Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Prijavi me trajno:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:

ConQUIZtador
nazadnapred
Korisnici koji su trenutno na forumu 0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Idi dole
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
Tema: Duševni poremećaji i suvremeni način života  (Pročitano 8253 puta)
16. Okt 2008, 14:23:29
Veteran foruma
Svedok stvaranja istorije


Zodijak
Pol
Poruke 17257
Zastava
OS
Windows XP
Browser
Mozilla Firefox 3.0.3
mob
Nokia the best
Duševni poremećaji i suvremeni način života

Suvremeni način života sa sobom nosi puno jurnjave, brige i stresa, a premalo vremena za razbibrigu i opuštanje. Prevagom jurnjave, brige i stresa u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo očituje kao blaži psihički poremećaj, a kasnije (ovisno o duljini i intenzitetu disbalansa) kao teži psihički, ali i somatski poremećaji. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i liječeni.

Suvremeni način života prepun brige i stresa može u našem organizmu dovesti do razvoja blažih i težih psihičkih, kao i somatskih poremećaja. Osim raznih oblika anksioznih poremećaja i fobija, često se susrećemo sa sindromom kroničnog umora, opsesivno-kompulzivnim poremećajem te raznim somatoformnim poremećajima.


Anksiozni poremećaji

Anksioznost možemo opisati kao osjećaj straha koji se javlja u trenucima opasnosti, nelagodne i nepoželjne situacije, a nestaje ubrzo po prestanku podražaja. Taj osjećaj je normalan i poželjan jer povećava budnost i spremnost na reakciju i obranu. Međutim, kad je taj osjećaj straha, strepnje, ustrašenog iščekivanja i pretjerane brige prisutan u svim životnim situacijama i kad traje dulje od 6 mjeseci, govorimo o anksioznosti kao psihičkom poremećaju koji se može - i treba liječiti

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

Generalizirani anksiozni poremećaj karakteriziran je tzv. slobodno-lebdećim strahom. Očituje se doživljavanjem neodređenog straha kojem se ne zna podrijetlo i razlog i koji u potpunosti obuzima osobu tako da se osjeća kao da lebdi u njemu. Taj strah je iracionalan i neproporcionalan sa stvarnim životnim prilikama i situacijama u kojima se osoba nalazi te onemogućuje normalno svakodnevno funkcioniranje. Stalno je prisutno strašljivo iščekivanje nekog strašnog događaja. To iščekivanje posljedično izaziva opći sveprožimajući strah koji osobu paralizira i budi u njoj osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti te stvara karakterističan obrazac opreznog i sumnjičavog ponašanja.

Generalizirani anksiozni poremećaj ima svoje psihičke i tjelesne manifestacije.
Psihički simptomi GAP-a:

    * osjećaj ustrašenosti
    * osjećaj nestvarnosti
    * osjećaj ugroženosti
    * poremećaj usmjeravanja pažnje
    * smetnje koncentracije
    * prisilne misli
    * poremećaji spavanja

Tjelesni simptomi GAP-a:

    * "knedla u grlu i nervoza u želucu"
    * drhtanje, grčenje i osjećaj treperenja i napetosti u mišićima
    * bol u leđima
    * glavobolja
    * kratki dah, otežano disanje, stezanje u prsima
    * znojenje, bljedilo, hladne ruke, suha usta
    * ubrzano lupanje srca
    * česti proljevi i mokrenje

Osobe koje pate od GAP-a nisu zbog stalnog straha, brige i strepnje u mogućnosti obavljati svakodnevne stvari. Pretjerano se brinu oko situacije na poslu, obiteljskih, novčanih i ostalih problema. Ta briga razvija se do tolikih razmjera da i sama pomisao na predstojeći dan i obveze izaziva u osobi anksiozne osjećaje sa svim psihičkim i tjelesnim simptomima koji na kraju mogu rezultirati i povremenim napadajima panike. S vremenom se osoba počinje povlačiti u sebe, izbjegava socijalne kontakte, što na kraju često rezultira razvojem socijalne fobije.

