Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 17:15:54
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Globalno zagrevanje potcenjeno  (Pročitano 21559 puta)
16. Feb 2009, 08:37:17
Supermoderator
Svedok stvaranja istorije


The Pretender

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 19013
Zastava Paradise City...
OS
Windows Vista
Browser
Opera 9.63
Globalno zagrevanje potcenjeno
Autor: Blic online | 15.02.2009. - 10:17


Globalno zagrevanje tokom narednog veka biće mnogo gore nego što se prethodno verovalo, tvrde vodeći stručnjaci za klimatologiju, preneo je BBC.

Profesor Kris Fild, autor izveštaja o klimatskim promenama iz 2007. godine, rekao je da će temperature u budućnosti biti "iznad svih očekivanja".
On je rekao da je izveštaj Međunarodnog panela o klimatskim promenama potcenio nivo promena i da će zagrevanje verovatno prouzrokovati više štete po okolinu nego što je prvobitno predviđeno.
Fild je ukazao da najnoviji podaci govore da se emisija gasova između 2000. i 2007. uvećala znatno brže od očekivanog i ocenio da je izveštaj iz 2007, koji je predvideo povećanje temperature između 1.1 i 6.4 stepeni Celzijusovih tokom narednog veka, ozbiljno potcenio problem. 
Naučnik je istakao da je povećanje ugljen dioksida uzrokovano posebno zbog izgaranja uglja za proizvodnju električne energije u Indiji i Kini.
Uticaj temperatura je za sada nepoznat, istakao je Fild, upozoravajući da će se zagrevanje verovatno ubrzati i dovesti do veće štete po sredinu nego što se smatralo do sada.
Zagrevanje planete će osušiti tropske šume i verovatno dovesti do mnogobrojnih požara u tropskih područjima.
Povećanje temperature moglo bi i da ubrza topljenje leda, smatra Fild.
"Bez prave akcije biće teže rešavati problem klimatskih promena nego što smo mislili", zaključio je naučnik.

Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Deset izuma koji treba da "spasu svet" od globalnog zagrevanja

Veštačke erupcije, ogledala na orbiti i genetski izmenjeno drveće samo su neki od deset skoro genijalnih pronalazaka do kojih su u 2007. godini došli naučnici iz celog sveta kako bi sprečili pregrevanje planete.



Suštinu ovih pronalazaka objavio je američki časopis "Vajered", navodeći da pojedini naučnici smatraju da povećanje globalne temperature zahteva sprovođenje drastičnih mera, drugi strahuju da rešenja mogu imati gore posledice od samih problema, ali svi se slažu da je najveća opasnost od zadržavanja status-kvo situacije.
Časopis je objavio opis deset izuma, među kojima je pod brojem jedan tog specifičnog redosleda idejni projekat "poljoprivrede na soliterima", slede "ekološki čiste krave", "četke za ugalj", "kontrolisani uragani", "brodovi-fabrike oblaka". Tu je i "efikasnije drveće", zatim "plodni okeani", "veštačke erupcije", "kosmička ogledala", a zaključni je "status kvo".
Inspiracija za idejno rešenje deficita poljoprivrednog zemljišta, s obzirom da se 37 odsto zemljine površine već koristi za potrebe poljoprivrede, su takozvani ekološki soliteri, koji mogu da budu u funkciji 365 dana u godini.
Prototip takvog nebodera, koji je stvorio profesor Kolumbijskog univerziteta Diks Despomjer, nalazi se u američkom muzeju nauke i industrije. U projektu "poljoprivrede na soliterima" se ukazuje i na to da će sa povećanjem broja stanovnika na Zemlji za 40 godina na 9,2 milijardi ljudi biti neophodno udvostručenje proizvodnje hrane.
U projektu "ekološki čistih krava" se upozorava da krave i druge domaće životinje godišnje izbacuju preko izmeta 80 miliona tona metana, gasa sa efektom staklene bašte, koji je čak 20 puta zasićeniji od ugljendioksida.
Britanski naučnisi su pronašli rešenje za ovaj problem u - belom luku, koji pri dodavanju stočnoj hrani utiče na bakterije, proizvođače metana, i doprinosi boljem varenju. Za sada jedina zamerka ovoj zamisli je da meso ovih životinja poprima ukus koji se, najverovatnije, neće baš dopasti potrošačima.
Što se tiče "četki za ugalj", profesor Klaus Lakner, fizičar Kolumbijskog univerziteta je projektovao maksi-četku, visoku bezmalo 100 metara, za apsorpciju one količine ugljendioksida koju emituje u atmosferu 15.000 automobila.
Flota takvih uređaja, veličine Arizone, mogla bi da neutrališe otrovne gasove celog čovečanstva, samo ostaje nejasno šta da se dalje radi sa prikupljenim gasom.
Slično je i sa "kontrolisanim uraganima" gde fizičar Jevrejskog univerziteta Danijel Rozenfeld smatra da ubrizgavanjem prašine u osnovu uragana može da se poboljša slika dobijena sa satelita, i kontroliše njegovo kretanje i snaga.
Ukoliko se, međutim, izgubi kontrola posledice mogu da budu katastrofalne, posebno sa pravne tačke gledišta.
Osmišljeni su i "brodovi-fabrike oblaka" u kojima flote brodova sa upravljanjem na daljinu, mogu da odbijaju sunčeve zrake, stvarajući oblake vodene pare pomoću vode okeana.
Prema rečima američkog fizičara Džona Lathema i njegovog škotskog kolege Stefena Saltera, hiljadu ovakvih brodova može da spreči porast temperature, čija je posledica udvostručenje količine ugljendioksida u atmosferi. Međutim, potencijalne posledice ove metode po klimu tek bi trebalo proučiti.
Američki naučnici su objavili istraživanje, čiji se cilj sastoji u genetskoj promeni drveća, kako bi se primoralo da bude "efikasnije", odnosno da raste brže i smanji količine lignina, hemijskog jedinjenja koje otežava njihovo pretvaranje u biološko gorivo.
Na taj način, smatraju oni, drveće će apsorbovati više ugljendioksida preko korena, a preostali deo bi se koristio za biološko gorivo. Rizik je "samo" od narušavanja ekosistema na svetskom nivou.
"Plodni okeani" se zasnivaju na ideji da se unošenjem u morsku vodu takvih elemenata, kao što su urin, ili gvožđe povećava njihova plodnost i sposobnost reprodukcije planktona, kako bi mogao da upija veće količine ugljendioksida. Umiruća flora okeana se, inače, taloži na dnu i sobom odnosi ugljenik, ali se opasnost krije u tome da se povećanjem količine oslobođenog i apsorbovanog ugljenika povećava kiselost vode.
"Veštačke erupcije" su koncepcija koju je predložio dobitnik Nobelove nagrade Paul Krutcen smatrajući da bi rasprašivanje sumpora u atmosferu pomoću raketa, aviona, pa čak i veštačkih vulkana, doprinelo da se blokiraju sunčevi zraci, kao što je bilo 1991. godine pri erupciji vulkana Pinatubo na Filipinima.
On je ocenio da to može da za deset godina doprinese smanjenju temperature do nivoa devedeseth godina. Međutim, ako sve ne krene predviđenim tokom, biće potrebno mnogo godina da se povrati ravnoteža u atmosferi.
Šta reći za ideju "kosmičkih ogledala" koja predviđa solarni štit, površine 1,5 miliona kvadratnih metara, sačinjen od 16.000 milijardi ogledala i lansiran na orbitu pomoću ugljeničnog maksi-topa vrednog 5.000 milijardi dolara.
Pomoću ove ideje astronom iz Univerziteta Arizone Rodžer Endžel namerava da ohladi planetu. Rizik je u tome da u atmosferi može da izostane apsorpcija ugljenika i da se jednog trenutka ponovo pojavi efekat staklene bašte.
Zaključni "status-kvo" je da navedeni genijalni projekti, mogu da izazovu opasne posledice u slučaju da nešto krene naopako. Međutim recidivi će biti manje pogubni nego posledica potpune neaktivnosti, ukazuju naučnici.
Jer, kako je naveden primer, emitovanje 8,4 milijardi tona ugljendioksida svake godine i povećanje ukupne količine ovog jedinjenja do rekordnog nivoa istovetno je posledicama najopasnijeg eksperimenta koje je čovek ikada čovek izveo, objavljeno je na internet izdanju Inopresa.ru.



Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Globalno zagrevanje tera biljke da proizvode ugljen- dioksid

Globalno zagrevanje izuzetno negativno utiče na biljke, upozoravaju naučnici. Zagrevanje dovodi do poremećaja funkcionisanja biljaka, koje više ne mogu pravilno da apsorbuju materije.



Globalno zagrevanje dovelo je do toga da biljke u severnim šumama počinju da otpuštaju ugljen- dioksid u atmosferu, umesto da ga apsorbuju. Ovo dovodi do toga da šume, umesto pluća planete, postaju zagađivači, jer umesto kiseonika, počinju da proizvode štetan ugljen- dioksid.
Do nedavno se verovalo da zatopljavanje, zbog koga proleća počinju ranije, a zime kasnije, povećava produktivnost drveća, koje stvara više kiseonika. Sada je očigledno da nije tako, barem u najsevernijim šumama.
Naučnici tvrde da biljkama zapravo smetaju sve toplije jeseni, jer je to vreme kada one prolaze kroz proces proizvodnje energije i otpuštaju ugljen- dioksid. U tom periodu, smanjuje se fotosinteza. Produživanje toplog perioda produžava i ovaj proces, pa je sve manje dana godišnje kada biljke proizvode kiseonik kojim obogaćuju atmosferu.

Megafonija
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Antartik će potopiti svet

Stručnjaci za klimatske promene najavljuju kataklizmični scenario po kome će otopljeni led sa Južnog pola napraviti velike poplave od Njujorka do Šangaja



