Kraj Mliječne staze


Umjesto lijepih spirala pojedinačnih galaktika, Mlijekomeda će više biti nalik lopti

Teško je reći gdje ćemo biti za pet godina, a kamo li gdje ćemo biti za 5 milijardi. No, astronomi znaju: za pet milijardi godina će se i Sunce i Zemlja, zajedno s našim atomskim ostacima, nalaziti u Mlijekomedi.

Jednog će dana naš zabačeni kutak svemira biti poprište jednog od najvećih nebeskih događaja. Dvije milijarde godina od sada će se Mliječna staza i Andromeda, naša najbliža susjedna galaktika, početi spajati u jednu divovsku loptastu galaktiku.

Iako je malo vjerojatno da će taj događaj jako poremetiti Zemaljski život, divovsko spajanje premjestit će naš sustav i zauvijek promijeniti izgled noćnog neba.

Astronomi za mogućnost spajanja znaju već desetljećima, jer dvije galaktike – trenutno udaljene oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina – nezaustavljivo hrle jedna prema drugoj.

No, do sada nijedan nije razvio detaljni model koji bi predvidio što će se dogoditi sa Sunčevim sustavom kad tamna tvar Andromedinih zvijezda počne tutnjati našim susjedstvom brzinom od nekoliko stotina kilometara na sekundu.

Istraživači Centra za astrofiziku Sveučilišta Harvard pomoću računalne simulacije projicirali su staze i interakciju Andromede i Mliječne staze u sljedećih pet milijardi godina.

Prema njihovom modelu, prvi će se susret dogoditi kroz oko dvije milijarde godina, toliko daleko u budućnosti da će Sunce, kudikamo vrelije i sjajnije nego što je danas, uzavreti Zemljine oceane.

Tada će, kroz stotine milijuna godina, gravitacija Andromedine mase nježno, ali odlučno, prebaciti Sunce i sve planete sustava na lokaciju udaljenu oko 100.000 svjetlosnih godina od središta nove galaktike.
Iako će ovaj divovski događaj preobraziti uobičajeni roj bijelih zvijezda po kojem je Mliječna staza dobila ime u veći i difuzniji zvjezdani oblak, malo je vjerojatno da će direktno ugroziti Zemlju.

"Kao prvo, nema gotovo nikakve šanse za direktni sudar dviju zvijezda", kaže teorijski astrofizičar Avi Loeb.

To je zbog toga što su zvijezde unutar galaktike raširene tako da je vrlo teško očekivati da bi se mogle sudariti. Također, zvijezde će se u novoj galaktici polako razmještati i zato je mala vjerojatnost da će to uzrokovati neke potrese na planetima.

"Vjerojatnije je", kaže Loeb, "da će zvijezde u prolazu utjecati na komete koje čuče u Oortovom oblaku smještenom iza Plutonove orbite, što bi moglo stvoriti pljuskove kometa, a možda čak i kataklizmički udar".

"Ovo je još jedna potvrda da će galaktike pasti jedna drugoj u zagrljaj i da će ostati tako", kaže astronom Joshua Barnes sa Sveučilišta u Honoluluu.

"No, uopće se ne zna gdje će završiti Sunčev sustav. Kretanje zvijezda i planeta nalikuje pjeni na valu", kaže. "Nepoznate dinamike, koje još nisu uključene u simulacije, tiču se distribucije galaktičke tamne tvari i njezinih struja koje će se poremetiti kad se Mliječna staza i Andromeda počnu spajati."

Postoji nekoliko modela za strukture tvari dviju galaktika koje bi mogle radikalno izmijeniti krajnji položaj Sunca

Drugi bitni faktor je traverza ili postraničnost, odnosno brzina galaktike Andromede preko neba. Iako je brzina kojom se kreće prema nama prilično poznata, njezino postranično ubrzanje nikad nije direktno izmjereno.

Astronomi se nadaju da će se to promijeniti nakon što Europska svemirska agencija oko 2011. lansira letjelicu Gaia. Taj bi satelit trebao mapirati pozicije zvijezda i galaktika neviđenom preciznošću, a možda bi čak mogao direktno izmjeriti Andromedinu postraničnu brzinu.

Izvor: NetPortal

cime se ti mentoli opterecuju za 2,5 milijardi godina mozda vise nece biti icega na zemlji a oni ce jos da mjere brzinu galaksija sto ne trose pare na nesto pametnije