U Nato savez uključiti pod hitno sve zemlje Balkana

Albanija u NATO za 200 miliona dolara

Amerikancima i njihovim saveznicima iz EU je jedino važno da sve zemlje Balkana uguraju u NATO kako bi južno krilo te vojne alijanse bilo pokriveno i kako bi se onemogućilo Rusiji da na prostoru Balkana širi bilo kakav uticaj, kako vojni tako i ekonomski. Ništa važnije nije ni “sveže topovsko meso” koje bi članice NATO u osvajačke i imperijalističke ratove zapada.

Faktura od 200 miliona eura, cijena je ulaska Albanije u NATO u koju vjerovatno ulaze nabavke holandskih brodova, čeških aviona i blindiranih vozila. U toku 2008. Albanija bi trebala da za odbranu odvoji dodatnih 21,6 milijardi leka ili 176 miliona eura, od kojih je 73% iz fonda koji se koristi za isplatu plata, ishranu i ostale operativne troškove vojnih snaga, dok će 47 miliona eura biti potrošeno kao «dugoročni troškovi».

Troškovi predviđeni za odbranu predstavljaju oko 2%  nacionalnog dohotka za ovu godinu, ali je zabrinjavajuće da ovo neće biti i konačna cifra. Povećanje troškova za vojsku za koje se Albanija odlučila, uslovljeni su iščekivanjem Albanije da uđe u NATO savez. Ovo iščekivanje, Albaniju je još od 2006. koštalo 13,8 milijardi leka ili 1,5% od bruto nacionalnog dohotka, dok su se u 2007. ovi troškovi povećali na 1,8% od nacionalnog dohotka, za takozvane operativne troškove. Projekat koji je planiran do 2010. najavljuje da bi se ovi troškovi namijenjeni za odbranu mogli popeti i do 26,4 milijarde leka ili 212 miliona eura, od kojih je jedna četvrtina sume namijenjena investicijama. Albanske snage očekuje i reforma koja bi trebala smanjiti broj vojnika, ali isto tako i modernizovati vojna sredstva. Nakon što su se odrekli tenkova, aviona tipa “MIG”, kao i podmornica namijenjenih za borbena dejstva, albanska Vlada se obratila Republici Češkoj za nabavku novih tipova aviona, Holandiji za brodove, Njemačkoj za nabavku helikoptera namijenjenih ze prevoz pješadije. Ministarstvo odbrane je sklopilo dogovor sa Republikom Češkom za obuku albanskih pilota, u ratnim avionima tipa “L159A”,koji trenutno ne zadovoljavaju finasijske kapacitete Albanije, ali bi se umjesto kupovine mogli iznajmiti do onog momenta kada se poboljša albanska ekonomija i tako omogući njihova kupovina. Vazdušne snage u sastavu imaju helikoptere tipa “BO105” i “MVBH”,njemačke proizvodnje, koje je poklonila njemačka vlada još prije tri godine, čak iako je popravka koštala oko 10 miliona eura i u to vrijeme je bila polovina investicije namijenjene za odbranu.

Pridruživanje NATO-u, podrazumijeva da je vazdušna odbrana garantovana kao državi članici, kao što se već dešava sa određenim državama u NATO snagama, koje popunjavaju nedostatak vazdušnih snaga onim iz zemalja velesila u NATO-u. Najveći trošak ovog projekta su svakako novi holandski brodovi predodređeni za patroliranje po cijelom Mediteranu u vrijednosti od 31 milion eura, od kojih je 11 miliona eura uračunato kao donacija holandske vlade.

Na ove troškove treba još dodati i relativne troškove za reformu vojske i ukidanje vojne obaveze do 2010. kako bi se stvorila profesionalna vojska. Morala bi da se u sve ovo uvrsti i radna snaga, imajući u vidu da u ovom sektoru ima 14.500 trenutno zaposlenih, što je evidentno da se ova cifra u buduće mora smanjiti. Potrebno je uspostaviti novu strukturu i riješiti se starog naoružanja, aviona, sovjetskih tenkova, što treba pretvoriti u staro gvožđe, dok se podmornice tipa Odesa trebaju zamijeniti bržim patronažnim brodovima. Ovome svakako treba dodati i veliku količinu streljiva neupotrebljivog za dejstvovanje, što dovodi u vezu sa nedavnim događajima, eksploziji skladišta municjije u mjestu Gerdec nedaleko od Tirane. Ovakve reforme su svakako i uzrok uspostavljanja linije prodaje oružja prema tržištima koji i dalje koriste sovjetsko i kinesko oružje.

Ako ovo uporedimo sa drugim kandidatima za NATO savez, u ovom slučaju sa Hrvatskom i u dogledno vrijeme i Makedonijom, zaključak je svakako sličan. I njih očekuje visoka cijena ulaska u Savez. Hrvatska i Makedonija bi trebale smanjiti vojne snage, formirane još u periodu Hladnog rata i ponuditi svoje snage koje se mogu koristiti za strateške ciljeve. Dvije bivše jugoslovenske države, još uvijek imaju u nasljedstvu oružje NATO snaga iz perioda rata, kao i zaostavštinu od sovjetkog naoružanja. Hrvatska treba da uloži 2 milijarde eura ili 2,39% od nacionalnog dohotka za održanje vojnih snaga, kao i reformu za isplatu starih vojnih penzija. Već je donesen zakon o ukidanju obaveznog vojnog roka koji bi trebao da stupi na snagu u januaru naredne godine, i na taj način izvrši reformu vojske na 16 000 vojnika profesionalaca. Već su nabavljena blindirana vozila iz Finske prošle godine i namjerava se uvoz desetine aviona i ratnih brodova koji bi patrolirali duž Jadranske obale. Što se tiče Makedonije, iako je njen poziv za ulazak u NATO odgođen na neko vrijeme i u Makedoniji se ozbiljno razmišlja o budućim troškovima u odbrambenom sektoru. Oni su još 2006. ukinuli obaveznu vojnu obavezu smanjivši broj vojnika na 7.800. Sve u svemu mekedonska vojska je slabo pripremljena po zapadnim standardima, jer još uvijek se kao vojna sredstva koriste sovjetski tipovi i modeli naoružanja, najčešće neupotrebljivi za veće napade, što se pokazalo i tačnim nakon borbi protiv albanske gerile.

Alketa Alibali