Antarktik je sa 90 odsto dubokosmrznutog leda na Zemlji jedna od najvećih zagonetki u debati o globalnom zagrevanju i riziku da bi bilo kakvo otopljavanje moglo da podigne nivo mora brže nego što to predviđaju Ujedinjene nacije.
Ako se otopi čak i jedan deo leda na kopnenoj masi Južnog pola, to bi moglo da nanese štetu zemljama od Bangladeša do Tuvala u Pacifiku, i gradovima od Šangaja do Njujorka. Na Antarktiku ima leda dovoljno da, ako se otopi i slije u okean, podigne nivo svetskog mora za 57 metara u narednih nekoliko hiljada godina.
Najdublje zaleđeni led
Godinu dana pošto je Međunarodni panel o klimatskim promenama UN (IPCC) izneo prognozu o podizanju nivoa mora za oko 20 do 80 santimetara do 2012. godine, u anketi agencije Rojters nijedan od 10 vodećih svetskih klimatologa nije naveo da smatra da bi to bilo alarmantno. Šest stručnjaka smatra da još nije jasno kako će reagovati ledene naslage na Antarktiku i Grenlandu, dok četvoro, uključujući i jednog od autora izveštaja IPCC, prognoziraju da bi nivo vode mogao da poraste jedan do dva metra do 2100.
- Većina ljudi koji se time bave govore o jednom metru. Osiguravajuće kompanije ne znaju kako da odrede svoje premije polisa za obalski deo Floride - kaže Džon Mur iz Arktičkog centra Univerziteta u Laplendu.
Pojedine ostrvske zemlje, poput Maldiva u Indijskom okeanu, grade odbrambene nasipe vredne milione dolara i žele da znaju do koje visine da ih grade.
- Mislim da će ta granica biti verovatno pri vrhu procenjenog raspona - smatra Kim Holmen, direktor Norveškog polarnog instituta u stanici Trol, 250 kilometara udaljenom od obale Antarktika. Institut je postavljen u nazupčenim planinama koje podsećaju na mitski dom trola i džinova, u delu istočnog Antarktika gde se nalazi najdublje zaleđeni led na svetu, koji ne pokazuje nikakve znake otapanja. U tom delu, temperatura u najtoplijem delu leta iznosi 15 stepeni Celzijusa ispod nule.
- Po mom mišljenju, ne može se isključiti porast nivoa mora za više od jednog metra - kaže Stefan Ramstorf iz Potsdam instituta za istraživanje klimatskog uticaja u Nemačkoj. On je naveo i to da mnogi stručnjaci smatraju da nivo koji je naveden u izveštaju IPCC "nažalost nije cela istina".
Kretanje glečera
Većina stručnjaka smatra da je još uvek nemoguće napraviti model o tome šta će se dešavati sa ledom. Antarktik bi mogao da akumulira više leda ove godine, suprotno najavama bržeg otapanja zbog planetarnog zagrevanja, za koje IPCC okrivljuje sagorevanje fosilnih goriva. Procena IPCC-a, dobitnika Nobelove nagrade za mir zajedno sa bivšim potpredsednikom SAD Alom Gorom, kreće se od 18 do 59 centimetara rasta nivoa mora u 21. veku, posle rasta od 17 centimetara, koliko je zabeleženo u prošlom.
Među kataklizmičnim scenarijima jeste i onaj da bi ledene sante Antarktika mogle brže da se otcepe i otope u toplijim okeanima. Ili bi otopljena voda mogla da teče ispod naslaga leda na Antarktiku i Grenlandu, i da ubrzaju cepanje glečera. Ali, glečeri bi mogli da iznenade.
- Ne znamo mnogo o promenama u kretanju glečera. Neki od njih imaju tendenciju ubrzanja ili usporavanja. Niko ne zna - kaže Filip Hjubreht iz Slobodnog Univerziteta u Briselu.
Činilac koji bi mogao da uspori rast nivoa mora jeste i činjenica da topliji vazduh apsorbuje više vlage, što bi, paradoksalno, moglo da izazove više snežnih padavina na Antarktiku i tako poveća naslage leda i doprinese snižavanju nivoa mora tokom ovog veka.
Predviđeni rast nivoa mora do 2100. dogodiće se u najvećoj meri zbog širenja okeana kako se ovi budu zagrevali, a manji deo može se pripisati otapanju ledenih kapa.
- Dugoročno gledano, mi smo u nevolji... Grenland je blizu kritične tačke, odnosno nepovratnog procesa otopljavanja koje bi moglo da traje stotinama godina - kaže Hjubreht. Na Grenlandu ima leda koji bi, ako bi se ceo otopio, podigao nivo mora za sedam metara.
Jedan od autora izveštaja IPCC-a Endru Viver sa Univerziteta Viktorija u Kanadi veruje da je donja granica do koje će se podići nivo svetskog mora oko 25 centimetara, a da je gornja oko jednog metra. U još neobjavljenoj studiji, rađenoj na Univerzitetu u Laplendu, navodi se da bi nivo mora mogao da se podigne za jedan do dva metra do 2100. Studija je rađena na osnovu merenja nivoa mora u proteklih 150 godina.

Pressonline
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Supervulkanizam - "nova" globalna pretnja?

Tokom poslednjih desetak godina postali smo znatno potpunije svesni širokog spektra globalnih katastrofičkih rizika koji prete opstanku čovečanstva (a u ponekim slučajevima i čitave zemaljske biosfere).


Erupcija Etne

Unutar skupa prirodnih hazarda, gotovo ikonički status su stekli sudari Zemlje sa malim telima Sunčevog sistema – asteroidima i kometama – što, kako skorašnji nalazi govore, ne odgovara sasvim realnoj veličini rizika. Prestanimo da se brinemo o asteroidima koji nam prete iz svemira – treba da sačuvamo besane noći za supervulkanske erupcije. One predstavljaju možda i dvostruko veću pretnju za civilizaciju od sudara sa kosmičkim telima. Ironično, ova “nova” opasnost je, izgleda, stari poznanik čovečanstva.


Geoloske 'vruce tacke' i oblasti ostataka poznatih supererupcija

Kosmička tela veličine preko 1 kilometra pogađaju Zemlju u proseku jednom svakim 100 hiljada godina. Na današnjoj gusto naseljenoj planeti, oluje, požari i glad izazvana jednim takvim sudarom izazvali bi smrt preko milijardu ljudi, čak i ako ne uzmemo u obzir ratove i druge posredno izazvane oblike nasilja koji bi usledili. Ali supersnažne vulkanske erupcije sposobne da izazovu katastrofu istog reda se dešavaju otprilike jednom u 50 hiljada godina, sugeriše nekoliko novijih studija, pre svega ona Majkla Rampina (Michael Rampino), geologa sa Njujorškog univerziteta.
Supervulkanizam
Supervulkanskom se konvencionalno naziva ona vulkanska erupcija koja proizvodi preko 1000 kubnih kilometara izbačenog materijala. One se takođe smatraju sposobnim za proizvodnju više od hiljadu megatona stratosferskih aerosola i čestica prašine dimenzija manjih od jednog mikrona, koje se dugotrajno (reda veličine godina) zadržavaju u visokim slojevima atmosfere, blokirajući Sunčevu svetlost. Jasno je da supererupcije na ovaj način izazivaju globalno zahlađenje (koje se naziva “vulkanskom zimom”) i ekološki poremećaj u čitavom svetu. U današnjem prenaseljenom svetu, supervulkanska erupcija bi gotovo neizbežno izazvala slom savremene civilizacije.
I dok u svetu polako raste svest o pretnji koju predstavljaju asteroidi i komete, i uveliko se razmatraju različiti planovi koji bi mogli umanjiti ili skroz sprečiti ovu pretnju, niko danas nema ni najpribližniju predstavu kako da predvidi sledeću supervulkansku erupciju (a kamoli da je spreči, što se čini daleko težim od skretanja asteroida sa “rizične” putanje). Rampinovo upozorenje zasnovano je na istraživanju geoloških ostataka prethodnih supererupcija. Takvi ostaci se pronalaze u tzv. geološkim vrućim tačkama, poput Islanda, Sumatre, Azorskih ostrva, zapadnog Sibira ili ostrva Reunion u Indijskom okeanu.
Dva takva ostatka nalaze se u Sjedinjenim Američkim Državama: u slavnom Jeloustonskom nacionalnom parku i takozvanoj Dugačkoj dolini (Long Valley) u Kaliforniji. Oni su imali tri velike erupcije u proteklih 2 miliona godina, pri cemu su svaki put pokrili čitav severnoamerički kontinent pepelom, od Atlantika do Tihog okeana. Ali najdramatičniji i najskoriji takav događaj odigrao se na mestu današnje kaldere (vrste kratera) Toba na indonežanskom ostrvu Sumatra pre 73-74 hiljade godina.


