 1854, 1861-1862, i 1869).

Vreme 19-og veka bilo je za Skadar vreme procvata. Skadar je važio kao trgovački centar za ceo Balkan. U njemu je bilo preko 3500 trgovina, a odeća, koža, duvan, i barut su bili najvažnija roba. Od 1718. strane države su otvarale poslanstva u Skadru.

Skadar je bio kulturni i nacionalni centar Albanaca u 19-om veku. Biblioteka Bušati, izgrađena 1840-ih, bila je mesto okupljanja Prizrenske Lige za Skadar. Osnivana su kulturna udruženja i društva pisaca u gradu, kao Baškimi (Unija) i Agimi (Zora). Prve albanske novine i časopisi štampani su u Skadru. Porodica Marubi bila je pionir fotografije u Albaniji i ostavila preko 150.000 negativa iz perioda albanske borbe za nezavisnost, kao i slika života u albanskim gradovima na prelazu iz 19-og u 20-i vek.

Istorija u 20-om veku

Izbijanjem Balkanskih ratova 1912-1913, Srbi i Crnogorci su pokušali da grad priključe svojim državama. Za ovo je postojalo osnova, jer je dobar deo stanovništva oblasti govorio srpski. Ovo stanovništvo je danas asimilirano među Albance. Snage Otomanskog Carstva u odbrani Skadra predvodio je Esad Paša. Ove snage su se sedam meseci opirale napadima crnogorske i srpske vojske. Esad Paša se najzad predao Crnoj Gori aprila 1913. Do tada je crnogorska vojska pretrpela gubitke od preko 10.000 ljudi, ali je pod pritiskom velikih evropskih sila morala da se povuče. Skadar je priključen novostvorenoj nezavisnoj Albaniji, maja 1913, odlukom Londonske Konferencije.

U Prvom svetskom ratu, Skadar je bio pod Austrijskom okupacijom 1916-1918. Posle rata gradom su kratko vladali Francuzi, a 1919. grad je vraćen pod kontrolu nezavisne Albanije.

U međuratnom periodu, Skadar se polako industrijski razvijao. Otvarane su male fabrike prehrambene, tekstilne i industrije cementa. Godine 1924, Skadar je imao oko 20.000 stanovnika, a do 1938. bilo ih je 29.000. U istom periodu, broj malih preduzeća porastao je sa 43 na 70.

Skadar je sedište Katoličke nadbiskupije i u gradu postoje mnoge religijske škole. Prva javna škola u gradu ovorena je 1913, a državna Gimnazija 1922. Škole su bile jezgro okupljanja prvih kulturnih društava.

Ranih 1990-ih, Skadar je bio središte pokreta koji je oborio komunistički režim Envera Hodže.

Kultura
 
Pozorište Miđeni u Skadru

Skadar je važan industijski i obrazovni centar. Industrija obuhvata industriju mašina i elektronike, tekstilnu i prehrambenu industriju. U Skadru postoje Pedagoški institut i Univerzitet Skadra. Glavna biblioteka sadrži 250.000 knjiga. Druge kulturne institucije u gradu su: Kulturni centar, Udruženje pisaca i umetnika, Pozorište Miđeni, Umetnička galerija i Istorijski muzej.

U gradu žive rimokatolici i muslimani u dobrim međusobnim odnosima. Skadar je poznat po verskom školstvu. Tu postoji jedina visokoškolska institucija u Albaniji za studije Arabistike i Islama. Poznato je i semenište rimokatoličke crkve.

Najvažniji istorijski objekti su Skadarska tvrđava (Tvrđava Rozafa), Turska kupatila i Olovna džamija.

Znamenitosti

Skadarska tvrđava, Rozafa, potiče iz ilirskih vremena. Za nju se vezuje popularna legenda.

Legenda se zasniva na ispunjenju obećanja. Rozafa je bila nevesta najmlađeg od trojice braće. Nju su zazidali u zidine tvrđave da se oni ne bi noću rušili. Voda koja se pojavljuje između blokova kamena na glavnom ulazu, u narodu se tumači kao mleko iz grudi Rozafe. Mleko bi, po verovanju, trebalo da nahrani njeno malo dete.

Legenda o Rozafi takođe je poslužila kao osnova srpskoj narodnoj pesmi „Zidanje Skadra na Bojani“ .

Interesantne su i ruševine srednjevekovnog grada Sarda, 15 kilometara udaljene od Skadra. Grad je izgrađen na uzvisini ostrva u reci Drim. Danas, umesto reke, grad Sarda okružuju vode veštačkog jezera. Grad je bio sedište srednjevekovne vladarske porodice Dukađin.

Stari deo grada je pun uskih ulica omeđenih visokim zidovima. Posle Drugog svetskog rata u Skadru je izgrađeno više širokih ulica i stambenih blokova.

Muzika

Muzika grada Skadar, jednog od intelektualnih i kulturnih centara, razlikuje se od tradicionalne albanske narodne muzike. Lirska, romantična i sofisticirana, uz upotrebu orijentalnih lestvica i preplitanja dura i mola, podseća na sevdalinke iz Bosne i Novopazarskog sandžaka, ali se od njih razlikuje po karakterističnoj uzdržanosti i ritmu. Neki opisi iz 19. veka opisuju lokalne muzičke grupe: violina, klarinet, saz, def, harmonijum (poput indijskog) i udaraljke sačinjene od boca. Danas, harmonika i gitara su zamenile egzotične instrumente, ali prisnost muzike je očuvana.

Poznate ličnosti
Ramiz Alija, poslednji komunistički Predsednik Albanije
Ledia Duši, Pisac
Đerđ Fišta, Pesnik
Luiđ Đurakuči, kreirao latinski alfabet za albanski jezik
Mikel Kolići, Rimokatolički kardinal
Pjeter, Kel i Gege Marubi, Fotografi
Miđeni, Pesnik
Alfred Mojsiu, Predsednik Albanije

Izvor: Wikipedia
IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 25. Apr 2024, 02:29:12
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.066 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.