Panični poremećaj

Panični poremećaj karakteriziran je učestalim napadajima panike, intenzivnog straha i prestravljenosti. Tijekom napadaja osoba osjeća kao da gubi kontrolu nad sobom, kao da živi u potpunoj nestvarnosti i razvija strah od vječne patnje i nesreće. Panični napadaji se javljaju nenadano, osoba ih ne može predvidjeti. U prosjeku traju oko deset minuta, ali mogu i dulje. Između napadaja osobe i dalje žive u strahu od sljedećeg napadaja i pretjeranoj brizi oko svakodnevnih stvari. Tjelesni simptomi, snažno lupanje srca, preznojavanje, bol u prsima, gušenje, vrtoglavica i naleti crvenila su izuzetno jako izraženi. Oni su toliko intenzivni da pogođene osobe misle da razvijaju srčani infarkt što ih dodatno straši i pogoršava njihovo psihičko stanje. Osjećaju se kao da gube razum i da su na rubu smrti.

Vrlo često te osobe krivo povezuju mjesto i situacije u kojima im počinje napadaj sa stvarnim uzrokom. Zato izbjegavaju te prostore ili prostorije. S vremenom se sve više zatvaraju u kuću i ne izlaze van te razvijaju agorafobiju, strah od otvorenog prostora.

Panični poremećaj je jedan od najmanje dijagnosticiranih stanja. Iako osoba koja doživljava takav jedan napadaj traži pomoć liječnika jer je u strahu za svoj život, liječnici najčešće ne prepoznaju o čemu se radi iz razloga što izraženi tjelesni simptomi zaista mogu biti uzrokovani nekim ozbiljnim tjelesnim poremećajem.

Fobični anksiozni poremećaji

Agorafobija
Agorafobija je strah od otvorenih prostora i javnih mjesta na kojima je prisutno mnogo ljudi. Ta mjesta u osobama bude osjećaje ugroženosti jer iz njih ne mogu brzo pobjeći u sigurnost svog doma. Osoba osjeća izrazit strah kada se nalazi izvan svoje kuće. Osjeća se nezaštićeno, bespomoćno, ugroženo i u opasnosti. Strah i stres izazivaju nastanak tjelesnih simptoma. Lupanje srca, naleti vrućine, preznojavanje i crvenilo dodatno uznemiruju osobu jer bude u njoj osjećaj gubitka kontrole, što dodatno pogoršava psihičko stanje osobe. S vremenom se bolest razvije do toga da osoba osjeća paralizirajući strah pri samoj pomisli na izlazak iz kuće te inzistira da uvijek bude u društvu članova obitelji ili partnera.

Socijalne fobije

Socijalna fobija je strah od ljudi i situacija u kojima se osoba mora susretati s većim brojem ljudi. To može biti strah od javnih nastupa, govora pred mnoštvom ljudi, jedenja i pijenja pred drugima, strah da će drugi pomisliti da je osoba glupa, neznalica, manje vrijedna, strah od suprotnog spola, rukovanja, pisanja pred drugima, strah od ispita, strah od gubitka kontrole nad svojim tjelesnim funkcijama i slično.

Osobe su anksiozne i pretjerano razmišljaju o svojem ponašanju prilikom komuniciranja s drugima. Osjećaju intenzivan i stalan strah od drugih. Boje se da ih oni gledaju i osuđuju. Skloni su se bojati danima prije nekog potencijalno 'opasnog' događaja, za vrijeme čega proživljavaju brojne tjelesne simptome kao što su crvenilo, preznojavanje, lupanje srca, teško disanje i osjećaj gušenja. Nakon tog događaja još danima analiziraju svaku minutu i sve svoje postupke i rečenice. Taj pretjerani strah od socijalnih kontakata osobu psihički i fizički onemogućava u obavljanju obveza na poslu, u školi, u odlascima na društvena događanja i druženju s prijateljima. Osoba se povlači u sigurnost svog doma i pomalo postaje žrtva svojih strahova.