Pogled na kalderu poslednje supervulkanske erupcije (Toba, Sumatra, Indonezija)

Strahovita eksplozija vulkana Toba raznela je planinu koja se tu prethodno nalazila i stvorila krater prečnika oko 100 kilometara, izbacivši prašinu i pepeo u vidu stuba zastrašujućih 50 kilometara visine, i oslobodivši, između ostalog, preko 3 milijarde tona (3000 megatona!) sumpor-dioksida u atmosferu. Sumpor-dioksid je jedan od najopasnijih proizvoda kako vulkanske aktivnosti, tako i u novije vreme, ljudske industrije. Količina sumpor-dioksida izbačena u supererupciji Tobe najmanje stotinu puta je veća od one koju su izbacili vulkani poznati iz pisane istorije: Vezuv u erupciji koja je uništila Pompeje 79. godine naše ere, ili Krakatau pri čuvenoj eksploziji iz 1883. godine.
Sumpor-dioksid se u atmosferi pretvara u aerosole sumporne kiseline, koji bivaju postepeno isprani kišom tokom više godina. U takozvanim “ledenim jezgrima” – uzorcima leda određene starosti koji se vade iz dubina glečera – koje su geofizičari pronašli na Grenlandu, najveća vrednost sumporne kiseline podudara se sa vremenom erupcije vulkana Toba i traje oko 6 godina. Ovo jasno pokazuje da se gust vulkanski oblak sa svim pogubnim efektima proširio preko čitave planete.
Jedna od najinteresantnijih savremenih hipoteza o efektima supervulkanskih erupcija nije, međutim, potekla iz geofizike već iz... ljudske genetike! Sa skorašnjim velikim uspehom “Projekta ljudskog genoma” otvorio se za naučnike čitav niz novih pitanja vezanih za ljudsku evoluciju. Jedna od prvih stvari koje su naučnici uočili jeste zapanjujuća uniformnost ljudske genetske strukture. Na molekularnom nivou, sličnost između ljudi sa svih geografskih širina i dužina i iz najrazličitijih klimatskih i kulturnih okruženja je neverovatno velika; sve razlike koje percipiramo među ljudima ili su proizvedene kulturno ili su zanemarljive!
S obzirom da ljudi žive na gotovo čitavom kopnu naše planete izuzev Antarktika, ovo je zaista neobično. Ljudska genetska varijabilnost je daleko manja nego varijabilnost kod drugih sisara koji imaju tako veliki geografski raspon (recimo pacova ili pasa). Standardno objašnjenje ovoga jeste da su svi ljudi koji danas žive na Zemlji potomci jedne relativno male populacije (takozvana hipoteza “mitohondrijalne Eve”) u dalekoj prošlosti čovečanstva.

Kakve veze ovo ima sa supervulkanima? Veliki mađarski biohemičar Albert Sent-Đerđi, dobitnik Nobelove nagrade za otkriće strukturne formule vitamina C, svojevremeno je izjavio: “Dobar naučnik je onaj ko misli isto kao i svi ostali a vidi nešto što niko drugi ne vidi; genije je onaj ko vidi isto što i svi ostali, a misli nešto što niko drugi nije pomislio.” Ovo je možda upravo takav slučaj, s tim što je onaj uzbudljivi deo u tome što se to upravo sad odvija, i mi možda imamo retku sreću da vidimo značajnu novu naučnu paradigmu u nastajanju.
Naime, 1998. godine američki antropolog Stenli Embrouz (Stanley H. Ambrose) je predložio da je upravo supererupcija Tobe bila globalna katastrofa koja je smanjila ljudsku populaciju na veoma, veoma mali broj – ispod 10 hiljada, a možda i ispod hiljadu individua. Embrouz je, koristeći poznate stope genetskih mutacija, “vratio film unazad” i pokušao da proceni u kom dobu je došlo do genetskog “uskog grla” (engl. bottleneck) koje objašnjava današnju uniformnost ljudskog genoma. Odgovor: pre oko 75 hiljada godina. Koincidencija sa supererupcijom Tobe možda nije samo koincidencija!
Prema Embrouzovoj teoriji, vulkanska zima nastala zbog izbacivanja ogromnog vulkanskog oblaka prašine i aerosola u stratoferu trajala je čitavih šest godina. Tokom tog perioda, zbog pomračenog Sunca, globalna temperatura na površini naše planete opala je za desetak stepeni Celzijusa, sa regionalnim smanjenjima većim od 15 stepeni. Ovo je neizbežno izazvalo ekološku katastrofu: nedostatak Sunčeve svetlosti i hladnoća značili su dramatično smanjenje biomase u biljkama, što je, sa svoje strane, imalo za posledicu da su životinje i ljudi masovno stradali od gladi.
Naši preci u to doba nisu bili ništa sigurniji od drugih životinjskih vrsta, niti su raspolagali ma kakvim načinom da se bolje suprotstave gladi, tako da je “zamalo” došlo do potpunog izumiranja naše vrste. Ona mala populacija koja je preživela, učinila je to zbog srećne okolnosti da se nalazila u najtoplijim i biomasom najbogatijim krajevima planete, u centralnoj Africi, odakle se, kada se zastrašujući vulkanski oblak raspršio i Sunce ponovo normalno zasijalo, proširila širom planete.


