Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 18:20:21
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Napomena: Govor mržnje, uvrede i svako drugo ponašanje za koje moderatori budu smatrali da narušava ugled i red na forumu - biće sankcionisano.
Idi dole
Stranice:
1 2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: I Hrvatska ima svoga Miška  (Pročitano 6474 puta)
Svedok stvaranja istorije

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 15462
Zastava Zagreb - Republika Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.24
To znači da će ga i kupiti  čim se bude prodavao, jak je to igrač u regionu što se tiče izdavaštva, nema se šta reći ....zna znanje i ima cash.
IP sačuvana
social share
Duh Sekire: Ја да сам се питао сада би у Загребу биле рекламе на ћирилици, и још бисте се извињавали што нисте имали више да вам узмемо - link
Reply by nikola34: @x#%§!!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 230
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Nokia n70
Da li je on vlasnik Prosvjete iz Zagreba.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svedok stvaranja istorije

Zodijak Scorpio
Pol Muškarac
Poruke 15462
Zastava Zagreb - Republika Hrvatska
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.24
Školska knjiga
IP sačuvana
social share
Duh Sekire: Ја да сам се питао сада би у Загребу биле рекламе на ћирилици, и још бисте се извињавали што нисте имали више да вам узмемо - link
Reply by nikola34: @x#%§!!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Svakodnevni prolaznik


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 230
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.23
mob
Nokia n70
Kad bi kupio i ovde zavod postao bi apsolutni monopolista u regionu.
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 126
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
samo da taj zUnzul ne kupi Karicevu akademiju!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Superstar foruma


valar dohaeris

Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 51282
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
ma misko je zakon niko mu ne moze nista  Smile
IP sačuvana
social share
Soy un hombre muy honrado
Que me gusta lo mejor
Las mujeres no me faltan, ni el dinero, ni el amor
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Ucesnik diskusija

Zodijak
Pol
Poruke 126
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
Ipak je Akademija "Karichi & Brothers " rasadnik Srpskih intelektualaca i napredne omladine!
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Krajnje beznadezan


Zodijak
Pol Muškarac
Poruke 12728
Zastava germany
OS
Windows Vista
Browser
Mozilla Firefox 2.0.0.9
mob
SonyEricsson k800i i D820

Ivica Todorić: Priznajem, opsjednut sam firmom
Izvor: Vecernji List
Osnivač najveće privatne kompanije u Hrvatskoj u ekskluzivnom razgovoru za Obzor otkriva tajnu uspjeha
      
Vjerojatno već i mala djeca znaju da se obiteljska tvrtka Todorićevihpočela razvijati prije tridesetak godina, kad su se počeli baviti proizvodnjom, prijevozom i prodajom cvijeća. Većina Hrvata zacijelo neće znati nabrojiti sve kompanije u sastavu Agrokor grupe, ali je svima jasno da Todorići danas žive vlastiti poduzetnički san.

Agrokor čvrsto drži poziciju najveće hrvatske privatne kompanije. Agrokor je danas toliko velik i moćan da glava obitelji i prvi čovjek Agrokora Ivica Todorić bez pretjerivanja može reći da su restrukturiranjem poduzeća koja su preuzimali restrukturirali Hrvatsku.

Dogurali su daleko: 31.000 zaposlenih danas pokreće regionalni sustav koji čine Konzum, Zvijezda, Ledo, Dijamant, Frikom, Idea, Velpro, Tisak, Fonyodi, Podrumi Mladina, Agroprerada, PIK Vrbovec, Belje, Kiseljak, PIK Vinkovci... Agrokor dominira hrvatskom prehrambenom industrijom, značajan je igrač u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji i nezaobilazan je u hrvatskoj trgovini.

Dobivši priliku susresti se s čovjekom koji vrlo rijetko daje intervjue, vrlo brzo postalo nam je jasno kako se ostvario poduzetnički san Todorićevih. Kad govori o poslovanju Agrokora, pogotovu o razvojnim planovima, imate dojam da je pred vama dvadesetogodišnjak još uvijek gladan prvih poslovnih uspjeha, iako je već u godinama kad većina razmišlja samo o tome kada se i kako povući.

O tome razmišlja i Ivica Todorić, ali svakom svojom riječju i pokretom zapravo poručuje: Agrokor ide dalje, postat će globalni igrač. Sve je dosad ulagao u posao i iz godine u godinu preuzimao rizike na sve višoj razini. Prema našem mišljenju, nema dvojbe, spreman je to ponoviti. Razine će, naravno, biti dosad neviđene.

