Higijena ruku - značajna mjera u suzbijanju prijenosa zaraznih bolesti
Bolje je spriječiti nego liječiti - poznata je krilatica, a najbolji i najjednostavniji način sprječavanja prijenosa mnogih zaraznih bolesti je pravilna i redovita higijena ruku, odnosno redovito pranje ruku. Važnost tog higijenskog postupka nikada nije dovoljno naglasiti. 


Ivica Knezović, dr. med.
specijalist infektolog,
Klinika za infektivne bolesti
Zagreb


Tko je uveo dezinfekciju ruku?
Navike redovitog higijenskog pranja ruku
Gdje su prisutni mikroorganizmi?
Kada treba prati ruke?
Postupak higijenskog pranja ruku
Higijenska dezinfekcija ruku
Kako koristiti dezinficijense?

Cijeli niz potencijalno opasnih zaraznih bolesti može se prenijeti preko nečistih ruku: od obične prehlade, gripe, infektivnog proljeva, zarazne žutice pa do težih bolesti kao što je meningitis.

Najčešći uzročnici zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti rukama su virusi, bakterije, gljive i paraziti. Jednostavna mjera - higijensko pranje ruku - najvažniji je postupak u sprječavanju njihova širenja.



Tko je uveo dezinfekciju ruku?

Sredinom 19. stoljeća dr. Ignaz Semmelweiss propagirao je pranje ruku otopinom klora s ciljem smanjenja prijenosa zaraznih bolesti preko ruku kontaminiranih infektivnim materijalom u bolničkoj ustanovi. Nakon uvođenja te mjere u Bečkoj bolnici mortalitet je u nekoliko tjedana pao s 12% na 3%. Semmelweiss je zaključio da je pranje ruku dezinfekcijskom otopinom klora učinkovitije od jednostavnog pranja ruku vodom i sapunom. Međutim, već obično pranje ruku toplom tekućom vodom i sapunom spriječit će širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti rukama.



Navike redovitog higijenskog pranja ruku


Posebno je važno usaditi naviku pranja ruku djeci u dječjim vrtićima, kao i osoblju koje u vrtićima radi.


Navike redovitog higijenskog pranja ruku treba usaditi u navike ponašanja već u ranom djetinjstvu. Porazna je činjenica da gotovo 40% ljudi ne pere ruke nakon uporabe zahoda! Posebno je važno usaditi naviku pranja ruku djeci u dječjim vrtićima, kao i osoblju koje u vrtićima radi. Prema nekim studijama provedenim u američkim vrtićima u 77% slučajeva se među djecom prenio isti virus obične prehlade, zahvaljujući prijenosu kontaktom od osobe do osobe. Dok odrasle osobe najmanje dva puta godišnje obole od prehlade, djeca obole i 12 puta godišnje.



Gdje su prisutni mikroorganizmi?

Putem prljavih ruku mogu se unijeti mikroorganizmi kroz probavni sustav (usta), dišni sustav (nos), preko utrljavanja u spojnicu oka ili preko oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine).


Tijekom svakodnevnih aktivnosti ruke se kontaminiraju mnoštvom mikroorganizama iz okoline - preko kontakta s kontaminiranim površinama, predmetima, ljudima, životinjama itd. Te mikroorganizme koji nisu stalno prisutni na koži ruku, nego se povremeno na njoj nakupljaju kontaktom nazivamo tranzitorna mikroflora, dok se mikroorganizmi koji su stalni 'stanovnici' naše kože nazivaju rezidentna mikroflora. Rezidentni mikroorganizmi imaju veliku ulogu u 'zaštiti' od patogenih mikroorganizama, koji se putem ruku mogu unijeti u organizma kroz probavni sustav (usta), dišni sustav (nos), preko utrljavanja u spojnicu oka ili preko oštećene kože (veće ili manje rane na koži, ogrebotine).



Kada treba prati ruke?


prije i poslije dodirivanja usta, nosa ili očiju
prije, za vrijeme i nakon pripremanja hrane
prije jela (obroka)
prije aktivnosti koje obavljate s djetetom, posebice novorođenčetom i dojenčetom
poslije upotrebe toaleta (zahoda)
poslije brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl.
nakon kontakta s bolesnom osobom
nakon mijenjanja pelena i drugih predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju
uvijek kad su vam ruke uprljane
nakon kontakta sa životinjama
nakon drugih aktivnosti - npr. nakon pušenja, nakon iznošenja smeća
u svim slučajevima kada su ruke potencijalno kontaminirane




Postupak higijenskog pranja ruku


ruke namočiti u tekućoj, po mogućnosti toploj vodi
ruke nasapunati tekućim sapunom (količina 1 do 3 ml): dobro istrljati cjelokupnu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površinu između prstiju te ispod nokata, te kožu zapešća, u trajanju od 30 sekundi
isprati cjelokupnu površinu kože ruku (šake i zapešća pod tekućom (toplom) vodom
osušiti - obrisati ruke papirnatim ručnikom
zatvoriti slavinu papirnatim ručnikom, izbjegavajući kontakt oprane kože ruku sa slavinom
uporabljeni papirnati ručnik baciti u koš
ruke se mogu mjesto brisanja papirnatim ručnikom osušiti na aparatu s toplim zrakom
ako ruke brišete u pamučni ručnik, isti treba služiti samo za brisanje ruku i često se mora mijenjati, a ne smije ga koristiti druga osoba


Pranje ruku je jeftin i dobar način sprječavanja širenja zaraznih bolesti kontaktom preko ruku. Na taj se način s kože ruku uklanjaju potencijalno opasni mikroorganizmi te se prijenos zaraze svodi na minimum. Običnim, gore opisanim pranjem ruku broj mikroorganizama na koži ruku smanjuje si i nekoliko stotina puta!



Higijenska dezinfekcija ruku

Plivasept
Pouzdan izbor proizvoda za sustavnu higijenu ruku u prevenciji infekcija.


Posrijedi je postupak koji u dodatnoj mjeri, nakon običnog, redovitog pranja ruku, smanjuje broj mikroorganizama, tzv. tranzitorne mikroflore, na minimum. U uporabi i na tržištu postoji više pripravaka koji se upotrebljavaju u tu svrhu, od običnog 70% etilnog alkohola, do različitih kombiniranih sredstava- obično otopina dezinficijensa u 60-95% etanolu ili isopropanolu (npr. otopina klorheksidina u etanolu). Ova sredstva upotrebljavaju se nakon standardnog pranja ruku, u svrhu antisepse, naročito u bolničkim uvjetima te se tako ispravnim higijenskim pranjem i dezinfekcijom ruku prijenos zaraznih klica svodi na minimum.



Kako koristiti dezinficijense?


Dezinficijensi za ruke se primjenjuju nakon redovitog pranja ruku, utrljavaju se u kožu prema uputama proizvođača, a najčešće je to oko 30 sekundi, sve dok se koža ne osuši.

Takova su sredstva učinkovita, korisna i u svakodnevnom životu, ukoliko želimo maksimalno smanjiti mogućnost prijenosa uzročnika zaraznih bolesti kontaktom preko ruku