Tambora krater

Naravno, sa objavljivanjem Embrouzove teorije pojavili su se i skeptički glasovi. Veoma je teško rekonstruisati niz događaja koji su se odigrali pre više od sedamdeset milenijuma, a posebno ekoloških faktora koji su u njima imali udela, kada je precizno modeliranje ekologije koju dan-danas posmatramo još uvek jako teško, a često i nemoguće na sadašnjem nivou znanja. Pravničkim rečnikom “porota još zaseda”, i tek će buduća istraživanja pokazati da li je Embrouzova uzbudljiva hipoteza najbolje objašnjenje stvarnosti. Međutim, sama činjenica da ona predstavlja moguće objašnjenje zagonetke genetske varijabilnosti ukazuje na potencijal supervulkana da izazovu katastrofalne poremećaje biosfere.
Najveći problem za živa bića koja prežive (zbog geografske udaljenosti pre svega) sam trenutak supereksplozije i udarne talase, zemljotres od 10 rihtera, uraganske oluje i kisele padavine koji ovaj trenutak prate, bilo bi hlađenje zbog blokade Sunčeve svetlosti. Značajnije istorijske vulkanske erupcije, kao što su Tambora 1815, Krakatau 1883. i Pinatubo 1991. godine, su izazvale merljiva smanjenja globalnih temperatura, doduše samo nekoliko desetih delova stepena. Detaljni Rampinovi proračuni pokazuju da je supererupcija Tobe smanjila globalnu temperaturu za oko 5 stepeni, dok bi regionalna hlađenja išla i do 15 stepeni Celzijusa.
Ovo bi uništilo najveći deo vegetacije nad tlom. Ukupno, količina svetske vegetacije bi se smanjila za oko 25%. U savremenom, gusto naseljenom svetu, ovo bi izazvalo svetsku glad koja bi trajala decenijama, pojačanu sumornom činjenicom da gotovo nijedna zemlja na svetu (izuzimajući Švajcarsku i još veoma mali broj država) nema rezerve hrane za čitavo svoje stanovništvo za duži period. U takvoj situaciji, nije teško zamisliti da bi smanjeni poljoprivredni resursi izazvali čitav niz sekundarnih katastrofa, pre svega ratova za hranu, zatim i globalnih epidemija i slično. Sve u svemu, gotovo je izvesno da civilizacija kakvu danas znamo ne bi preživela.
Kao što u nedavnom komentaru za New Scientist naglašava slavni britanski paleontolog i astrobiolog Sajmon Konvej Moris (Conway Morris), jedan od najzaslužnijih za poznatu rekonstrukciju faune iz Kambrijuma pronađene u Bardžesovom škriljcu u Britanskoj Kolumbiji: “Sve što možemo da uradimo jeste da držimo palčeve prekrštene i nadamo se da ćemo do naredne supererupcije imati robusni društveni i ekonomski sistem zasnovan na globalnoj pravdi i solidarnosti, kao i početak snažnog programa međuplanetske i međuzvezdane kolonizacije.”
Supervulkanizam je takođe relativno loša vest za potragu za vanzemaljskom inteligencijom (SETI). Ova potraga zasniva se na ideji da će civilizacije na udaljenim planetama opstati dovoljno dugo da razviju tehnologiju neophodnu za komunikaciju preko ogromnih međuzvezdanih udaljenosti. Međutim, mi istovremeno očekujemo da se takve civilizacije moraju pojaviti na planetama koje su tektonski aktivne, iz više razloga, a pre svega zbog potrebe za kruženjem ugljenika između atmosfere i tla. Energija za ovakvo kruženje potiče, u krajnjoj instanci, od raspada dugoživućih radionuklida u Zemljinoj unutrašnjosti, pre svega urana, torijuma i kalijuma-40, koji pokreću sve tektonske promene. Tektonski aktivne planete su istovremeno nužno i vulkanski aktivne.
Stoga je za očekivati da su sve naseljene planete podložne povremenim supererupcijama koje bi mogle predstavljati kraj civilizacije drugde, kao što mogu jednog nepredvidljivog dana – posebno ako ne budemo mudri u duhu gore navedene izjave Konvej Morisa – okončati i civilizaciju i postojanje razumnih bića ovde.



Izvor: B92
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Mario Molina , Nobelovac: "Pre nafte, ostaćemo bez atmosfere "

Meksički istraživač Mario Molina, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju i jedan o prvih koji skrenuo pažnju na ozonsku rupu, upozorio je na opasnost od klimatskog zagrevanja, ocenjujući da bi povećanje zagrevanja Zemlje za više od 2,5 stepeni Celzijusovih imalo gotovo nepopravljive posledice .



Klimatska promena se dogodila i nema nikakve sumnje da je to posledica ljudskih aktivnosti , izjavio je Molina koji je 1995. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju za istraživanja o gasovima sa efektom staklene bašte i pretnji koju oni predstavljaju za ozonski omotač. Mnogo pre nego što ostanemo bez nafte, ostaćemo bez atmosfere , upozorio je on u raspravi o klimatskim promenama organizovanoj povodom godišnjeg skupa Banke za interamerički razvoj u Majamiju. Uragani sve veće jačine jedna su od najopasnijih promena koje naučnici povezuju sa klimatskim zagrevanjem registrovanim u poslednjh 30 godina, istakao je meksički istraživač. U poslednih sto godina, temperatura na Zemlji porasla je za nešto manje od jednog stepena Celzijusa, ali opasna tačka bila bi dostignuta ako bi temperatura nastavila da raste. Velika nepoznanica vlada po pitanju zagrevanja koje naša planeta još može da podnese pre nego što situacija postane kritična, rekao je Molina. Meksički naučnik je istakao da je sada važno zadržati globalno zagrevanje ispod granice od dva stepena. Zagrevanje preko granice od 2,5 stepena Celzijusa predstavljalo bi rizik koji nije prihvatljiv za ljudsko društvo, podvukao je on, prenela je agencija Rojters.



Izvor: RTV
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Klimatske promene prete

Iako smo početak klimatske budućnosti poslednjih godina već iskusili, sudeći prema rezultatima brojnih naučnih istraživanja, veće promene klime tek nas očekuju.



Ako se obistine predviđanja o daljem povećanju prisustva gasova staklene bašte u atmosferi, pred nama su prava tropska leta, sa sve toplijom klimom i sve manjom količinom padavina.
Prema nekim ranijim analizama temperaturnih uslova u Srbiji, krajem devedesetih godina prošloga veka izašli smo iz opsega „normalno“ i ušli u opseg „toplo“.

