Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Geórgiй Konstantínovič Žúkov ~ Georgij Konstantinovič Žukov  (Pročitano 3634 puta)
20. Dec 2005, 03:49:57
Administrator
Capo di tutti capi


Underpromise; overdeliver.

Zodijak Gemini
Pol Muškarac
Poruke Odustao od brojanja
Zastava 44°49′N - 20°29′E
OS
Windows XP
Browser
Opera 8.50
mob
Apple iPhone 6s
Georgij Konstantinovič Žukov, (ru: Geórgiй Konstantínovič Žúkov) (1. decembar, 1896 - 18. jun, 1974) vojni zapovednik i komandant Sovjetskog Saveza, jedan od najupešnijih komandanata u drugom svetskom ratu.

Sadržaj
1 Preratna karijera
2 Drugi svetski rat
3 Posleratna karijera
4 Odlikovanja
5 Spoljašnje poveznice



Preratna karijera

Rođen je u seoskoj porodici u Strelkovki, reon Malojaroslavec, Kaluška gubernija (sada Žukovo). Poslat je u Moskvu da izuči zanat, a 1915. biva regrutovan u rusku vojsku, gde je služio u puku kao redov. Tokom prvog svetskog rata, Žukov je odlikovan Krstom Svetog Đorđa dva puta i unapređen u čin podoficira za iskazanu hrabrost u bitci. Pristupa partiji boljševika posle Oktobarske revolucije, i njegovo poreklo iz siromašne porodice tada mu postaje prednost. Kada se oporavio od tifusa, borio se u građanskom ratu (1918.-1920.).

Do 1923. Žukov je bio komandant puka, a u 1930. brigade. Vatreno se zalagao za bržu reformu vojske i uvođenje i veće korišćenje oklopnih jedinica jer je smatrao da će tenkovi imati odlučujuću ulogu u budućim ratovima. Bio je poznat po svojoj strogosti, detaljnom planiranju i gvozdenoj disciplini. Preživeo je Staljinove čistke vrha Crvene armije (1937.-39.).

Godine 1938. Žukovu je predata dužnost nad komandom Prve Sovjetsko-Mongolske grupe armija, kako bi sproveo akciju protiv japanskih invazionih snaga na granici između Mongolije i Mandžuko koju su kontrolisali Japanci u neobjavljenom ratu koji je trajao od 1938. do 1939. Ono što je počelo kao granično puškaranje - Japanski test spremnosti Sovjeta da odbrane svoju teritoriju - naglo je eskaliralo u pravi rat, koji su Japanci pokrenuli, napredujući kroz Mongoliju sa 80 000 vojnika, 180 tenkova i 450 borbenih aviona.

To je dovelo do odlučujuće bitke kod Halhin Gola. Žukov je zahtevao znatna pojačanja i 15. avgusta, 1939. izdaje naređenje za napad koje je iz prva izgledalo kao konvencionalni frontalni napad. Međutim, Žukov je držao dve tenkovske brigade u pozadini, koje je tokom uspešnog manevra, poslao na oba krila fronta. Podržavani od strane motorizovane artiljerije i pešadije, dve borbene grupe opkoljavaju japansku šestu armiju i presecaju im vezu sa zalihama. U toku nekoliko narednih dana japanske trupe bivaju poražene.

Za uspeh u ovoj operaciji Žukov je nagrađen titulom Heroja Sovjetskog Saveza. Van Sovjetskog Saveza, međutim, o ovoj bitci se malo znalo, i do tada je i drugi svetski rat počeo. Žukovljevo pionirsko korišćenje oklopnih jedinica je prošlo ne zapaženo od strane Zapada, i posledice nemačkog blickriga na Francusku u 1940. su došle kao veliko iznanađenje.

Unapređen u čin generala 1940., Žukov je nakratko bio šef Generalštaba pre nego što je zbog nekih nesuglasica sa Staljinom smenjen u junu maršalom Šapošnjikovim (koga je opet nasledio Aleksandar Vasiljevski u novembru).


