Gromade priječe spuštanje na Mars :: Nauka ~ Tehnika ~ Military

Gromade priječe spuštanje na Mars

Mars Reconnaissance Orbiter uočio je gomile gromada (tamnne točkice) oko stijenki starog kratera, na mjestu gdje bi se trebao spustiti Phoenix

Mars Reconnaissance Orbiter poslao je 50-ak slika za buduću misiju Phoenix Mars Lander koje su zabrinule NASA-u – mjesto na koje su mislili spustiti Phoenix puno je nezgodnog kamenja.

NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter počeo je pretraživati arktičko područje na Marsu, gdje bi se trebala spustiti sljedeća letjelica iz programa istraživanja Crvenog planeta – Phoenix Mars Lander.

Zbog nekih od prvih slika koje su stigle na Zemlju, splasnule su nade znanstvenika koji su Phoenix htjeli spustiti u područje nazvano Regija B. Ispalo je da je Regija B puna kamenih gromada, zbog čega bi spuštanje moglo biti vrlo ospasno.

"Kao da smo izgubili vjetar u jedrima", kaže Peter Smith sa Sveučilišta Arizona, vodeći istraživač u misiji Phoenix. Lander bi trebao biti lansiran u kolovozu 2007. godine, a za mjesto spuštanja ima pet kandidata.

"Zato jer nismo znali za te gromade, trenutno usmjeravamo teleskop HiRISE na MRO kako bi proučili druga područja koja smo već prije odbacili", rekao je. "Mislimo da smo pronašli nešto na području koje zovemo Regija A".

Visoka rezolucija
Kamera na Mars Global Surveyoru, starijoj letjelici koja kruži oko Crvenog planeta, otkrila je neke gromade u Regiji B.

No, MRO-ova kamera HiRISE (High Resolution Imaging Science Experiment) otkrila je detaljnije slike gromada. Osim što ima kameru veće rezolucije, MRO i leti 25% niže od Mars Global Surveyora, što omogućava bolje fotografiranje.

MRO je primarnu znanstvenu fazu počeo 7. studenog i do sada je za misiju Phoenix poslao preko 50 slika mogućih mjesta slijetanja. Gromade u regiji B izgledaju koncentrirane oko kružnih nakupina, koje su nekad bile krateri. Moguće su bile izbačene u vis u udarcu koji je stvorio krater.

HiRISE može otkriti gromade male tek jedan metar u promjeru. No, i manje kamenje može predstavljati veliki rizik.

"Naš lander mora ostati izvan područja posutog kamenjem, čak i ako je kamenje veličine do 30-ak centimetara u promjeru", rekao je Smith. "Zbog vremena koje je potrebno da naredbe stignu sa Zemlje do Marsa, gromade nije moguće jednostavno zaobići tijekom spuštanja".

Elipsa spuštanja koju će Phoenix izvesti mjeri 120 x 20 kilometara. U tom bi se području moglo naći puno nakupina gromada. "Postoje načini za izbjegavanje gromada, ali mi to možemo potpuno izbjeći", kaže Smith. "I želim da to učinimo sada".

Gromade mogu predstavljati problem i nakon spuštanja. Njegova se dva solarna panela trebaju razmotati, a ako naokolo ima kamenja, panel jednostavno može udariti u gromadu i razbiti se. A solarni paneli su krucijalni dio električne mreže koja napaja lander.

Ravnice
Svih pet predloženih područja za spuštanje ima sličnu konfiguraciju. Generalno su ta područja vrlo ravna i zato su vjerojatnosti da se lander spusti na strmo područje i jednostavno se prevrne, jako male. Naravno, osim ako se spusti direktno na gromadu.

Krupni kadar gromada koje je snimio MRO otkrivaju kamenje od veličine jednog metra

Sva predložena područja imaju poligonalne karakteristike na površini, koje su vjerojatno nastale širenjem i skupljanjem leda ispod površine.

Svih pet područja za misiju je izabrano jer se nalaze između 65 i 72° sjeverne širine, na području gdje postoje veliki izgledi da se blizu površine nalazi vodeni led.

Za razliku od dva NASA-ina rovera koji se trenutno voze naokolo istražujući površinu, Phoenix će nakon spuštanja ostati na mjestu i zato planeri misije žele biti sigurni da su odabrali dobro mjesto.

Phoenix će svojom robotskom rukom dohvatiti nešto površinskog materijala te ga analizirati. Ruka u potrazi za ledom može dosegnuti i pola metra ispod površine.

Skupljanje tla
Zbog toga jer na Marsu traži vodeni led, NASA ne želi spustiti Phoenix na čisti vodeni led, jer je tlo je lakše skupiti od leda.

Osim toga, površinske naslage štite led od ultraljubičastog zračenja, što bi uništilo organske molekule, koje bi mogle ukazivati na život na Marsu.

Krajem siječnja 2007. znsntvenici će se susresti i vidjeti postoji li očito mjesto za spuštanje. Ne bude li ga, nastavit će intenzivne analize podataka do kraja ljeta 2007.

Trenutno uspoređuju podatke s HiRISE-a s onima snimljenima kamerom Thermal Emission Imaging System (THEMIS) na orbiteru Mars Odyssey. Zbog toga jer gromade čuvaju toplinu bolje od tla ili pijeska, one se pojavljuju na THEMIS-ovim slikama koje se snimaju rano ujutro.

Izvor: NetPortal