Očekivane promene
Merenja temperaturnih promena u periodu posle 1991. beleže mnogo intenzivniji rast godišnje temperature vazduha u Srbiji.
Kako navode autori teksta „Promene klime u svetu i kod nas“ Tihomir Popović, Momčilo Živković i Vladimir Đurđević, promena srednje godišnje temperature u Srbiji se kreće oko 2,5 stepeni Celzijusovih, pri čemu je najveća promena srednje temperature letnjih meseci koja se povećava za 3,5 stepeni. Rezultati istraživanja stotina naučnika i specijalista upozoravaju da će promena klime povećati regionalne razlike u evropskim prirodnim resursima i sredstvima.
Promenom klime povećava se rizik od kopnenih bujica i češćih obalnih plavljenja. U planinskim područjima Evrope doći će do smanjenja snežnog pokrivača i pogoršanja uslova za zimski turizam. A moglo bi da dođe i do rasprostranjenog izumiranja vrsta (do 2080. godine moglo bi nestati i do 60 odsto živih vrsta ukoliko se nastavi visoka emisija gasova).
Takvi scenariji pedviđaju pogoršavanje životnih uslova u južnoj Evropi - visoke temperature i suša u područjima koja su ionako već osetljiva na klimatske oscilacije, smanjuje se dostupnost pitke vode, vodni potencijal reka, pogoršavaju se opšti uslovi za poljoprivrednu proizvodnju.
Očekuje se da će promena klime dovesti do povećanja zdravstvenih rizika posebno zbog toplotnih talasa.
Rezultati, po scenarijima, razlikuju se i govore da bi do kraja ovog veka globalna temperatura mogla porasti i od 1,1 do 6,4 stepena.
Iako se predviđeni scenariji razlikuju, preovlađuju mišljenja da bi u slučaju većeg porasta temperature veliki deo sadašnje flore i faune, od Jadrana do Baltika, iščezao, jer bi promene bile brže od mogućnosti adaptacije.


Efekat staklene bašte
Prosečna temperatura planete Zemlje je oko 15 stepeni Celzijusovih. Zasluga za takvu prosečnu temperaturu planete pripada efektu staklene bašte. Efektom staklene bašte se naziva prirodan proces vraćanja dela dugotalasnog zračenja Zemlje na njenu površinu. Pojedini gasovi (vodena para, ugljen-dioksid, azot-suboksid, metan) imaju sposobnost da Zemljino dugotalasno zračenje apsorbuju i da potom deo emituju u vasionu, a deo vrate prema Zemljinoj površini. Efekat staklene bašte je prirodan efekat. Bez efekta staklene bašte prosečna temperatura planete bi bila daleko niža, iznosila bi oko minus 18 stepeni. To znači, da bi prizemni sloj atmosfere bio hladniji za 33 stepena. Ipak, za izražene anomalije klimatskih prilika poslednjih decenija i globalno zagrevanje kriv je čovek. Nagli rast atmosferske koncentracije gasova staklene bašte u prethodnom veku, uzrokovan ljudskim aktivnostima, doveo je do narušavanja energetskog bilansa atmosfere. Povećanje koncentracije ovih gasova u atmosferi dovelo je do povećanja dugotalasnog zračenja koje se vraća na površinu Zemlje i njenog zagrevanja u globalnim razmerama. Utvrđeno je da se, kao posledica ljudskih aktivnosti, koncentracija pet gasova staklene bašte (ugljen-dioksid, azot-suboksid, troposferski ozon, metan i hlorofluorougljenici) i dalje povećava u atmosferi. Najznačajnije ljudske aktivnosti koje doprinose povećanju koncentracije gasova staklene bašte su proizvodnja i potrošnja energije i saobraćaj.



Izvor: Blic
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Globalno zagrevanje uskoro uzima danak
SveVesti 06.06.2008 17:57





Predsednik ostrvske države Kiribati, Anote Tong, upozorio je javnost ovih dana da je njegova zemlja ugrožena globalnim zagrevanjem i da bi neka od ostrva arhipelaga do kraja veka mogla da nestanu zbog podizanja nivoa mora.

Tong, koji je u poseti u Velingtonu, gde Ujedinjene nacije ove godine obeležavaju Svetski dan prirodne sredine, pozvao je Novi Zeland i Australiju da razmisle o mogućnosti primanja izbeglica.

Kiribati, na pola puta između Havaja i Australije, ima oko 100.000 stanovnika i sastoji se od 33 koralna ostrva, ukupne površine 811 kvadratnih kilometara, od kojih je 21 nenaseljeno.

Neka od ostrva već su raseljena zbog erozije i podizanja nivoa mora. Veći deo površine ostrva leži na svega dva metra nadmorske visine.

"Možda smo već dostigli tačku bez povratka pošto emisije gasa u atmosferu nastavljaju da doprinose klimatskim promenama, tako da će za neko vreme naša ostrva, koja leže na maloj nadmorskoj visini, biti poplavljena", rekao je Tong tokom posete Velingtonu, preneli su novozelandski mediji.

Najviša tačka na Kiribatiju nalazi se na svega dva metra nadmorske visine i, prema najgorim predviđanjima, Tihi okean će prekriti ostrva do kraja veka, a stanovništvo će morati da bude izmešteno u druge zemlje.

Tong je istakao da klimatske promene "nisu samo pitanje ekonomskog razvoja, već i ljudskog opstanka."



On je na konferenciji za novinare primetio da su u njegovoj zemlji promene vidljive golim okom.

"Ja nisam naučnik, ali vidim da se dešavaju stvari kakve nismo iskusili u prošlosti... Sela koja postoje decenijama, neka od njih čitav vek, sada moraju da budu izmeštena", rekao je predsednik Kiribatija.

Izvršni direktor Programa UN za prirodnu sredinu (UNEP) Ahim Štajner rekao je da je ostrvskim zemaljama teško da gledaju kako pred njihovim očima zaživljavaju posledice klimatskih promena.

"Ponižavajuće je kada neka zemlja mora da razmišlja o sopstvenom kraju, ne zbog neke prirodne katastrofe koja se ne može izbeći, već zbog onoga što činimo ovoj planeti", rekao je Štajner.

