Europska svemirska agencija razmatra ponovnu izgradnju nedavno izgubljenog satelita CryoSat, koji je zbog greške na raketi pao u Arktički ocean nedugo nakon lansiranja.   

CryoSat je bio dizajniran kako bi prethodno neviđenom preciznošću mjerio debljinu polarnih ledenih kapa i plutajućeg leda, dajući tako vrijedne podatke klimatolozima.

No, izgubljen je kad je njegov lanser Rockot, izgrađen u njemačko-ruskoj suradnji Eurockot, otkazao ubrzo nakon lansiranja s kozmodroma Plesetsk na sjeverozapadu Rusije.

Iako još nema zaključka službene istrage koju provode Rusija, ESA i Eurockot, izgleda da je problem nastao u drugom stupnju rakete. Nije se isključila prema planu i nije se odvojila od gornjeg stupnja letjelice uzrokujući pad satelita u ocean sjeverno od Grenlanda.

No, ESA već razmišlja o zamjenskoj misiji. "Ozbiljno razmatramo tu mogućnost kako bismo zadovoljili znanstvenu zajednicu širom svijeta", rekla je glasnogovornica ESA-e, Simonetta Cheli.

Novac će biti ključni faktor u odluci o ponovnoj gradnji satelita. Originalna misija stajala je 136 milijuna eura, u što je uključen razvoj satelita vrijedan 70 milijuna eura, zemaljska podrška, lansiranje i trogodišnji rad.

Volker Liebig, direktor ESA-inog programa Promatranje Zemlje kaže da bi "klon originalnog CryoSata morao biti jeftiniji".

Zgusnuti raspored
ESA pregovara s proizvođačima o procjeni troškova izgradnje klona, dok s Eurockotom pregovaraju o lansiranju uz popust. No, bilo kakvu zamjenu moraju odobriti države članice ESA-e, koje i daju novac za određene misije.

Ako CryoSat II dobije svu potrebnu podršku, Liebig procjenjuje da će za lansiranje misije trebati najmanje tri godine. "Faza dizajna jednom je već obavljena i preostaje nam samo proći proizvodnju i testiranje", kaže on.

"Takav zgusnuti raspored je isplativ ako nema nikakvih promjena u dizajnu misije", kaže Don McCoy iz ESA-e. On je projektni menadžer za misiju Venus Express, koju je ESA razvila u tri godine na temelju postojeće letjelice Mars Express.


   

"(Ta letjelica) neće imati puno fleksibilnosti", kaže McCoy. "Temeljna gradnja instrumenata uzima određeno vrijeme, a tada trebate sve to zajedno isprobati u svemirskoj letjelici."

Tehnološki vrhunac
Loša strana jednostavnog kloniranja originala je u tome što drugi satelit ne može iskoristiti ništa od napretka tehnologije koji se u međuvremenu dogodio.

Ali McCoy kaže: "Ako imaju instrument koji nije letio i nitko ga nije planirao lansirati u dogledno vrijeme, on je još uvijek vrhunac svemirske tehnologije."

Liebig kaže da se o tome upravo i radi jer je CryoSat nosio različite instrumente od NASA-inog IceSat satelita, koji je lansiran u siječnju 2003. IceSat koristi lasere za mjerenje topografije leda na polovima, dok je CryoSat trebao mjeriti debljinu leda visoko preciznim radarskim visinomjerom.

Bude li drugi CryoSat lansiran, to će biti još jedna u nizu ponovljenih misija koje imaju i ESA i NASA.

Godine 2000. ESA je na dvije rakete Sojuz uspješno lansirala svoj Cluster II, skupinu od četiri sonde koje mjere magnetsko okružje oko Zemlje. Originalni instrumenti iz misije Cluster uništeni su 1996., kad se Ariane 5 raspala 37 sekundi nakon lansiranja.

I NASA planira ponoviti misiju, ali će je, vjerojatno iz praznovjerja, lansirati pod drugim imenom. Mars Polar Lander, poznati NASA-in neuspjeh iz 1999., koji se zakucao u Marsovo tlo zbog 'greške' u baratanju između metričkih i imperijalnih jedinica bit će lansiran s istim instrumentima 2007. kao Phoenix.

Izvor: Iskon