• Gdje se Agrokor nalazi danas, dokle je stigao, a kakav će biti za 20 godina, kakva je vaša vizija? Kako Agrokor uspijeva zadržati tako visoke stope rasta toliko godina?
Neću nikad zaboraviti kad smo počeli razvijati jače svoj biznis, često se znalo događati da su profesori s različitih fakulteta govorili: za tri je mjeseca mrtav. To je nevjerojatno! Stručnjaci – od onih s instituta do neovisnih – a vidi se da nemaju znanja i vještina.

Upravo bez znanja i vještina ne možeš se kretati kroz svijet ekonomije, a mi smo se u sklopu našeg biznisa koristili svim metodama i ekonomskim instrumentima da s investicijama napravimo što više, da što više rastemo, da što više mijenjamo portfelj proizvodnje, instruiramo mlade ljude, zapošljavamo... U tome smo preuzimali rizik. Koristili smo se metodama koje nisu razumjeli i neki pojedinci iz ponajboljih investicijskih banaka. Sve nam je služilo da stvorimo nove vrijednosti.

Agrokor je, često se govori, visokozadužen. Novine pišu, stručnjaci pričaju, a ne razumiju. A ako ne razumiju i neki stručnjaci, što ja mogu reći? Možda to da, primjerice, Agrokor u ovom trenutku zaista ima ozbiljan dug! Šest stotina milijuna eura za svakoga je, od običnog čovjeka do Agrokora, ozbiljan iznos.

I stvarno jest. Međutim, Agrokor u ovom trenutku ima dug prema EBITDA-u (zarada prije poreza i deprecijacije) ispod 3,75x. Nešto su o tome u posljednje vrijeme rekli i iz agencija za rejting. Spominjali su kako bismo trebali promijeniti te omjere, još ih sniziti, a nama se u ovom trenutku od banaka nudi dug prema EBITDA-u od 6,5x. Dakle, mi bismo se mogli dvostruko više zadužiti! Imamo izniman prostor za dodatno zaduživanje, a to moramo objasniti nekome tko to ne razumije.



• Ipak, gdje je Agrokor danas?
Agrokor će već ove godine biti kompanija koja će po konsolidiranim podacima biti veća od Ine, Agrokor je postao jedna od vodećih regionalnih kompanija. To je Agrokor danas!

A o viziji za dvadeset godina pomalo je teško govoriti. Nedavno sam razgovarao s prvim čovjekom Gazproma. Našli smo se na sličnoj temi. Rekao mi je: tko zna hoće li za dvadeset godina biti bitni vjetroelektrane, nafta ili plin. Isto tako teško je reći gdje će Agrokor biti za dvadeset godina.

Ipak, mogu reći da očekujem, štoviše, siguran sam da će Agrokor postati globalni igrač. U sljedećih godinu dana očekujem jednu veliku globalnu akviziciju. Mi možemo biti prisutni u Njemačkoj, Indiji, Rusiji, Americi.

• Možete li nam reći koje ste sve tvrtke naciljali za preuzimanje?
Prvi naš cilj je Migros Türk iz Turske. Na tu veliku globalnu akviziciju spremni smo potrošiti izniman novac, milijarde dolara. Tržišna kapitalizacija tvrtke je viša od 3 milijarde dolara, a ukupni lanjski promet iznosio je 2,7 milijardi dolara. Uvjereni smo u pozitivan ishod, a čak i ako tu ne uspijemo sigurno ćemo postati globalnim igračem. To će biti velik i značajan korak za Hrvatsku, ne samo za nas u Agrokoru.

Ljudi se pitaju: čemu novo zaduživanje, čemu daljnji rast? Promatrali smo što rade najveći u svijetu. Zar se postavlja pitanje Wall Martu što će mu još jedna kompanija? Lactalis je golema kompanija sa osam milijardi eura prometa, a sada je stigao i u malu Hrvatsku. Što će mu to? No, nije stao u Hrvatskoj, nego, eto, kreće u BiH.

• Mnogi smatraju da bi vaše bogatstvo bilo kudikamo veće kad biste s Agrokorom izašli na burzu. Jeste li skloni izlasku na burzu ili biste radije da Agrokor ostane privatna kompanija?
Kao obitelj od početka smo imali filozofiju stvaranja nove vrijednosti, povećanja zaposlenosti i konkurentnosti. Kako sam investirao i podizao vrijednost kompanija, jasno je da je rasla i njihova tržišna vrijednost. Uvijek se otvara pitanje kako najučinkovitije koristiti sve te novostvorene vrijednosti, kako iskoristiti novac. S druge strane, meni i mojoj obitelji ne treba više od kuće koju smo napravili.