Novozelandska premijerka Helen Klark rekla je da se mala zajednica sa Kiribatija već nastanila na Novom Zelandu.

"Ako dođe do najgoreg, nema sumnje da će doći mnogo više ljudi", kazala je ona.

Prema Tongovim rečima, najgori scenario predviđa da njegova zemlja nestane pod vodom za 50 do 60 godina.

"Bojim se da ćemo morati da odemo. Već sam upozorio međunarodnu zajednicu da moramo da se suočimo s tim izazovom jer to jeste izazov, ne samo za jednu zemlju, već za čitav svet", izjavio je on.

"Možda imamo još nekoliko decenija da rešimo taj problem, mada mislim da je već trebalo da počnemo da radimo na tome," dodao je Tong.



Tong je dodao da stanovnici Kiribatija, kada se budu preseljavali u druge zemlje, treba to da učine kao obučeni i obrazovani ljudi, kako ne bi doneli dodatne probleme zemljama u kojima se nastane.

"Kada se budu preselili na Novi Zeland i u druge zemlje, treba da žive kao punopravni građani, a ne kao izbeglice", kazao je on i najavio da će proces postepenog raseljavanja uskoro početi i da će najpre biti premešteni obrazovani i obučeni ljudi.

Narod Kiribatija bi, prema njegovim rečima, voleo da se nastani u drugim državama u Pacifiku, uključujući Novi Zeland.

Činjenica je da ima i onih koji ne žele da se presele, ali možda neće imati izbora, rekao je predsednik Kiribatija.

Republika Kiribati je bila britanska kolonija, nezavisnost je stekla 1979. godine, a 1999. je postala članica Ujedinjenih nacija.

Narod Kiribatija čine uglavnom Mikronežani. Većina stanovnika te zemlje živi u malim selima, rasutim po ostrvima, i bavi se poljoprivredom i ribarstvom.
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Globalno zagrevanje će promeniti mikroorganizme
24sata.info 11.06.2008 04:50





Globalne klimatske promjene ne samo što će uticati na biljni i životinjski svijet, nego će pogoditi i bakterije, gljive i druge mikroorganizme čija je široka lepeza funkcija izrazito važna za život na Zemlji, piše "ScienceDaily". Naučnici još uvijek nisu sigurni u to kako će tačno klimatske promjene djelovati na mikroorganizme, ali su sigurni da će uticaj biti značajan i negativan.

Mikrobi obavljaju brojne važne funkcije u ekosistemu, a nauka tek sad počinje shvaćati kako će globalno zagrijavanje na njih utjecati.

Kako bi što detaljnije i tačnije mogli predvidjeti kakve će biti promjene, naučnici su počeli provoditi istraživanje mikroorganizama u sjevernim šumama Aljaske. To područje Zemlje izabrali su jer se na njemu globalno zagrijavanje odvija u većoj mjeri.

Naučnici sa Univerziteta Kalifornija pod vodstvom Kathleen Treseder istraživanje su počeli hipotezom da će povećanje temperatura dovesti do veće dekompozicije gljivica. Radi se o procesu kome je jedna od nuspojava i nastajanje karbon dioksida.

Zbog tog će procesa, dakle povišenja temperatura, doći do većeg nastajanju CO2 u tlu. Međutim, povećanjem temperatura mikrobi će povećati i proizvodnju azota koji smanjuje njihovu aktivnost i raznolikost.

Povećanje temperatura će imati veliki uticaj i na snježne pokrivače i glečere, a to bi moglo biti pogubno za mikroorganizme koji žive pod njima i to u mjeri koja bi značila njihovo izumiranje.

Ipak, naučnici još nisu u potpunosti sigurni kako će mikroorganizmi reagovati na globalno zagrijavanje, ali strahuju od najgoreg. Nestanak mikroorganizama će djelovati negativno na čitav prehrambeni lanac biljnog i životinjskog svijeta.
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Ne Diraj Tigra Dok Se Igra!

Zodijak Cancer
Pol Žena
Poruke 23881
Zastava Izgubljena u vremenu i prostoru
OS
Windows XP
Browser
Opera 9.64
Tmurna prognoza o globalnom zagrevanju
Politika 01.07.2008 06:11



Tajni izveštaj Pentagona o klimi bavi se futurističkim predviđanjima o globalnim zagrevanjima i zahlađenjima koja bi u ovom veku mogla da izazovu različite sukobe i borbe za elementarne namirnice, vodu, energense...