Sindrom kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora je poremećaj karakteriziran pojavom umora kojem se ne može odrediti točan tjelesni uzrok. Većina današnjih teorija o nastanku tog sindroma zastupa mišljenje da su u podlozi blaži tjelesni i psihički poremećaji (npr. blaža virusna infekcija, blaži anksiozno-depresivni poremećaj) koji dovode do pojave psihofizičkih simptoma. Simptomi nastupaju naglo, najčešće u prethodno zdrave osobe. Osoba se žali na osjećaj teškog umora, bolove u mišićima i zglobovima, a uz to ima povišenu tjelesnu temperaturu i povećane limfne čvorove. Bolest može proći vrlo brzo, bez posljedica i potrebe liječenja, međutim može biti dugotrajna i toliko izražena da onesposobljava oboljelog u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Dijagnosticirati sindrom kroničnog umora vrlo je teško budući da se manifestira nespecifičnim tegobama koje nalikuju brojnim bolestima. Iz tog razloga liječenje je isključivo simptomatsko; antipiretici za snižavanje povišene tjelesne temperature i analgetici za bolove u mišićima i zglobovima. Vitaminski dodaci, pravilna prehrana te umjerena tjelovježba pomoći će u podizanju imunološkog statusa cijelog organizma te na taj način smanjiti osjećaj umora i tjelesne simptome. U težim i dugotrajnijim slučajevima potrebna je pomoć psihologa i psihijatra.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Osobe oboljele od opsesivno-kompulzivnog poremećaja imaju neželjene misli koje im se neprestano nameću te ritualne radnje, odnosno kompulzije, kojima odvraćaju pažnju s tih misli. Primjerice, osoba može biti opsjednuta mislima o bacilima, stoga počinje konstantno prati ruke kako bi misli dovela pod kontrolu. Osoba također može biti opsjednuta mislima o provali u svoj dom te zbog toga stalno provjerava jesu li vrata zaključana, neprestano zaključavajući i otključavajući bravu nebrojeno puta.
Opsesivne misli u osobi bude osjećaje anksioznosti jer su neželjene i ona ih hoće odagnati pod svaku cijenu. Zato razvija kompulzivne radnje kojima pokušava dokazati neistinitost i neutemeljenost svojih misli. To znači da je osoba u potpunosti svjesna nestvarnosti svojih misli, međutim ne nalazi nikakvo drugo rješenje za njih osim obavljanja ritualnih radnji koje je umiruju. Kompulzivne radnje osobu rješavaju opsesivnih misli, ali je s druge strane onemogućavaju u obavljanju bilo čega osim njih jer će se u protivnom misli vratiti. Tako oboljele osobe upadaju u začarani krug iz kojeg ih može izvući jedino primjerena psihoterapija, a ponekad i liječenje lijekovima.

Somatoformni poremećaji

Somatoformi poremećaji su poremećaji u kojima osoba doživljava i razvija tjelesne simptome bolesti za koje se ne može dokazati organski uzrok, a istovremeno one odbijaju prihvatiti da oni imaju psihogeni uzrok te inzistiraju na daljnjim ispitivanjima i pregledima.

Multipli somatizacijski poremećaj

Histerija, Briguetov sindrom ili multipli somatizacijski poremećaj karakteriziraju brojni, raznorazni ponavljajući tjelesni simptomi koji se najčešće javljaju u osoba prije tridesete godine života, a znaju trajati godinama. Tjelesnih simptoma ima nebrojeno mnogo:
•   povraćanje, bol u trbuhu, mučnina, nadutost, proljev
•   poteškoće mokrenja, bol pri mokrenju
•   bolovi u udovima, križobolja, glavobolja
•   plitko i ubrzano disanje, bol u prsima, lupanje srca
•   poteškoće gutanja, zamućen vid, dvoslike, gubitak glasa
•   seksualna nezainteresiranost, bol pri spolnom odnosu, impotencija
•   bolne menstruacije, neredoviti ciklusi, obilna menstrualna krvarenja
Stalan somatoformni bolni poremećaj
Stalan somatoformni bolni poremećaj karakterizira trajna prisutnost boli koje se ne može objasniti organskim procesima i tjelesnim poremećajima. Bol je neodređene lokacije, a oboljeli često uzimaju analgetike koji im ne pomažu. Smatra se da poremećaj nastaje kao pokušaj regresije pojedinca i pronalaženja načina da se izuzme iz obavljanja svakodnevnih obveza za koje osjeća da ih nije više u mogućnosti izvršavati; stoga se traži legitiman izgovor.