Ne treba nam 15 kuća. Bitno nam je da vrijednosti ostaju u kompaniji te da pronađemo načine za daljnji razvoj, za stvaranje novih vrijednosti. Mi želimo razvoj.

Pitanje je isto tako koliko naša obitelj želi imati vlasništva u kompaniji. U Grupi imamo oko 80 posto vlasništva, ostalo su manjinski dioničari. Sa 51 posto i dalje bismo bili većinski vlasnici, a to znači da 31 posto Agrokora možemo dati na burzu ili uzeti strateškog partnera. Možemo to prodati, i to tako da uzmemo novac i stavimo ga na račun, ali takve nekakve račune nikad nismo imali. Dobiveni novac želimo reinvestirati. Pokazali smo, ponavljam, da smo ljudi koji investiraju i stvaraju nove vrijednosti.

Agrokor vidim kao globalnu kompaniju, a da bih od Agrokora stvorio globalnu kompaniju, moram iscijediti kapital nužan za globalne investicije. Ako želim ozbiljnu investiciju u inozemstvu, trebat će velik novac.
Ne treba zaboraviti da je investiranje u inozemstvu izniman rizik. Za operativno poslovanje u drugoj državi potrebno je dodatno visoko znanje i vještine. Primjerice, Lidlu i Lactalisu u Hrvatskoj ne ide baš lako, pa kako će ići nama u inozemstvu.
Još prije 10 godina imao sam ponudu Nestlea za Ledo. Došao je predsjednik Nestlea gospodin Brabeck i rekao: 'Ivice, kupio ja ne kupio, doći ću u Hrvatsku.’ Nije to bilo lako. Osobno je dva puta došao. Helikopterom se vozio u Podravku. Mediji su sve to podrobno pratili. Tada sam s Ledom imao 70 posto tržišta, danas imam 80 posto. Nije mi uzeo ni jedan posto. Ali, za to je trebalo znanja i vještina!

Za svoja ulaganja već sam mogao dobiti velik novac, a ja idem prema borbi s konkurencijom koja je velik rizik i velika odgovornost.

Želim da Agrokor ostane u većinskom vlasništvu moje obitelji i hrvatskog kapitala, ali hoću i da Agrokor bude globalan! Znači da ću morati prodati dio svog portfelja kroz IPO ili neki drugi oblik, a onda ću taj kapital uložiti. Pitanje je da li ostaviti nešto u džepu ili otići s investicijom u inozemstvo i preuzeti rizik. Imam i djecu, razgovaramo, pitanje je što sada učiniti. Može to sve biti ciao ragazzo, nešto može otići, a bilo bi dobro i da nešto ostane.



• S obzirom na samu veličinu, Agrokor bi bio zanimljiv domaćim institucionalnim investitorima,  a vjerujem i stranim private equity fondovima, velikim investitorima, mogućim strateškim partnerima... Jeste li razmišljali o ponudi dionica ispod kontrolnog paketa, odnosno 25 posto...
E, sad ste vi tu kreativni. Kao što je Agrokor kreativna kompanija – sada vi sami razmišljate kako Agrokor može stvoriti nove vrijednosti. Mogli ste mi još i reći je li bolje da to uložim dalje ili stavim u džep.

• Možete li objasniti razmišljate li više o prodaji postojećih dionica ili o emisiji novih dionica na tržište?
Sve su kombinacije u igri. Sve je uvijek vezano uz Agrokor i vrijednost Agrokora. Treba zadržati tu vrijednost. Želimo da se naši ljudi, naše tehnologije i zaposlenost razvijaju. Ako mi ostanemo na malim volumenima dok svi uokolo rastu, onda jednostavno nemamo šanse. Moramo preuzeti odgovornost regionalnog igrača koji želi postati globalni igrač. Velike kompanije imaju 100 tvornica i više. Nisu se bez razloga globalizirale. Kasno je danas da se neki još pitaju što će im sad sto i prva tvornica. Na žalost, zakonitost  biznisa je rast, ali treba biti svjestan rizika rasta.