Bauk globalnog zagrevanja, i strah od mogućnosti da porast temperature na našoj planeti otopi glečere,inicira ledeno doba, ili možda još jednu Nojevu barku, zabrinuo je pre pet godina i najveću vojnu instituciju na svetu, američki Pentagon. „Službeni glasnik” objavio je nedavno knjigu „Tajni izveštaj Pentagona o klimi”, sa podnaslovom „Scenario nagle klimatske promene i njene implikacije po nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država”.
Suština izveštaja zasniva se na događajima koji su se odigrali pre 8.200 godina, kada je, prema stručnjacima iz Pentagona, došlo do velikih klimatskih potresa, veoma slično onom što se događa i danas. Oni pozivaju američko Ministarstvo odbrane da uči iz istorije, a njihova predviđanja su prilično tmurna: globalno zagrevanje trajaće, prema izveštaju, do 2010. godine a zatim bi, tvrde stručnjaci, mogla da nastupi nagla promena u vidu zahlađenja, uvodeći svet u glad, žeđ, tenzije, sukobe, a možda i ratove.
U uvodu knjige, autori Piter Švarc i Dag Rendal kažu da je svrha izveštaja u tome da se zamisli nezamislivo – kako bi potencijalne klimatske turbulencije uticale na SAD.
„Imali smo sastanke sa vodećim stručnjacima. Naučnici upozoravaju da je prikazani scenario ekstreman u dve suštinske stvari. Okolnosti koje ističemo će se, najverovatnije, steći u nekim regionima, a ne svuda. Kao drugo, oni tvrde da će uticaj ovih promena biti daleko manji” – piše u uvodu ovog ekskluzivnog izveštaja.
Izveštaj govori o tome da će se značajno globalno otopljenje dogoditi baš u 21. veku i da bi njime morali da se pozabave gotovo svi narodi, dok Pentagon daje savete kako da se američke vlasti pripreme za najveću opasnost – nedostatak hrane u zemljama koje igraju važnu ulogu u proizvodnji hrane u svetu.
„Paleoklimatska svedočanstva ukazuju na to da izmenjene klimatske prilike mogu da potraju i više od 100 godina”, upozorava izveštaj.
U izveštaju piše da scenario naglih promena karakteriše moguć pad godišnje temperature od 2,3 stepena Celzijusa u Aziji i Severnoj Americi, a do 3,3 stepena u Severnoj Evropi, dok rast temperature ide i do 2,2 stepena u Australiji, Južnoj Americi i južnoj Africi.
„U glavnim oblastima važnim za snabdevanje vodom u Evropi i Severnoj Americi suša traje više od jedne decenije, u zapadnoj Evropi i na severnom Pacifiku duvaju snažni vetrovi”, procenjuje se dalje u izveštaju.
Bezbednosni izveštaj zatim posebnu pažnju posvećuje mogućnostima čarki, sukoba ili ratova zbog ograničenja u snabdevanju. U strahu od tenzija širom sveta, autori upozoravaju da bi „manje srećni narodi, sposobni za tako nešto, mogli da podignu utvrđenja oko svojih zemalja, čuvajući zalihe (hrane) za sebe”. To isto nešto kasnije autori predlažu i američkim vlastima.
Zanimljiv je izveštaj australijske Mreže za praćenje klime, koji se navodi u knjizi. Po njemu, smanjenje padavina u regionu dovodi do smanjenja proizvodnje trave za 15 odsto, što izaziva manjak u prosečnoj težini stoke od 12 odsto, što značajno umanjuje snabdevanje mesom. To dalje vodi do 30 odsto manje mleka koje daju krave, kao i nedostatak pijaće vode i dolazak novih štetočina u oblasti pod voćem.
„Sa preko 400 miliona ljudi koji žive u sušnim i siromašnim oblastima klimatske promene predstavljaju ozbiljnu opasnost za političku, ekonomsku i društvenu stabilnost.”
Pentagonovi autori su pobornici apokaliptične vizije, koja bi, po njima, trebalo da počne već za oko dve godine. Tako će, tokom 21. veka, temperatura širom sveta rasti 0,27 stepeni Celzijusa po deceniji u najteže pogođenim oblastima. Veći deo Severne Amerike, Evrope i delovi Južne Amerike imaće 30 odsto više dana sa najvišom temperaturom od 50 stepeni, nego što je bio slučaj sto godina ranije, kaže izveštaj. Ploveće sante leda u morima oko Severnog pola uglavnom će nestati do leta 2010. godine, što će uzrokovati strahovite vremenske nepogode. Vremenska prognoza za period od 2010. do 2020. godine, prema izveštaju, najavljuje suše u Evropi i na istoku Severne Amerike, a zimske nepogode i vetrovi se pojačavaju. Autori pažnju posvećuju i geopolitičkim problemima. Tako, po njima, Evropa biva najteže pogođena, bori se sa migracijom iz Skandinavije, kao i prilivom ljudi iz Afrike i drugih zemalja. Sjedinjene Države imaju hladnije vreme, i zadržavaju svoje resurse za ishranu sopstvenog stanovništva, obezbeđujući svoje granice od upada emigranata.
„Kina ljubomorno viri preko granice sa Rusijom i dalje prema zapadu, u potrazi za energetskim izvorima” – poručujupentagonski eksperti. Nešto bolje prolaze istočna Afrika i Australija.
Zaključak izveštaja bavi se eventualnim pripremama za rat za hranu. Scenario je sledeći: U Evropi, skandinavska populacija odbacuje Evropsku uniju, u kojoj dolazi do čarki i tenzija oko 2015. godine, u Aziji od 2010. godine čarke na granicama, Japan razvija vojne planove. Dok u SAD-u dolazi do neslaganja sa Kanadom i Meksikom, kreće talas izbeglica sa Karipskih ostrva, a u Ameriku dolaze i imućniji emigranti iz Evrope. Španski i portugalski ribari mogli bi da zarate oko prava na ribarenje. Tmurne procene najavljuju i ratove u Aziji 2020. godine, uvek opasni rast cene nafte. U izveštaju piše da su pod velikom pretnjom zemlje kroz koje prolaze reke: „Dunav protiče kroz 12 država, Nil kroz devet, Amazon kroz sedam”.
Tvorci Pentagonovog izveštaja, u formi predviđanja, najavljuju zatvaranje granica SAD,  jer ova zemlja ima obilne resurse koji mogu da izdrže oštrije vremenske prilike. Najavljuju i ugovore sa Bliskim istokom i jačanje postrojenja za stvaranje energije.
U apokaliptičnoj viziji neposredne budućnosti, stručnjaci iz Pentagona zaključuju da će „nesigurnost i sukobi postati endemske odlike života”. 
U pogovoru knjige, Jovica Aćin navodi da je Pentagonov tajni izveštaj prvi put objavio britanski nedeljnik Obzerver 22. februara 2004. godine. Bušova administracija je odbacila izveštaj, a predsednik SAD je rekao da je globalno zagrevanje podvala, što je izazvalo buru negodovanja od strane klimatologa.
Autori izveštaja rekli su da je to pretpostavka, scenario „šta-ako”, a ne želja za zasnivanjem nove ekološke politike. U jednom momentu se i sam Pentagon ogradio, beleži Aćin, i od toga da samo razmišlja na tu temu, bez namere da nešto preduzme. Na tome je ostalo, a novi izveštaji, prema Aćinu, slično govore o budućoj mogućoj klimatskoj apokalipsi.
IP sačuvana
social share
Ja sam andjeo sa neba i bezobrazna kad hocu, ja cutim, al` kad treba pevam danju pevam nocu, zahtevna k`o dete, a u dusi sam romantik, ja se klonim svake stete, al` za frkom sam fanatik


Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
2 3 ... 5
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Trenutno vreme je: 28. Mar 2024, 17:15:54
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.099 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.