Još negdje zemlji ima...



Pitanje 'Koliko je Zemlja jedinstvena?' staro je kao i ljudska vrsta. Astronomi još ne znaju točan odgovor, ali vjeruju da bi u svemiru moglo postojati mnogo planeta nalik našemu.

Kažu da je otkriće prvog nastanjivog planeta koji kruži oko neke druge zvijezde samo pitanje vremena. A prema stručnjacima koji su se skupili na 209. sastanku Američkog astronomskog udruženja (AAS), to bi se susjedstvo moglo dramatično razlikovati od našeg sustava.

"Ovo je uzbudljivo doba", rekao je Wesley Traub, vodeći znanstvenik NASA-inog programa Navigator, koji bi trebao pronaći i opisati svjetove na kojima je život mogao nastati i razviti se. "To više nisu teme tabloida koji se bave nemogućim."

Lov na planete postao je velika industrija unutar astronomije. Na susretu AAS-a mnoge su sjednice, prezentacije i presice bile posvećene egzoplanetarnim sustavima.

Tako je diplomantica Ellyn Baines sa Sveučilišta u Atlanti predstavila prvo neposredno mjerenje promjera egzoplaneta: div ima promjer od 185.000 kilometara, odnosno za trećinu je veći od Jupitera.

No, većina planetarnih sustava koji su do sada pronađeni uopće ne nalikuju našemu. Njihovi se plinoviti divovi kreću na iznimno malim putanjama i završavaju kao tzv. vrući Jupiteri, dok se većina drugih planeta kreće u izduljenim, jajolikim orbitama, što ih zbog velikih temperaturnih kolebanja čini nepogodnima za život.

Upravo zato su astronomi u svoju potragu uključili i crvene patuljke, koji su najuobičajeniji tip zvijezde u Mliječnoj stazi.

Nedavno lansiran (15. prosinca 2006.) europski satelit COROT trebao bi biti prvi koji traži satelite crvenih patuljaka, koji bi – zbog toga jer bi na njihovoj površini trebalo biti tekuće vode – morali kružiti u malim orbitama oko svojih relativno hladnih zvijezda.

Studije koje je provodio astronom Edward Guinan sa Sveučilišta Villanova u Pennsylvaniji pokazale su da su crveni patuljci doista pogodni za udomljavanje nastanjivih planeta.

No, prema njemu, takvi planeti koji kruže blizu svog sunca uvijek su zbog efekta plime jednom stranom okrenuti zvijezdi te bi zbog toga trebali imati relativno debelu atmosferu kako bi toplinu ravnomjerno rasporedili po čitavom planetu.

Štoviše, rekao je, trebali bi imati jako magnetsko polje kako bi žive organizme zaštitili od energetskih ultraljubičastih i rendgenskih zraka koje proizvode crveni patuljci.

"Čak bi i u čudnovatim sustavima sa zvijezdama nalik Suncu i vrućim Jupiterima Zemljina analogija mogla biti vrlo uobičajena", rekao je astrofizičar Avi Mandell. On je s kolegama s Državnog sveučilišta Pennsylvanije izradio računalne simulacije nastanka planeta nalik Zemlji pod utjecajem plinovitih divova.

Otkrili su da planet koji migrira ostavlja dovoljno prašine da iz njega naknadno može nastati kamena kugla nalik Zemlji.

"Štoviše", rekao je Mandell, "nakon što divovski planeti migriraju bliže zvijezdi, nema više gravitacijskih barijera koje bi blokirale ledom bogate komete s vanjskih rubova diska. Takvi kometi mogu se sudarati s planetima iz nastanjive zone i osiguravati im vodu".

Svejedno, unatoč brojnim studijama i računalnim modelima, otkrivanje tragova života na bilo kojem od tih svjetova neće biti moguće do početka trećeg desetljeća trećeg tisućljeća, kada bi trebao biti lansiran NASA-in Terrestrial Planet Finder (TPF).

"Bude li TPF vidio kisik i dušikov oksid u atmosferi planeta, to će biti vrlo jak indikator života na tom planetu", rekao je Traub.

No, iako Zemlja možda i nije tako jedinstvena, izgled našeg solarnog sustava, s gotovo kružnim orbitama i vanjskim planetima, koji su svi odreda plinoviti divovi, još nigdje nije pronađen.

Izvor: NetPortal

Pa sta cemo ako pronadjemo neke cudne likove kojima je ljudetina specijalitet>>>brrrrrrr