Bio sam ponosan u Sarajevu na potpisivanju ugovora sa sindikatima. Bila je sva sila novinara, pet-šest televizija... Stotinjak ljudi! Sarajevska televizija poručila mi je: 'Todoriću, mi vas ovdje smatramo okupatorom Bosne i Hercegovine.’ Uh, stave te na pozornicu, nemaš gdje zbrisati, nije bilo lako. Rekao sam: Gospodo, donio sam više od 200 milijuna eura, od tri šupe napravio sam najmodernije europske tvornice, uveo sam nove tehnologije i zaposlio mlade ljude, pa ako to smatrate okupacijom – onda sam okupator! Nemam se čega sramiti. Sve svoje što sam imao dao sam na bubanj!

• Pred vama je možda još i dvadeset kvalitetnih godina upravljanja Agrokorom, ali nas ipak zanima jeste li razmišljali o tome što nakon vas, kako će Agrokor biti ustrojen?
Naša kompanija ostat će u većinskom vlasništvu obitelji i hrvatskog kapitala, preuzet će je sasvim sigurno moja djeca i članovi obitelji, ali prerano je razgovarati o modelu upravljanja koji će oni provoditi. Hoće li imenovati izvršnog direktora i zauzeti pozicije u Nadzornom odboru ili uzeti aktivnu ulogu upravljanju, tek treba razmisliti. Primjerice, ja ću se možda za nekih četiri-pet godina povući iz operativnog upravljanja kompanijom, ali je pitanje kakva će biti moja uloga nakon toga. Vjerojatno ću nastaviti raditi na kontaktima s ključnim partnerima i bankama, ali o svemu tome tek treba promisliti.

• Dotaknuli ste pitanje psiholoških barijera. Vi ste imali velike investicije u Srbiji. Otvorili ste put hrvatskim tvrtkama. Kako komentirate činjenicu da nema reciprociteta, kako komentirate nove polemike o tome je li hrvatski kapital dobrodošao u Srbiji i obratno?
Danas u Srbiji postoji ravnopravan broj uspješnih privatnih kompanija kao i u Hrvatskoj, ali je činjenica da su te kompanije značajan razvoj doživjele tek posljednjih godina. Do prije dvije-tri godine i nisu imali razlog razmišljati o dolasku u Hrvatsku. Usto, kod njih su cijene kompanija još bile niske, imali su mogućnosti kvalitetnijih ulaganja kod kuće pa im i nije bio bitan izlazak na druga tržišta.

• Ipak, je li Ljubo Jurčić pogriješio kad je rekao da je neprihvatljiv dolazak srpskog kapitala u određene dijelove Hrvatske? Je li došlo do pogoršanja odnosa prema hrvatskim investitorima u Srbiji nakon te izjave?
(uz širok osmijeh i gestikulaciju koja je pokazivala da nevoljko odgovara) Pa vidim da se Ljubo ne vadi, pa zašto bih ga ja... Mislim da su ga zapravo pogrešno razumjeli. Učinilo mi se da je on mislio na vrlo uske dijelove, primjerice, na to da možda još uvijek srpska ulaganja u Vukovaru ne bi bila dobro dočekana. No, što se tiče srpskih investicija u Hrvatsku, jasno je da tu ne bi smjelo biti zapreka.

Nedavno je srpski ministar gospodarstva dao lijep primjer u Večernjem listu. Objasnio je kako su problemi Varteksa s Univerzijadom zapravo unutrašnji problem Srbije s javnim natječajima te da bi probleme poput Varteksa zbog toga imala i kompanija iz bilo koje druge zemlje.

• Kako gledate na položaj poduzetnika u Hrvatskoj?
Čini mi se da danas ljudi još uvijek teško razumiju da je biti poduzetnikom velik rizik i da je uspješnom poduzetniku nužna kvalitetna infrastruktura. Nemam se čega sramiti. Prosječna neto plaća u Jamnici je 850 eura, a nismo u Europskoj uniji, dok je u mađarskoj tvornici mineralne vode, koja je u Europskoj uniji, 515 eura. Agrokor je dokazani stvaratelj nove vrijednosti.

Ipak, kao da postoji neka sumnjičavost zbog nekih nužnih stvari. Npr., dobro je da imam helikopter jer, među ostalim, moram osigurati poslovnim partnerima adekvatan pristup informacijama. To je ponekad nemoguće bez odgovarajućeg prijevoza. Kod mene su bili predstavnici jedne velike banke koji su prvo helikopterom išli do Rijeke, pa do Zadra, a nakon toga sam dobio toliko povoljnije kamate da sam uštedio milijun eura! Infrastruktura je nešto što donosi, što je potrebno za posao. Ima tu i još nešto!

