DVA LJUBUSAKA U "MLADOJ BOSNI" 


Dva ljubuška Bošnjaka , Đulaga Bukovac i Ibro Fazlinović , imali su istaknute
uloge u aktivnostima < revolucionarne < organizacije < Mlada Bosna >. Đulaga Bukovac rodio se 1894. godine u Ljubuškom , u mahali Vodica . Poslije završenog mekteba i osnovne škole u rodnom mjestu , nastavio je školovanje u Učiteljskoj školi u Sarajevu . Njegov otac Ali ef. , iako općinski službenik sa
malim prihodima i malim zemljišnim posjedom , nije žalio novaca kad je bilo u
pitanju školovanje njegove djece . Jedan je od prvih iz reda ljubuških Bošnjaka koji
su prihvatili evropsku nošnju i običaje i naučili latinicu . Poslije njegove smrti
1909. godine , brigu o porodici preuzeo je stariji brat Ahmed , učenik gimnazije .
Prekinuo je školovanje i zaposlio se kao službenik u općini .
Početkom februara 1912. godine izbile su u Sarajevu đačke antirežimske demonstracije
. Đacima su se pridružili radnici . Spaljena je mađarska zastava , demolirane neke
trgovine i mađarska osnovna škola , neki su demonstranti ranjeni . Idućeg dana
objavljen je generalni štrajk u svim školama . Pretresima stanova austrijske vlasti
su otkrile program i spisak članova tajne organizacije < Narodnog ujedinjenja > i
preduzele energične mjere . Saslušano je preko 150 đaka , među njima 1. februara
Gavrilo Princip , 13. februara Đulaga Bukovac , 14. februara Ibro Fazlinović . Zbog
značajnog učešća u tim događajima Bukovac je isključen iz Učiteljske škole . U
aprilu te godine prebjegao je u Zagreb sa još nekoliko isključenih đaka da tamo
nastavi školovanje . Kako je hrvatska vlada na zahtjev šefa bosanske uprave
zabranila upis isključenim sarajevskim đacima u škole u Hrvatskoj ,Bukovac je
nastavio školovanje u Beogradu , gdje se , kao i u Sarajevu , i dalje družio sa
mladobosancima . Zemaljska vlada u svojim povjerljivim izvještajima ističe da je <
opasan za javnu sigurnost i sigurnost istaknutih ličnosti < .

Kad je u maju 1914. godine umro pisac Jovan Skerlić , idol mladobosanaca , pored
Gavrila Principa i Vladete Bilbije , vijenac , u ime bosanske omladine , nosio je
Đulaga Bukovac .

Bukovac je održavao čvrste veze sa bosanskim emigrantima i službenim osobama tajne
organizacije < Ujedinjenje ili smrt > ( < Crna ruka > ) i njenim osnivačem i šefom ,
pukovnikom Apisom . Bio je jedan od najboljih prijatelja Gavrila Principa . Zapravo
, Bukovac mu je nabavio revolver < Browning > s municijom za atentat na austrijskog
prijestolonasljednika . Princip je to i potvrdio na suđenju.

Poslije atentata temeljito je pretražen svaki kutak Bukovčeva kuće na Vodici . Brat
Ahmed je odmah upućen na front , gdje je i ranjen . Majka , najmlađi brat i sestra
morali su stalno trpiti maltretiranje ljubuških oružnika .

Bukovac je kao vojnik preživio strahote balkanskih ratova i prvog svjetskog rata .
Dobitnik je mnogih srpskih odlikovanja i najvišeg francuskog odlikovanja < Legije
časti < . Poslije prvog svjetskog rata nastavio je školovanje u Zagrebu , u velikoj
oskudici , iako iscrpljen od rana u drugom balkanskom ratu i bolestan od tuberkuloze
,. U Beogradu je uspio da se zaposli kao namještenik u jednoj privatnoj firmi .
Kasnije je dobio mjesto komesara za iseljenike u Kanadi i Francuskoj .

Pred drugi svjetski rat živio je i radio u Parizu i pripremao se za povratak u
domovinu . Smrt ga je u tom omela u 46. godini života , u oktobru 1940. godine .