Hipohondrijski poremećaj
Hipohondrijski poremećaj karakterizira stalna preokupacija osobe da boluje od kakve somatske bolesti i pri tom stalno navodi nove simptome. Osoba normalne tjelesne pojave tumači kao abnormalne i nemoguće ju je uvjeriti u suprotno. Zato osoba konstantno traži nove preglede i testiranja, iako su ona prethodna pokazala normalan nalaz.

Mogućnosti liječenja duševnih poremećaja izazvanih suvremenim načinom života

Psihoterapija i liječenje lijekovima osnova su liječenja duševnih poremećaja izazvanih suvremenim načinom života. Psihoterapija može biti individualna, obiteljska ili grupna, ovisno o potrebama i stupnju poremećaja oboljelog. Razgovor sa psihijatrom ključan je u liječenju fobija i paničnih napadaja jer je to jedini način da se osoba pod stručnim vodstvom suoči sa svojim strahovima kako bi ih uspješno prevladala. Liječenje lijekovima temelji se na davanju anksiolitika i benzodiazepina koji djeluju izravno na neurokemijske procese u središnjem živčanom sustavu. Terapija lijekovima najčešće je dovoljna u liječenju blažih anksioznih poremećaja. U teškim slučajevima ovih duševnih poremećaja potrebna je kombinirana terapija te bolničko liječenje.
Problem ovih duševnih poremećaja leži u činjenici da ih je iznimno teško prepoznati i razlučiti od svakodnevnih psihičkih posrtaja koji su normalan dio funkcioniranja u suvremenom svijetu. Iz tog razloga bi trebalo uložiti više snage i sredstava u senzibilizaciji liječnika i pacijenata za te probleme jer je liječenje psihoterapijom i/ili lijekovima izuzetno učinkovito i omogućava osobi daljnje normalno funkcioniranje.

Izvor: Pliva Zdravlje
IP sačuvana
social share
Pogledaj profil
 
Prijava na forum:
Ime:
Lozinka:
Zelim biti prijavljen:
Trajanje:
Registruj nalog:
Ime:
Lozinka:
Ponovi Lozinku:
E-mail:
Idi gore
Stranice:
Počni novu temu Nova anketa Odgovor Štampaj Dodaj temu u favorite Pogledajte svoje poruke u temi
nazadnapred
Prebaci se na:  

Poslednji odgovor u temi napisan je pre više od 6 meseci.  

Temu ne bi trebalo "iskopavati" osim u slučaju da imate nešto važno da dodate. Ako ipak želite napisati komentar, kliknite na dugme "Odgovori" u meniju iznad ove poruke. Postoje teme kod kojih su odgovori dobrodošli bez obzira na to koliko je vremena od prošlog prošlo. Npr. teme o određenom piscu, knjizi, muzičaru, glumcu i sl. Nemojte da vas ovaj spisak ograničava, ali nemojte ni pisati na teme koje su završena priča.

web design

Forum Info: Banneri Foruma :: Burek Toolbar :: Burek Prodavnica :: Burek Quiz :: Najcesca pitanja :: Tim Foruma :: Prijava zloupotrebe

Izvori vesti: Blic :: Wikipedia :: Mondo :: Press :: Naša mreža :: Sportska Centrala :: Glas Javnosti :: Kurir :: Mikro :: B92 Sport :: RTS :: Danas

Prijatelji foruma: Triviador :: Domaci :: Morazzia :: TotalCar :: FTW.rs :: MojaPijaca :: Pojacalo :: 011info :: Burgos :: Alfaprevod

Pravne Informacije: Pravilnik Foruma :: Politika privatnosti :: Uslovi koriscenja :: O nama :: Marketing :: Kontakt :: Sitemap

All content on this website is property of "Burek.com" and, as such, they may not be used on other websites without written permission.

Copyright © 2002- "Burek.com", all rights reserved. Performance: 0.085 sec za 16 q. Powered by: SMF. © 2005, Simple Machines LLC.