U inozemstvu sam vidio predstavnike krupne industrije, krupnog kapitala. Ti ljudi, koji znaju stvoriti iznimne nove vrijednosti, imaju status par excellence u javnosti. A kod nas? Evo, već nekoliko godina Agrokor je glavni pokrovitelj Sinjske alke. Nekih ranijih godina tamo nije bila neka gužva za počasne stolce, a prošle godine svi su pohrlili, pa su nama jedva nekako dali dva stolca uz nekakva pitanja o tome hoću li osobno doći. Čudan odnos prema glavnom pokrovitelju! Riječ je o dubinskom problemu, problemu percepcije poduzetnika, koji je prisutan i kod ljudi u općini pa čak i u takvoj instituciji kao što je Alkarsko društvo.

Biste li vi voljeli vidjeti što više Hrvata na Forbesovim listama? Sigurno je da bi od većeg broja Hrvata na Forbesovim listama bilo puno opće koristi jer bi to značilo da su ti ljudi stvorili iznimne nove vrijednosti, a dojam mi je da mnogi s tim imaju problema.

• Nama se čini da niste među onim poduzetnicima koji imaju problema s percepcijom javnosti. Nego, recite nam nešto što će jako zanimati naše čitatelje. Što je s cijenama mlijeka? Naveliko se govori o mljekarskom ratu. Bili smo nedavno kod gospodina Drka u varaždinskoj Vidiji i on nam je rekao kako misli da će se Agrokor i Lactalis vjerojatno vrlo brzo dogovoriti. Što će uopće biti s cijenama prehrambenih proizvoda kao što su mlijeko i meso?
(uz osmijeh) A čini se da je g. Drk čuo da putujem na sastanak u Lactalis pa je odmah pomislio da smo se dogovorili. Iskreno, i g. Drku i meni odgovaralo bi da kupujemo što jeftinije mlijeko, a da ga što skuplje prodajemo. Jasno je, na žalost, da to tako ne može biti. Nema mljekarskog rata, ali je izvjesno da postoji tržište koje određuje cijene. Činjenica je da su sirovine i za mlijeko i za meso već poskupjele, ali još nema usklađivanja maloprodajnih cijena za mlijeko. Tek je nešto poskupjelo meso.

Vjerujem da će doći do određenih poskupljenja, ali kad će se ona dogoditi i kolika će ona biti, to je također pitanje tržišta. To je, primjerice, vezano uz pitanje je li točna moja procjena da će u određenom trenutku biti manje mlijeka na tržištu ili možda u tome griješim. Nama bi u Konzumu odgovaralo jeftinije mlijeko u dobavi kako bismo imali više marže i bolji obrtaj, no cijene će odrediti tržište.

Što se tiče odnosa s Lactalisom, moram istaknuti da s njima imamo jako dobre odnose i da možda postoji prostor za daljnji razvoj tih odnosa, ali je pitanje kada ćemo i kako ćemo postići komercijalni dogovor. Treba imati širu sliku. Nije lako postići komercijalni dogovor jer mi tu ne pregovaramo samo o ulasku njihova mlijeka u Konzum. U pregovorima bi trebalo proći cijeli niz problema; tu je u pitanju naša proizvodnja sira u Belju, u krajnjoj liniji i naš odnos s Vindijom i cijelim nizom drugih dugogodišnjih partnera, tu je pitanje KIM-a i cijelog niza drugih manjih proizvođača koji također rade s nama, tu je, u krajnjoj liniji, pitanje otkupne cijene mlijeka.



• Kakvi su vaši odnosi s političarima? Dobri ste s radnicima, ali otkrijte nam kako uspijevate održati dobre odnose s političarima? Odlazite li vi k političarima? Jeste li ih pitali za mišljenje kod donošenja bitnih odluka?
S političarima se nismo konzultirali ni o jednoj važnijoj odluci. To bi možda bilo potrebno kad bi tako velik sustav kao naš išao na dezinvestiranje (gašenje proizvodnje, ukidanje radnih mjesta, prodaje kompanija...). Tu bi trebala postojati apsolutna razina informiranosti.

Inače, kod g. Mesića, g. Manolića, g. Gregorića i g. Valentića nisam bio nijedanput, kod g. Mateše, g. Šarinića i g. Račana bio sam jednom. Kod g. Sanadera sam bio dvaput. A niti jedan premijer, od osnivanja Hrvatske 90-tih do danas, nije posjetio Agrokor. Na žalost, vidite da se ne možemo pohvaliti visokom razinom komunikacije s našim političarima iako smo, razvojno gledano, vrlo bitna kompanija. Investirali smo ove godine milijardu i pol kuna, sljedeće ćemo godine dvostruko više, a ipak nemamo neku bitniju komunikaciju s politikom.