Ibro Fazlinović rodio se 1896. godine u mahali Crkvica u jednoj od najstarijih
ljubuških bošnjačkih porodica . Sin siromašnih roditelja , ostao je rano bez njih i
sam se školovao u Učiteljskoj školi u Sarajevu . Bio je nerazdvojan sa Bukovcem i u
svemu ga je slijedio . Zajedno sa Bukovcem sudjelovao je u februarskim
demonstracijama i štrajku đaka 1912. godine . Kod njega je policija pronašla tekst <
Prve redakcije opšteg programa Omladinskog kluba Narodno ujedinjenje < kojim se
rukovodila < Srpsko-hrvatska nacionalistička organizacija < u Sarajevu . Austrijski
sud je tu organizaciju optužio za djelovanje na < političkom , socijalnom ,
kulturnom i nacionalnom ujedinjenju južnih Slovena u samostalnu državu < .

Početkom juna 1912. godine Bukovac i Fazlinović su se pojavili u Sarajevu i
predlagali da jedan musliman izvrši atentat na cara Franju Josipa I ili neku drugu
istaknutu ličnost . U krugu sarajevskih < revolucionara > povedena je riječ da
muslimani vuku kocku , ali je mladobosanac Ibro Fazlinović izjavio da će on taj
atentat izvršiti , jer je siroče bez roditelja , pa neće niko za njim žaliti .
Fazlinović i Bukovac su otputovali u Beograd , zatim u Vranje u komitski logor gdje
su se pripremali za atentat . Sarajevski mladobosanci , protivnici atentata ,uzalud
su pisali Fazlinoviću da odustane od plana i da se vrati u Sarajevo . Tek kad je
izbio prvi balkanski rat , Bukovac i Fazlinović su odustali od svoje namjere O
planiranju atentata na Franju Josipa I ili na Franju Ferdinanda , sačuvano je
nekoliko zapisnika  c. i kr. Vojno-kaznenog zavoda u Terezienštatu .

U izvodu iz zapisnika od 17. februara 1913. jedan svjedok na saslušanju izjavljuje :

< Vidio sam takođe u Beogradu Ibru Fazlinovića i Đulagu Bukovca . Ja sam stanovao u
istom dvorištu što i Fazlinović i to u Lominoj 47 . Kad sam došao drugi put u
Beograd i to polovinom augusta 1912. godine , zatekao sam tamo Ibru Fazlinovića , a
kad sam odlazio iz Beograda , početkom septembra , ostavio sam ga u Beogradu . U
međuvremenu vidio sam i sam da putuju po unutrašnjosti Srbije , a rekao mi je to i
Gavrilo Princip koji je bio s njime intiman...

Od kolega Gavre Principa i Jove Palavestre i drugih sam čuo da je Fazlinović prije
bio aranžirani Hrvat i protivnik Srba , pa sam slučajno u govoru došao u sukob s
njime radi toga pa sam mu predbacio da tako svoje političko mišljenje mijenja , jer
da sada jeste naprednjak , te sam mu nadalje predbacio da je promijenio ime i pod
tuđim imenom stanuje u Beogradu , te sam mu još rekao da hoću to policiji prijaviti
, na što mi je on odvratio < možeš <

Svjedok Hasan Prohić , 18 godina , đak Učiteljske škole u Sarajevu u izjavi datoj
24. januara 1913. godine navodi da se u oktobru 1912. godine sastao sa ova dva
ljubuška mladobosanca na stanici u Doboju :

< Nekako oko 20. 10. 1912. godine , idući iz Gračanice u Sarajevo , sastao sam se sa
Ibrahimom Fazlinovićem i Bukovcem iz Ljubuškog , koji je bio , premda je musliman ,
u šeširu , na kolodvoru u Doboju . U razgovoru oklen idu , kazali su meni Fazlinović
i Bukovac da su bili u Srbiji , a Fazlinović i u Rusiji , te da idu u Sarajevo...> .

vrlo jednostavno-svi koji gotive amere i koga ameri gotive i podrzavaju,su borci za slobodu,ljudi od casti i pravde.
svi koji,s druge strane,ne gotive amere i koga ameri ne gotive,su teroristi i treba ih poubijati.

primer

Cecenske dileje su volele Amere,mrzele Ruse.one su bile borci za slobodu.
Siptarski divljaci su volele Amere,mrzele Srbe.oni su takodje borci za slobodu.

Iracki pobunjenici mrze Americke okupatore i ubice u svojoj zemlji.jasno-oni su nevaljali teroristi i treba ih poubijati.



to je ta danasnja logika zapada i "slobodnog sveta".