Drugi svetski rat

Posle nemačke invazije na Sovjetski Savez u junu 1941., (vidi Veliki domovinski rat), Žukov je poslat u Lenjingrad da organizujue odbranu grada. Zaustavlja je nemačko napredovanje ka južnoj periferiji grada u jesen 1941.

U oktobru 1941., kada su se Nemci približili Moskvi, Žukov zamenjuje generala Timošenka na dužnosti komandanta i biva zadužen da upravlja odbranom Moskve (vidi Moskovska bitka). Takođe je rukovodio prebacivanjem trupa sa Dalekog istoka, gde je veliki deo sovjetskih kopnenih snaga bio stacioniran na dan Hitlerove invazije. Uspešna sovjetska protivofanziva 1941. naterala je Nemce da se povuku, van domašaja sovjetske prestonice. Žukovljevi podvizi u zaključivanju neprijatevih poteza se smatraju jednim od njegovih najvećih dostignuća.

U 1942. Žukov je postao zamenik vrhovnog komandanta i poslat na jugozapadni front da bi komandovao odbranom Staljingrada. Pod sveobuhvatnom komandom Vasiljevskog, nadgledao je opkoljavanje i zarobljavanje nemačke šeste armije godine 1943. po ceni od oko milion mrtvih (vidi Staljingradska bitka).Tokom staljingradskih operacija Žukov je proveo najveći deo vremena u bezuspešnim napadima na pravcu Ržev-Vjazma, poznata kao "Rževska klanica" ("Rževskaя mяsorubka"), bez obzira na sve proglasio je pobedu kod Staljingrada kao svoju, što je nateralo Staljina da potpiše objavu o Žukovljevom nepropisnom ponašanju: "Suprotno Žukovljevim tvrdnjama, on nema nikakve veze sa planom likvidacije grupe nemačkih trupa kod Staljingrada; poznato je da je plan razvijan i pokrenut u jesen 1942, dok je Žukov bio na drugom frontu, daleko od Staljingrada".

Propagandni poster koji opisuje Žukovljev trijumf nad nemačkim Rajhom

U januaru 1943. organizovao je prvi proboj nemačke blokade Lenjingrada. Sledeći neuspeh Maršala Vorošilova, uspešno je uništio opsadu Lenjingrada u januaru 1944.

Žukov je predvodio sovjetsku ofanzivu 1944. i konačni napad na Nemačku u 1945. kao i okupaciju Berlina u aprilu. Postao je prvi komandant sovjetske okupacione zone u Nemačkoj. Kao najčuveniji sovjetski vojni komandant u Velikom domovinskom ratu, Žukov je vršio inspekciju Pobedničke parade na Crvenom trgu u Moskvi godine 1945.

Žukov je zatim komandovao operacijom Avgustovska oluja, u kampanji protiv Japana pred kraj drugog svetskog rata.

Ratni vođa i heroj naročito popularan u vojsci, Žukov je predstavljao najozbiljniju potencijalnu pretnju Staljinovoj diktaturi. Kao rezultat toga, godine 1947. biva postavljen na dužnost odeske vojne oblasti (koja je daleko od Moskve i bez nekog većeg strateškog značaja). Ali, posle Staljinove smrti, Žukov biva vraćen u milost i postaje zamenik ministra odbrane (1953.), zatim ministar odbrane (1955.).

Godine 1953. Žukov staje na stranu poststanjinističkog rukovodstva komunističke partije u izvođenju hapšenja (i kasnije smaknuća) Lavrentija Berije, šefa obaveštajne službe (KGB) kada je ovaj pokošao da dođe na Staljinovo mesto.

Žukov, kao sovjetski ministar odbrane, je odgovoran za invaziju na Mađarsku u oktobru, 1956. On je to od Hruščova i zahtevao.

Godine 1957. Žukov je podržao Hruščova u borbi protiv konzervativnih struja unutar partije, takozvane "antipartijska grupa" koju je predvodio Vjačeslav Molotov. Žukovljev govor na plenumu centralnog komiteta je bio veoma značajan - direktno optužujući neostaljiniste za njihovo saučesništvo u Staljinovim zločinima.

