Ledomjer iz svemira   
   


Podaci koje će na Zemlju poslati CryoSat neće vjerojatno nikoga razveseliti. Zadatak je tog satelita, naime, da očita koliko se brzo na polovima topi ledeni pokrivač zbog globalnog zatopljenja.   

Uskoro će biti lansiran CryoSat, europska letjelica koja će tri godine iz svemira proučavati Zemljine polarne ledene kape.

Glavni cilj tog satelita je provjeriti i izmjeriti predviđanja da se zbog globalnog zatopljenja stanjuje led na polovima.

Znanstvenici se nadaju da će ti podaci dati jasniju sliku o utjecaju sve viših temperatura na led i - na kraju - na razinu mora. Klimatske projekcije sugeriraju da će se - kako se Zemlja zagrijava - ledeni pokrov planeta smanjiti. Iako već postoje neki znakovi da se to događa, znanstvenici žele uvjerljive dokaze.

Iz ruske šume u svemir
Satelit je trenutačno u posljednjoj fazi pripreme na kozmodromu Plesetsk u sjevernoj Rusiji. Polijetanje je predviđeno za 8. listopada, uz pomoć modificiranog interkontinentalnog balističkog projektila (ICBM). Po Sporazumu o smanjenju strateškog naoružanja (Start) s početka devedesetih, Rusija dio svojih ICBM projektila "uništava" tako što pomoću njih u svemir lansira satelite.



Inženjeri su prošlog tjedna završili konačne testove i spojili satelit u gornji dio rakete. "Kad pogledam Cyrostat, osjećam nevjericu da je tu, nakon svih ovih godina, spreman za polijetanje", kaže voditelj znanstvenog tima, profesor Duncan Wingham, koji je predložio ovu misiju prije sedam godina. "Suze su mi krenule na oči kad sam pogledao tu letjelicu na čijoj je izradi sudjelovalo više od tristo ljudi posljednje četiri godine", rekao je taj profesor s londonskog University Collegea za BBC.

U idućih nekoliko dana CryoSat će biti izveden iz hale u kojoj je skopljen te po željezničkim tračnicama prebačen na lansirnu rampu, nekoliko kilometara dalje u šumi. "Ovo je kraj priče za inženjere koji su izgradili satelit, a početak posla za znanstvenike koji će raditi na misiji. Nadamo se uspješnom lansiranju", kaže upravitelj misije CryoSat Pascal Gilles.

Radarski visinomjer
Šest mjeseci nakon lansiranja, CryoSat će početi monitoring golemih ledenih pokrova Grenlanda i Antarktika te tanke ledene kore koja pluta na oceanima oko polova.

Njegov glavni instrument je radarski visinomjer, sprava za mjerenje visine leda očitavanjem odjeka radarskih valova koji se odbijaju o ledenu površinu. Kad se izmjeri visina, masa leda se može izračunati iz njegove gustoće, koja je poznata.



Od CryoSata se očekuje da obavi puno veći broj mjerenja od svojih prethodnika. Ona bi na kraju trebala dati detaljniju sliku promjena na ledu, čak i u manjim područjima Arktičkog oceana. Posebno izrađena dvostruka antena trebala bi povećati preciznost u mjerenju rubova ledenog pokrova, gdje se najviše leda topi.

Plutajući led
Europski sateliti ERS-1 i ERS-2 pokazali su da je u načelu moguće mapirati promjene topografije antarktičkog ledenog pokrivača te procijeniti debljinu morskog leda na Arktiku. Međutim, još nema podataka za velike dijelove obaju polova i vanjske rubove ledenih pokrivača.

"Sateliti poput ERS-ova dokazali su da ta metoda funkcionira. Ali oni nam nisu dali ni približno precizne podatke kakvi nam trebaju, naprimjer, za klimatske projekcije ili za još jednostavniju stvar - izračunavanje godišnje promjene u masi ledenih pokrivača", kaže profesor Wingham.


   

CryoSatov radar prvenstveno je projektiran za mjerenje plutajućeg, morskog leda. Glavni zadatak NASA-inog satelita ICESata, lansiranog 2003., je mjerenje kontinentalnog ledenog pokrivača na Antarktiku i Grenlandu, a on za to koristi laserski visinomjer.

Kombinirani podaci ICESata i CryoSata trebali bi dati dosad najjasniju sliku o tome kako Zemljini ledeni pokrov odgovara na promjene klime i njihove izgledne posljedice na razinu mora na cijelom planetu.

Više:
Europska svemirska agencija - Misija CryoSat
http://www.esa.int/SPECIALS/Cryosat/index.html

Izvor: Iskon