Nešto se češće sastajemo s ljudima iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Poljoprivreda za nas u ukupnim projektima nije po obujmu iznimno bitan posao, ali smo ih pokrenuli cijeli niz. Možemo biti zadovoljni našom prisutnošću i prezentacijom kroz Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku gospodarsku komoru i druge strukovne udruge.

• Obilaze li vas ovih dana predstavnici političkih stranaka zbog donacija? Jeste li dijelili donacije?
(širok osmijeh) Meni se nekako čini da je Agrokor toliko velik da svi od nas zaziru pa od nas nitko ništa nije tražio ni za ovu izbornu kampanju. Samo jednom smo dijelili, čini mi se u drugoj izbornoj kampanji, i to simbolične iznose.

• Što namjeravate promijeniti u Tisku?
Što namjeravamo promijeniti? Sve! Primjerice, informatika je možda od najveće pomoći upravo u trgovini. Informatički hardver i softver tu najviše dolaze do izražaja i vjerujemo da će naši partneri, poput Večernjeg lista, vrlo brzo osjetiti informatičke promjene koje namjeravamo provesti u Tisku. Partneri će biti iznenađeni kojom će brzinom dobivati sve bitne podatke koji su im potrebni. Tisak ćemo napraviti puno drukčijim, uspješnijim! Dramatično ćemo ga promijeniti.

• Imate li, uz vođenje kompanije poput Agrokora, vremena za blagodati privatnog života? Činjenica je da ste, za razliku od drugih poduzetnika, relativno kasno počeli stjecati imovinu karakterističnu za bogate Hrvate. Tek nedavno ste kupili jahtu i uredili obiteljsku rezidenciju. Kako to?
Činjenica je da sam se predao poslu i da smo stalno bili u situaciji u kojoj treba raditi 0-24. Imam firmu u SAD-u, a još nisam bio u Americi. Nikad nisam bio na moru dulje od tri dana. Imam jahtu, a nisam je dobro ni razgledao. Bio sam na njoj dvaput u životu. Radim subotama i nedjeljama. U subotu sam bio u Milanu, u nedjelju sam bio u beogradskom Frikomu, sljedeće subote spremam se u Vinkovce, a u nedjelju letim u Moskvu. Novac vidim jedino kad idem kod frizera, čak ne idem po restoranima. Ali to je Agrokor. Trebalo je i trebat će raditi.

Moram pojasniti: treba razlikovati privatnu imovinu od imovine kompanije. U našoj javnosti to se vrlo često ne razlikuje. Bavio sam se biznisom od sedamdesetih, došla je devedeseta i s njom nemili događaji. I istina je da sam ja do prije tri godine sa svojom obitelji živio u stanu mojih roditelja.

To je komotan stan i bilo nam je lijepo, bilo nas je puno, a ja sam cijeli život stvarao, imao sam neki kapital. Netko to može smatrati demagogijom ili ne, ali ja sam za vrijeme rata i teškog života u Hrvatskoj smatrao kako nije moralno da se ja osobno bogatim. Smatrao sam da u teškim vremenima nije moralno kupovati jahte ili vile. Sve što sam imao ulagao sam u kompanije, stvarao nova radna mjesta, uvodio nove tehnologije...

Kupio sam namjerno Jamnicu još dok je bila totalno razrušena, bilo mi je stalo da se ti ljudi zaposle i da se stvaraju nove vrijednosti. Popravljao sam Jamnicu, pa su je iznova razrušili, pa smo je opet popravili. Tamo je bilo ostalo samo nekoliko ljudi, a danas smo kupili nove izvore, Jamnica radi bolje nego što je ikad radila.

Stvorili smo novu vrijednost! Jednako je bilo s našim pogonima u Zadru, Vinkovcima...

Međutim, stvari su se s vremenom promijenile. Tek kad su ljudi počeli bolje živjeti, graditi kuće, i ja sam odlučio urediti kuću i za to sam uzeo kredit na svoje ime. Nisam je kupio na firmu, poznati su izvori financiranja, uredno sam platio sve poreze. Istina, zahvaljujući svojim dionicama mogu uzeti veći kredit nego drugi, ali činjenica je da sam se i osobno zadužio zbog kuće te sada vraćam kredit, koliko god to nekome čudno zvučalo.