U juni iste godine postao je punopravni član Prezidijuma Centralnog Komiteta komunističke partije. Imao je, međutim, značajne političke nesuglasice sa Hruščovim po pitanjima vojne politike. Hruščov je smanjivao broj konvencionalnih snaga i mornarice, i u isto vreme razvijao strateško nuklearno naoružanje kao primarnu silu koja je trebala da odvrati neprijatelje od sukoba sa Sovjetskim Savezom, stoga oslobađajući ljudstvo i resurse koji su mogli služiti razvoju civilne ekonomije.

Žukov je podržao interese vojske i usprotivio se Hruščovljevoj politici. Hruščov, da bi demonstrirao dominaciju partije nad vojskom, smenio je Žukova sa ministarske dužnosti i protero ga iz Centralnog Komiteta (oktobra 1957.). U svojim memoarima, Hruščov tvrdi da je verovao da Žukov planira državni udar protiv njega i optužuje Žukova za ovo kao osnovu za isterivanje na sastanku Centralnog komiteta.

Posle Hruščovljeve smene u oktobru 1964. novo rukovodstvo Leonida Brežnjeva i Alekseja Kosigina vraća Žukova u milost, ali ne i na vlast. Ostao je popularna ličnost u Sovjerskom Savezu sve do smrti 1974. Sahranjen je sa svim vojnim počastima.

Asteroid 2132 Žukov je nazvan po njemu. Godine 1995., u znak sećanja na Žukovljev stoti rođendan, Ruska Federacija je usvojila red Žukova i orden Žukova.

Ambasadorski zvezdani brod USS Žukov (NCC-62136) se pominje u američkoj naučno-fantastičnoj televizijskoj seriji Zvezdane Staze: Sledeća generacija.


Odlikovanja

Žukov je nosilac brojnih odlikovanja. Između ostalog, četiri puta je bio proglašen herojem Sovjetskog Saveza; pored njega, samo je još Leonid Brežnjev bio četiri puta heroj. Žukov je jedan od tri nosioca dupla Ordena Pobede. Žukov je izmeđo ostaloga odlikovan i američkom Legijom za zasluge.

Izvor: Wikipedia

Fajlovi prikačeni uz poruku (kliknite na slike za punu veličinu)

IP sačuvana
social share
Pobednik, pre svega.

Napomena: Moje privatne poruke, icq, msn, yim, google talk i mail ne sluze za pruzanje tehnicke podrske ili odgovaranje na pitanja korisnika. Za sva pitanja postoji adekvatan deo foruma. Pronadjite ga! Takve privatne poruke cu jednostavno ignorisati!
Preporuke za clanove: Procitajte najcesce postavljana pitanja!
Pogledaj profil WWW GTalk Twitter Facebook
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Reign in Blood

Zodijak Cancer
Pol Muškarac
Poruke 20579
Zastava SRBIJA
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 1.0.7
E sad cu vam ispricam jednu pricu za gore pomenutog Zukova. U Beogradu zivi jedan cica, deda Paja [ Pavle mu je ime] ciji su roditelji pobegli iz carske Rusije ovde nakon revolucije. Kako je Paja kao mlad bio buntovan on sa svojih 16 godina zbrise nazad u sada vec Sovjetski Savez. Po izbijanju rata Paja se prijavljuje u vojsku i zavrsava pilotsku obuku. leteo je na cuvenom Ilusinu 2 Stormovik. Nekom prilikom kad je bio na zadatku pored njega se  stvori nemacki avion- i Paja energicno zaleti svoj avion i tehnikom Taran obori Nemca. To vide ljudi i odmah prijave. Licno je doso Zukov da mu cestita i skinuo je odlikovanje sa svojih grudi i stavio ga na Pajine. Posle rata je Paja ostao u FNRJ ali je stradao za vreme Informbiroa- samo su ga pozvali, bez ikakvg razloga, rekli da preda sve svoje stvari i bez sudjenja oteraju na Goli Otok. Ima cerku maju i zivi na Miljakovcu. 
IP sačuvana
social share
 
Pogledaj profil WWW Skype
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.077 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.