• Uspijete li ipak pronaći vremena za obitelj, prijatelje?
Jako sam vezan uz obitelj, pogotovu uz unuke. Uživam u svakom trenutku. Dvije najstarije unuke vrlo često provode vrijeme sa mnom u Agrokoru. Sa mnom su i po pola dana. Dođu ujutro, sa mnom su u uredu, igraju se. Katkad nekoga i izlude, a ja s njima uživam. Odlaze poslije ručka.

Što se tiče prijatelja, mogu reći da sam čovjek s puno prijatelja. Jednostavno sam takav i teško mi je što nemam dovoljno vremena. Usto, imam 31.000 zaposlenih i svi oni su moji prijatelji. Priznajem, opsjednut sam firmom.



• Govori se o vašim velikim planovima za proizvodnju ekološki prihvatljivijeg goriva. Danas su čisti izvori energije postali krupan biznis. U kojoj mjeri mislite ući u posao proizvodnje čiste energije?
U Agrokoru smo i te kako ekološki osviješteni i trošimo goleme novce na ekološke projekte. Kad smo nedavno mijenjali sve kamione, i te kako se pazilo hoće li novi biti ekološki prihvatljiviji. Ne možemo reći da apsolutno nemamo više problema, ali sređujemo one manje preostale.

Nedavno sam se vozio u automobilu na hibridni pogon. Ljudi moji, to je nešto fantastično. To je budućnost. Toga smo svjesni. No što se tiče ekološke hrane ili ekološki prihvatljivijih izvora energije, pitanje je je li vrijeme za krupan posao u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je definitivno prerano za ekološku hranu jer je Hrvatska premalo tržište i netko tko bi pokrenuo masovnu proizvodnju ekološke hrane vjerojatno bi propao. Što se tiče ekološki čistih goriva, tj. biodizela, treba znati da Hrvatska uvozi 100 milijuna USD jestiva ulja.

Drugim riječima, treba prvo podignuti razinu poljoprivredne proizvodnje toliko da ne moramo uvoziti. Trenutačno stoga još nema ozbiljne priče o biodizelu. Trebat će još dvije-tri godine da se organizira ozbiljnija proizvodnja, čak i kad se govori o kukuruzu kao osnovi.

• U čemu vi kao uspješan poduzetnik vidite hrvatsku šansu?
Užasavam se kad na televiziji gledam odgovore na novinarska pitanja o tome kamo bi trebala ići Hrvatska. Od običnih ljudi do stručnjaka – svi počnu nešto izmišljati. Nisam vidio nikoga tko će ponuditi jasan i nedvosmisleni odgovor. A može se reći da je Agrokor ponudio neke jednostavne odgovore. Danas u Hrvatskoj trebamo meso, samo 1 posto hrvatske proizvodnje svinja je konkurentno.

Moramo uložiti u nove farme, stvoriti jeftin proizvod. Isto vrijedi za proizvodnju junadi, mlijeka, u ratarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu... Hrvatska u primarnu proizvodnju može uložiti silan novac. Ušao sam u PIK Vrbovec u kojem je sve otišlo k vragu. Otiđite danas u PIK Vrbovec i pogledajte kako izgleda – kao jedna od najmodernijih europskih tvornica. Isto vrijedi za Belje, koje je također propadalo.

U svakom dijelu države možemo puno uložiti. Uložio sam u Ledo. Bila je to firmica sa 5000 škrinja u knjigama, a danas je to regionalni lider. U Hrvatskoj ima 50.000 škrinja, a uokolo u regiji još 130.000. Dajte da mi prvo postanemo lider u Hrvatskoj, da se odupremo Nestleu, Marsu i ostalim sladoledarima.

A kad tu ojačamo, onda ćemo moći nastupiti i u drugim državama. Što se više budemo širili, imat ćemo veći portfelj i veće volumene, a to je u današnjoj ekonomiji nužno. Mi sada za Ledo kupujemo 22.000 novih škrinja. Nije svejedno je li 22 ili 7 tisuća. Uz 22 tisuće cijena je puno bolja! Potencijale hrvatskih lokaliteta, hrvatskih tvornica i brandova koji već postoje moramo naučiti koristiti.

Svaka čast, primjerice,  direktoru Hrvatskih šuma, HŽ-a i dr., ali tvrdim da i oni za nas imaju neslućene potencijale. Mi u Hrvatskoj ne trebamo izmišljati male zelene ili proizvoditi neka čuda. Koliko ste vi u Večernjaku uložili i koliko je bolji? Milijarde i milijarde eura mogu se uložiti vrlo racionalno i profitabilno te time stvoriti hrvatski izvozni proizvod, utjecati na smanjenje duga i povećanje standarda hrvatskih građana.

• Vrlo ste uspješno amortizirali ulazak Lidla, očito je da nije sve u cijenama?
Morali smo biti organizirani i informirani, inače ne bismo opstali. Znali smo na vrijeme da Lidl dolazi, da okuplja i trenira ljude u Jaski. Tajna je uspjeha Agrokora u dobroj pripremi. Mi smo u posljednjih deset godina jako puno uložili u nove, mlade ljude i njihove treninge.

Razumijemo strategije, pokušavamo shvatiti kako rade veliki. Snimali smo vani Lidl, gledali smo kako nastupa na drugim tržištima. Živjeli smo s njima dvije godine prije nego što su došli. A kad su došli, naši ljudi bili su uzbuđeni kao kad čovjek ide na vjenčanje. Dakle, znali smo kako će Lidl nastupiti; kakve će imati cijene i s kakvim će akcijama krenuti.

Mi smo prilagodili naše cijene, naše akcije, naše brandove, ciljali smo njihove nedostatke... Uložen je golem dvogodišnji trud kako bismo pripremili odgovor Lidlu. Morate shvatiti da smo to radili kao dodatni, uz svoj redoviti posao. Bili su to iznimni napori i iznimna odgovornost.

Osim kvalitetnog business intelligencea i pripreme, što ste još napravili drukčije u odnosu na poduzetnike u drugim zemljama gdje je Lidl napravio nered na tržištu, preokrenuo odnose?

Kad Lidl u Njemačkoj otvara dućane, on nema  problema jer je riječ o velikom tržištu. Lidl je diskonter koji će uvijek moći računati na određeni dio velikog tržišta. U Njemačkoj ima jako puno kupaca za diskonte, a kod nas je cijelo tržište jako malo, ukupni broj kupaca je mali. U Hrvatskoj Lidl kao diskonter nema dovoljno kupaca. Usto, naše tržište  puno je više naučeno na brandove.

Vaša mama i tata, sestra..., svi vjerojatno idu kupovati meso kod  svog mesara u kojega imaju povjerenja. Kvaliteta je bitna! Okusi su bitni! Naučili smo se na određene okuse – kave, vina.... Drukčiji se okusi nude u Austriji i Italiji. Kad netko dođe s internacionalnim brandovima, uspijeva se oduprijeti onaj tko ima svoje dobre brandove. Milka, primjerice, uzima dosta tržišta, neki domaći brandovi sve teže se brane od konkurencije, ili zbog cijena, ili kvalitete, ili marketinga.

Mi smo kombinirali niz aspekata, izašli smo s našim marketingom, nudili smo iste proizvode uz niže cijene... Snimili smo 1200 proizvoda koje imaju i za njih smo u našim dućanima unaprijed odredili korektne cijene. Možda smo negdje imali, primjerice, krumpir malo skuplji, ali smo znali da će Lidl imati niske cijene krumpira pa smo, naravno, prilagodili svoje. Kad je vaša supruga vidjela ponude, bilo joj je jasno da kod nas ima konkurentne proizvode koje voli, i to na bližem, pristupačnijem mjestu.

Mučili smo se kak Kristuši da se dobro pripremimo za dolazak Lidla, kao i ostalih konkurentskih globalnih kompanija, kako u maloprodaji tako i u prehrambenoj industriji u kojoj djelujemo. Ponosni smo što smo napravili konkurentan hrvatski proizvod i to je jedini pravi recept uspjeha.
IP sačuvana
social share
Diskutiere nicht mit Dummen, sie ziehen dich auf ihr Niveau und schlagen dich dort mit Erfahrung!
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Zvezda u usponu


Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 2308
Zastava Srbija, NBG
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.24
mob
Nokia 6500c
Cuo sam da je on u poslovnoj vezi sa Miskom. Misko zakon!
IP sačuvana
social share
O porodici Jelene Karleuse:
glupo pitanje, oni su cuvena slovensko - srpska plemicka porodica sa dubokim korenima u kraljevskoj lozi.
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Administrator
Capo di tutti capi


I reject your reality and substitute my own!

Zodijak Pisces
Pol Žena
Poruke Odustao od brojanja
Zastava Unutrasnja strana vetra
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0b1
mob
Apple iPhone SE 2020
Hrvatska tuzna sudbina... Oterali Srbe, dobili Hercegovce i Siptare... padon Janjevce...  Smile
IP sačuvana
social share
“Pronašli smo se
na zlatnoj visoravni
daleko u nama.”
- Vasko Popa
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
1 2 3
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 18:20:21
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.091 sec za 17 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.